Bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini Michael Murphy otkrio je detalje razgovora s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, tvrdeći da mu je lično obećao smjenu Marinka Čavare s rukovodeće pozicije u državnom Parlamentu. Njegove izjave otvorile su nova pitanja o političkim dogovorima nakon izbora 2022. godine, posebno nakon što je Peđa Kojović javno govorio o okolnostima pod kojima su pojedini zastupnici pristali podržati Čavarin izbor.
Murphy otkriva detalje
Bivši američki ambasador Michael Murphy iznio je svoju verziju događaja koji su pratili formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini nakon općih izbora 2022. godine. U središtu njegovog istupa nalazi se izbor Marinka Čavare u Kolegij Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, uprkos činjenici da se tada nalazio pod američkim sankcijama.
Murphy tvrdi da se Washington protivio takvom kadrovskom rješenju i da je nezadovoljstvo američke administracije bilo jasno preneseno predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću. Prema njegovim riječima, američka strana nije smatrala prihvatljivim da osoba pod sankcijama zauzme jednu od rukovodećih funkcija u državnom zakonodavnom tijelu.
Njegovo objašnjenje uslijedilo je nakon javnog istupa Peđe Kojovića, koji je govorio o razgovorima održanim u Ambasadi SAD-a. Upravo različiti naglasci u njihovim izjavama ponovo su otvorili pitanje šta je zaista dogovoreno tokom pregovora o uspostavljanju vlasti.
Kojovićevo teško priznanje
Peđa Kojović ranije je u razgovoru za BHRT opisao okolnosti u kojima su on i Sabina Ćudić odlučivali o podršci Marinku Čavari. Prema njegovom svjedočenju, oboje su imali ozbiljne rezerve prema izboru političara koji se nalazio na američkoj listi sankcionisanih osoba.
Kojović je objasnio da im je tokom razgovora u američkoj ambasadi ukazano na važnost brzog formiranja vlasti. Kao jedan od ključnih razloga naveden je evropski put Bosne i Hercegovine, odnosno potreba da se politički procesi ne zaustavljaju zbog neslaganja oko pojedinačnih imenovanja.
Ipak, takvo objašnjenje nije uklonilo njegove lične dileme. Glasanje za Čavaru kasnije je opisao kao „kompromis zbog kojeg još uvijek teško spavam“, čime je pokazao da odluku ni nakon proteklog vremena ne smatra jednostavnom.
Njegovo priznanje izazvalo je dodatnu pažnju upravo zbog pitanja uloge međunarodnih predstavnika u tadašnjim političkim razgovorima. Posebno je važno bilo razjasniti je li Ambasada SAD-a podržavala Čavarin izbor ili je zastupnicima prenijela drugačije informacije.
Razgovor sa Čovićem
Murphy je, odgovarajući na ta pitanja, iznio tvrdnju da američka strana nije podržavala Čavarino imenovanje. Naprotiv, prema njegovim riječima, predsjedniku HDZ-a BiH direktno je saopćeno da Washington takvu odluku smatra pogrešnom.
– Rekao sam Čoviću da SAD ne mogu sarađivati s osobom pod sankcijama i naglasio da je greška postaviti Čavaru na rukovodeću poziciju u Parlamentarnoj skupštini BiH – naveo je Murphy.
Ova izjava predstavlja važan dio njegovog objašnjenja jer ukazuje na direktnu komunikaciju između američkog ambasadora i lidera HDZ-a. Murphy tvrdi da je Čoviću jasno prenio nezadovoljstvo Washingtona, ne ostavljajući prostor za tumačenje da su Sjedinjene Američke Države podržavale Čavarino imenovanje.
Međutim, razgovor se, prema Murphyjevom svjedočenju, nije završio samo izražavanjem američkog protivljenja. Bivši ambasador navodi da je od Čovića dobio obećanje koje je trebalo predstavljati rješenje nastalog političkog problema.
Obećana smjena Čavare
Najvažniji detalj Murphyjevog istupa odnosi se na navodni dogovor o privremenom karakteru Čavarinog imenovanja. Prema njegovim riječima, Dragan Čović obavezao se da će nakon kraćeg perioda osigurati njegovu zamjenu na rukovodećoj funkciji.
Takvo obećanje, ukoliko je preneseno onako kako Murphy navodi, moglo je biti značajno za razumijevanje kasnijih odluka pojedinih parlamentarnih zastupnika. Oni su se tada suočavali s izborom između protivljenja spornom imenovanju i podrške formiranju nove parlamentarne većine.
