Britanski Financial Times objavio je opsežnu analizu o promjenama američke politike prema Bosni i Hercegovini, otkrivajući kako poslovni interesi ljudi povezanih s Donaldom Trumpom postaju sve važniji faktor u odnosima Washingtona i Sarajeva. U središtu priče nalaze se investicijski projekti vrijedni približno dvije milijarde eura, utjecajni američki lobisti i Milorad Dodik, za kojeg britanski list navodi da je zahvaljujući vezama s Trumpovim političkim okruženjem ostvario gotovo sve svoje ključne ciljeve, osim otcjepljenja Republike Srpske.
Zaokret američke politike
Tri decenije nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina ponovo se nalazi u središtu važnih američkih političkih i ekonomskih interesa. Međutim, Financial Times upozorava da se pristup Washingtona značajno razlikuje od politike koja je obilježila prethodne decenije.
Prema analizi novinarke Amy Mackinnon, komercijalni poslovi i veze s utjecajnim pojedincima sve više oblikuju američko djelovanje na Balkanu. Takav pristup izaziva zabrinutost zbog mogućih posljedica po političku stabilnost Bosne i Hercegovine.
Američka administracija istovremeno naglašava potrebu da domaći politički predstavnici preuzmu veću odgovornost za budućnost zemlje. Zamjenik državnog sekretara Christopher Landau takvu je politiku obrazložio tokom prošlogodišnjeg obraćanja u Daytonu.
– Nismo zainteresovani za nametanje vizije društva koja odražava sklonosti udaljenih birokrata i uskih aktivističkih krugova – izjavio je Landau.
Milijarde za projekte
Posebno mjesto u istraživanju zauzima Amer Bekan, bosanskohercegovački poduzetnik povezan s planovima za realizaciju velikih infrastrukturnih i energetskih projekata. Njihova ukupna vrijednost procjenjuje se na približno dvije milijarde eura.
Među planiranim investicijama nalaze se gasovod, tri elektrane i podatkovni centar namijenjen umjetnoj inteligenciji. Financial Times navodi da je Bekan ranije bio povezan sa znatno manjim poslovnim poduhvatima, uključujući pekaru, aerodromski kafić i neizgrađeni trgovački centar.
Njegovi sadašnji poslovni partneri uključuju Jesseja Binnalla, bivšeg advokata Donalda Trumpa, i Joea Flynna, brata nekadašnjeg američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna. Upravo njihove političke veze privukle su posebnu pažnju britanskog lista.
Kompanija AAFS predstavljena je kao investitor u projekt Južne interkonekcije, koji bi Bosni i Hercegovini omogućio alternativni pravac snabdijevanja gasom i smanjenje zavisnosti od ruskih energenata.
Sporni izbor investitora
Projekt Južne interkonekcije dobio je podršku Bijele kuće, dok je Parlament Federacije BiH usvojio zakonske izmjene kojima je AAFS dobila centralnu investitorsku ulogu. Prema Financial Timesu, kompanija je imenovana bez provođenja javnog tendera.
Takav postupak izazvao je reakciju Transparency Internationala, koji je upozorio da direktno određivanje investitora predstavlja opasan presedan. Posebno je istaknuta zabrinutost zbog problema korupcije i nedovoljne transparentnosti u Bosni i Hercegovini.
Zakonskim izmjenama javna kompanija BH-Gas uklonjena je iz ranije predviđene investitorske uloge. Parlament Federacije BiH podržao je takvo rješenje gotovo jednoglasno, uprkos pitanjima o načinu izbora novog partnera.
Binnall, međutim, odbacuje tvrdnje da su političke veze bile presudne za njihov angažman. Navodi da su kontakti s američkim institucijama uspostavljeni kroz redovne diplomatske kanale.
– Prvo smo radili s profesionalnim diplomatama u ambasadi, a s visokim zvaničnicima State Departmenta razgovarali smo tek na njihovu preporuku – rekao je Binnall.
Dodikova lobistička mreža
Financial Times posebnu pažnju posvećuje političkim uspjesima Milorada Dodika nakon njegovog približavanja ljudima iz Trumpovog okruženja. Britanski list navodi da je Dodik izgradio mrežu utjecajnih kontakata zahvaljujući skupim lobističkim angažmanima.
Među osobama povezanim s tim aktivnostima spominju se bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich i Michael Flynn. Interes za Republiku Srpsku pokazivali su i Rudy Giuliani, Laura Loomer, Donald Trump Jr., James Blair i Chris LaCivita.
Prema dokumentaciji dostavljenoj američkim institucijama, lobistički ciljevi uključivali su ukidanje sankcija, približavanje pokretu MAGA i jačanje političkih odnosa s Washingtonom. U jednom slučaju među ciljevima se spominjalo i osiguravanje američke podrške nezavisnosti Republike Srpske.
Financial Times ocjenjuje da je Dodik ostvario gotovo sve ciljeve osim otcjepljenja. Ipak, riječ je o procjeni britanskog lista, a ne o potvrdi da američka administracija podržava sve Dodikove političke zahtjeve.
