Podrška Odbora za vanjske poslove američkog Senata nominaciji Ronalda Johnsona za novog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini izazvala je pozitivne reakcije među zvaničnicima Republike Srpske, koji očekuju promjene u odnosu Washingtona prema političkim prilikama u zemlji. Ana Trišić Babić, direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju RS-a, poručila je da od budućeg američkog ambasadora očekuje drugačiji pristup Dejtonskom sporazumu, uz naglašavanje ustavnih nadležnosti entiteta i preispitivanje dosadašnje vanjske politike BiH.
Očekivanja od Washingtona
Nominacija Ronalda Johnsona za američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini predstavlja važan korak u postupku izbora novog diplomatskog predstavnika Washingtona u Sarajevu. Nakon podrške nadležnog senatskog odbora, njegovo imenovanje ostaje povezano s daljnjom procedurom potvrđivanja.
U Republici Srpskoj ovaj razvoj događaja posmatra se kroz očekivanja od politike administracije Donalda Trumpa. Pojedini zvaničnici RS-a smatraju da bi dolazak novog ambasadora mogao otvoriti prostor za drugačije razgovore o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine.
Ana Trišić Babić govorila je za RTRS o značaju Johnsonove nominacije i političkim očekivanjima Banje Luke. Istakla je da se njegovo ime već duže vrijeme spominje u javnosti, zbog čega sama nominacija nije iznenađenje.
Posebnu pažnju posvetila je njegovom političkom profilu, smatrajući važnim to što se ne radi o diplomati koji dolazi isključivo iz profesionalne diplomatske službe.
Povratak izvornom Dejtonu
Prema riječima Trišić Babić, u Republici Srpskoj očekuju da će se nova američka diplomatska administracija ozbiljnije baviti pitanjima koja vlasti ovog entiteta smatraju neriješenim. U središtu njihovih očekivanja nalazi se Dejtonski mirovni sporazum i tumačenje ustavnih nadležnosti.
– Očekuje se da novi ambasador početkom sljedeće godine stupi na dužnost u Ambasadu u Sarajevu. Ovo je prvi put od Dejtona da dolazi “politički ambasador”, a ne karijerni diplomata. Mi očekujemo da će se SAD, kao potpisnice Dejtonskog sporazuma, sada pozabaviti situacijom u BiH i vratiti nas na “prvobitne postavke Dejtona” – rekla je Trišić Babić.
Njena izjava pokazuje da vlasti Republike Srpske očekuju promjenu američkog pristupa unutrašnjim političkim odnosima u Bosni i Hercegovini. Izraz „prvobitne postavke Dejtona“ pritom predstavlja političko tumačenje sporazuma koje se često koristi u raspravama o raspodjeli nadležnosti.
Dejtonski sporazum uspostavio je postojeći ustavni okvir Bosne i Hercegovine, uključujući nadležnosti državnih i entitetskih institucija. Međutim, različite političke stranke i predstavnici vlasti često imaju suprotstavljena tumačenja njegovih pojedinih odredbi.
Za sada nema potvrde da će Ronald Johnson, ukoliko bude imenovan, prihvatiti upravo tumačenje koje zastupa Trišić Babić. Njene izjave predstavljaju očekivanja političkih predstavnika RS-a, a ne najavu zvanične američke politike.
Sporna vanjska politika
Trišić Babić posebno je kritikovala način na koji se, prema njenom mišljenju, posljednjih godina vodi vanjska politika Bosne i Hercegovine. Smatra da se odluke o međunarodnim prioritetima moraju donositi uz veće uvažavanje stavova svih relevantnih institucija.
– Mora se ponovo dogovoriti koji su prioriteti BiH u vanjskoj politici. BiH je u srcu Evrope i ako je dozvoljeno da se oni šetaju na taj način, mi na to ne pristajemo i moramo reagovati – navela je Trišić Babić.
Ovom porukom ukazala je na neslaganja između vlasti Republike Srpske i pojedinih državnih institucija. Prema njenom tumačenju, međunarodni nastupi Bosne i Hercegovine ne odražavaju uvijek zajednički usaglašene političke stavove.
Vanjska politika Bosne i Hercegovine uređena je Ustavom, koji Predsjedništvu BiH daje odgovarajuće nadležnosti u njenom vođenju. Ministarstvo vanjskih poslova ima ulogu u provođenju te politike, u skladu s nadležnostima državnih institucija.
Upravo pitanje usaglašavanja vanjskopolitičkih stavova predstavlja jedan od izvora političkih neslaganja. Trišić Babić smatra da je u prethodnom periodu došlo do odstupanja od načina odlučivanja koji ona smatra ustavno propisanim.
Oštrije reakcije RS-a
Direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju RS-a iznijela je i ozbiljne primjedbe na rad Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Tvrdi da je ta institucija preuzimala ovlaštenja koja joj, prema njenom tumačenju, ne pripadaju samostalno.
– To je u posljednje četiri godine devastirano. Ministarstvo vanjskih poslova je dalo sebi za pravo da samo odlučuje šta će se dešavati i gdje će se ići. Mi u RS držimo se Dejtona i tako će i dalje biti, ali ako nam neko nameće nešto protiv nas, reagovaćemo još oštrije – navela je Trišić Babić.
Njena izjava sadrži i upozorenje da će vlasti Republike Srpske odlučnije reagovati ukoliko procijene da se donose odluke protivne njihovim interesima. Nije, međutim, precizirala koje bi konkretne institucionalne ili političke mjere mogle biti poduzete.