Murphy tvrdi da je Ambasada SAD-a informaciju o Čovićevom obećanju prenijela Peđi Kojoviću i Sabini Ćudić. Upravo se na taj razgovor odnosi dio Kojovićevog kasnijeg svjedočenja o privremenom rješenju.
Međutim, između obećanja političkog lidera i njegove stvarne realizacije postoji značajna razlika. Prema Murphyjevim navodima, dogovor koji je predstavljen američkoj strani nikada nije proveden.
Dogovor bez realizacije
Bivši ambasador tvrdi da Čović nije ispunio preuzetu obavezu, iako je američkoj strani najavio da će Čavara nakon kratkog vremena biti zamijenjen. Umjesto toga, Čavara je zadržao rukovodeću poziciju tokom cijelog parlamentarnog mandata.
– Nažalost, Čović nikada nije ispunio obećanje dato Sjedinjenim Američkim Državama, a Čavara je ostao u Kolegiju tokom cijelog mandata od 2022. do 2026. godine – rekao je Murphy.
Ova tvrdnja predstavlja suštinu njegovog istupa i otvara pitanje političke odgovornosti za neispunjeni dogovor. Prema Murphyjevoj verziji događaja, američka strana dobila je uvjeravanje da će sporno imenovanje biti privremeno, ali se to nije dogodilo.
Istovremeno, iz dostavljenih informacija nije poznato kako Dragan Čović odgovara na ove navode. Nije predstavljena ni njegova verzija razgovora s bivšim ambasadorom, zbog čega se detalji obećanja zasad zasnivaju na Murphyjevom svjedočenju.
Uloga američke ambasade
Murphy je podsjetio i na tadašnji javni stav Ambasade SAD-a o formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini. Prema tom stavu, Washington nije određivao koje političke stranke trebaju uspostaviti parlamentarnu većinu niti ko treba zauzeti pojedinačne funkcije.
Takva pozicija važna je za razumijevanje razlike između diplomatskog izražavanja nezadovoljstva i formalnog odlučivanja o imenovanjima. Američka ambasada mogla je iznositi stavove o pojedinim kandidatima, ali su odluke o njihovom izboru donosili nadležni domaći politički organi.
Murphyjevo objašnjenje zato se prvenstveno odnosi na razgovore i očekivanja koja su pratila tadašnje političke pregovore. On ne tvrdi da je američka strana formalno imenovala Čavaru, nego da se njegovom izboru protivila i da je dobila obećanje o kasnijoj zamjeni.
S druge strane, Kojovićevo svjedočenje pokazuje da su pojedini zastupnici informacije iz Ambasade doživjeli kao važan dio procesa donošenja vlastite odluke. Upravo taj odnos između diplomatskih razgovora i parlamentarnih glasanja ostaje posebno osjetljivo pitanje.
Politička odgovornost
Cijeli slučaj ponovo otvara raspravu o kompromisima koji su pratili formiranje vlasti nakon izbora 2022. godine. Izbor Marinka Čavare bio je politički osjetljiv zbog američkih sankcija, ali i zbog podrške koju je dobio prilikom uspostavljanja nove parlamentarne većine.
Kojović je javno priznao da mu je odluka o podršci predstavljala ozbiljnu dilemu. Murphy sada tvrdi da je postojalo obećanje koje je trebalo omogućiti kasniju promjenu spornog kadrovskog rješenja.
Ključno pitanje zato nije samo zašto je Čavara izabran, nego i zbog čega najavljena zamjena nije provedena. Murphy odgovornost za neispunjeno obećanje pripisuje Draganu Čoviću, dok dostavljeni materijal ne sadrži Čovićevo očitovanje.
Njegovo svjedočenje donosi dodatni uvid u političke razgovore koji ranije nisu bili u potpunosti poznati javnosti. Istovremeno, pokazuje da dogovori postignuti tokom pregovora o vlasti mogu ostati predmet rasprava i nakon završetka mandata.
Za sada je poznato da Murphy i Kojović potvrđuju postojanje razgovora o privremenom karakteru Čavarinog imenovanja, ali ih predstavljaju iz različitih perspektiva. Konačno razjašnjenje svih okolnosti zahtijevalo bi i odgovor Dragana Čovića na tvrdnju da je američkom ambasadoru lično obećao smjenu koja nikada nije realizovana.