Ukidanje sankcija
Jedan od najznačajnijih događaja bilo je ukidanje američkih individualnih sankcija Dodiku u oktobru prošle godine. Sankcije su ranije bile uvedene zbog njegovog djelovanja koje su američke vlasti povezivale s korupcijom i podrivanjem Dejtonskog sporazuma.
Prema Financial Timesu, administracija Donalda Trumpa nastojala je kroz takav potez osigurati Dodikovo povlačenje s predsjedničke funkcije u Republici Srpskoj. Dodik je potom napustio tu funkciju.
Britanski list ovaj razvoj događaja predstavlja kao važan rezultat Dodikovih političkih kontakata u Washingtonu. Istovremeno, ostaje činjenica da ukidanje individualnih sankcija ne predstavlja međunarodno priznanje separatističkih zahtjeva Republike Srpske.
Pritisci na Schmidta
Još jedno važno pitanje u analizi odnosi se na visokog predstavnika Christiana Schmidta. Financial Times tvrdi da je njegova najava ostavke u maju uslijedila nakon snažnih pritisaka Trumpove administracije.
Prema sagovornicima upoznatim s razgovorima, američki zvaničnici zahtijevali su Schmidtov odlazak i upozoravali na moguće otežavanje njegovog rada. State Department je, odgovarajući na pitanja o tim navodima, zahvalio Schmidtu na godinama službe.
Washington je potom podržao italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija kao mogućeg nasljednika. Takav razvoj događaja izazvao je nedoumice među pojedinim evropskim zvaničnicima.
Bivši američki ambasador u BiH Michael Murphy smatra da iza ovih poteza stoji namjera slabljenja međunarodnog nadzora nad Dodikovim djelovanjem.
– Oni žele visokog predstavnika kojeg mogu kontrolisati, nekoga ko neće intervenirati i spriječiti Dodika da podriva Dejtonski mirovni sporazum ili državu – izjavio je Murphy.
Podijeljeni američki stavovi
Promjene američke politike izazvale su različite reakcije u Washingtonu. Demokratska senatorica Jeanne Shaheen upozorila je da novi pristup može ohrabriti političke aktere koji zagovaraju slabljenje Bosne i Hercegovine.
– Više od 30 godina američko vodstvo pomagalo je očuvanju mira u Bosni i Hercegovini. Međutim, Trumpova administracija sada ohrabruje upravo one ljude koji pokušavaju rasturiti državu, što nosi rizik ponovnog izbijanja sukoba – izjavila je Shaheen.
Drugačiji stav zastupa Max Primorac iz konzervativne Heritage Foundation. On smatra da dosadašnji međunarodni pristup nije omogućio stvaranje dovoljno funkcionalnog političkog sistema.
– Radimo nešto već 30 godina, a to ne funkcioniše – rekao je Primorac.
Ove suprotstavljene ocjene pokazuju da među američkim političkim i stručnim krugovima ne postoji jedinstveno mišljenje o budućoj ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Politički interes Sarajeva
Financial Times navodi da je Dodikovo približavanje Trumpovom okruženju potaknulo političare iz Federacije BiH da pokušaju uspostaviti vlastite veze s američkom administracijom. Projekt Južne interkonekcije pritom je dobio i šire političko značenje.
Michael Murphy smatra da su bošnjački politički predstavnici željeli osigurati konkretan američki interes za očuvanje stabilnosti države.
– Bošnjaci su željeli da Trumpov krug ima određeni interes u državi, jer bi u suprotnom lobisti iz tog kruga pokušavali rasturiti zemlju – izjavio je bivši američki ambasador.
Sabina Ćudić, koja je razgovarala s Binnallom i Flynnom, opisala je drugačije iskustvo od njihovog predstavljanja poslovnih kontakata. Prema njenim riječima, američki poduzetnici otvoreno su naglašavali bliskost s Trumpom i insistirali na ubrzanju projekta.
– Poruka je bila: treba nam to sada, treba nam brzo, trebalo nam je još jučer – izjavila je Ćudić.
Upozorenje iz Londona
Britanska članica Doma lordova Arminka Helić izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog odnosa Trumpove administracije prema Balkanu. Smatra da se poslovni interesi mogu razvijati na štetu politički osjetljivih država.
– Ili su loše informisani, ili su namjerno neodgovorni, ili svjesno djeluju destruktivno – izjavila je Helić.
– Oni ne razumiju region. Ali razumiju kako iskoristiti najslabije države u regionu da bi zaradili novac – poručila je Arminka Helić za Financial Times.
Analiza britanskog lista tako otvara pitanje odnosa između američkih investicija, političkog lobiranja i budućnosti međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini. Dok Trumpova administracija naglašava poslovne mogućnosti i veću odgovornost domaćih političara, njeni kritičari upozoravaju na rizike slabljenja međunarodnih mehanizama zaštite Dejtonskog sporazuma.
Za Milorada Dodika takve promjene, prema Financial Timesu, predstavljaju značajnu političku priliku. Ipak, uprkos ostvarenim ustupcima i kontaktima u Washingtonu, njegov najdalekosežniji cilj, nezavisnost Republike Srpske, nije ostvaren.