Takva poruka dolazi u trenutku kada se u Banjoj Luci očekuje promjena američkog diplomatskog pristupa. Ipak, eventualna promjena odnosa Washingtona prema domaćim političkim akterima ne mijenja sama po sebi ustavne nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.
Optužbe prema Sarajevu
Trišić Babić smatra da se vanjska politika Bosne i Hercegovine posljednjih godina vodi na način koji ne uvažava dovoljno stavove Republike Srpske. Takvo postupanje opisala je kao pokušaj prisvajanja odlučivanja o međunarodnim pitanjima.
– Ova situacija, gdje Sarajevo privatizuje politiku na ovim prostorima, neki ipak primjećuju i mi pokušavamo da što više argumentujemo sve te devijacije jer smatramo da nismo samo mi ugroženi, već je to prijetnja za Evropu – navela je Trišić Babić.
Ove tvrdnje predstavljaju njenu političku ocjenu djelovanja državnih institucija. U dostavljenom intervjuu nisu navedeni konkretni primjeri odluka na osnovu kojih bi se moglo nezavisno procijeniti opravdanost svih iznesenih optužbi.
Ipak, iz njenih poruka jasno proizlazi namjera da se stavovi vlasti RS-a snažnije predstavljaju međunarodnim partnerima. Upravo u tome vidi jednu od ključnih uloga Kancelarije za međunarodnu saradnju.
Uloga nove kancelarije
Govoreći o radu Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske, Trišić Babić istakla je da je ta institucija već ostvarila određene rezultate. Smatra da je njen rad doprinio većoj prepoznatljivosti stavova Banje Luke u međunarodnim kontaktima.
– Već smo prepoznati, ne samo u RS-u, već i u BiH koja je protiv te Kancelarije. Mi smo zaduženi za međunarodnu saradnju RS-a, ne utičemo na vanjsku politiku BiH, ali imamo nadležnost da reagujemo na sve što nije zajednička politika BiH – navela je Trišić Babić.
Ona tako pravi razliku između međunarodne saradnje entiteta i zvanične vanjske politike Bosne i Hercegovine. Prema njenom objašnjenju, kancelarija ne nastoji preuzeti državne nadležnosti, nego reagovati na aktivnosti koje vlasti RS-a smatraju neusaglašenim.
Međutim, granice između međunarodne saradnje i vođenja vanjske politike mogu postati predmet institucionalnih sporova. Njihovo razgraničenje zavisi od ustavnih odredbi, zakona i konkretnih aktivnosti koje pojedini organi provode.
Rusija, Srbija i SAD
Trišić Babić govorila je i o međunarodnim partnerima na koje Republika Srpska računa u budućem periodu. Posebno je izdvojila Rusiju, Srbiju, Izrael, Sjedinjene Američke Države i Kinu.
– Tu je Rusija, zatim Srbija sa kojom imamo specijalne i paralelne veze, sve je u skladu sa Ustavom i ne kršimo pravila. Sa Izraelom smo takođe uspostavili institucionalnu saradnju, SAD su se pojavile kao novi i iskreniji partner nego ranije i počeli smo razgovarati na jednom drugačijem nivou. Kina nam je važna, vrlo principijelno se ponašala na sjednicama SB kada se razgovaralo o BiH. To su sada neki naši najjači oslonci – rekla je Trišić Babić.
Njena izjava pokazuje da vlasti RS-a nastoje održavati odnose s različitim međunarodnim partnerima, uključujući države koje imaju međusobno različite vanjskopolitičke interese. Posebno je zanimljivo što je Sjedinjene Američke Države opisala kao iskrenijeg partnera nego ranije.
Takva ocjena ukazuje na promijenjena očekivanja Banje Luke od Washingtona. Ipak, odnosi američke administracije s Republikom Srpskom moraju se posmatrati u širem okviru zvaničnih odnosa SAD-a i Bosne i Hercegovine.
Šta donosi Johnson?
Ronald Johnson još mora proći preostale korake postupka imenovanja prije nego što formalno preuzme ambasadorsku dužnost. Podrška senatskog odbora predstavlja važnu fazu, ali nije isto što i konačno stupanje na funkciju.
U Banjoj Luci se, prema riječima Trišić Babić, očekuje njegov dolazak početkom naredne godine. Njena očekivanja prvenstveno su povezana s mogućnošću drugačijeg američkog pristupa Dejtonskom sporazumu i odnosima između državnih i entitetskih institucija.
Međutim, budući ambasador predstavljat će zvaničnu politiku Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini. Njegovo djelovanje neće zavisiti isključivo od očekivanja bilo kojeg domaćeg političkog aktera.
Zbog toga ostaje otvoreno pitanje koliko će se najave iz Republike Srpske podudarati sa stvarnim prioritetima američke administracije. Tek nakon konačne potvrde imenovanja i početka diplomatskog mandata bit će moguće jasnije sagledati pravac njegovog djelovanja.
Za sada je izvjesno da vlasti RS-a nominaciju Ronalda Johnsona doživljavaju kao priliku za unapređenje odnosa s Washingtonom. Istovremeno, izjave Ane Trišić Babić pokazuju da se od budućeg američkog ambasadora očekuje mnogo više od uobičajenog diplomatskog predstavljanja.
U središtu tih očekivanja nalaze se pitanja Dejtonskog sporazuma, raspodjele nadležnosti i međunarodnog položaja Republike Srpske. Hoće li novi ambasador otvoriti upravo takve teme i kakav će stav zauzeti prema njima, zasad ostaje nepoznato.

