Predsjednik Republike Srpske Savo Minić najavio je obustavu razgovora o formiranju vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, uslovljavajući nastavak pregovora rješavanjem pitanja državne imovine, Ustavnog suda BiH i Ureda visokog predstavnika. Njegova izjava uslijedila je nakon odluka Ustavnog suda BiH koje su izazvale oštre reakcije političkog rukovodstva Republike Srpske, a slične najave prethodno je iznio i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Uslovljavanje političkih pregovora
Minić je poručio da više nema prostora za razgovore o formiranju državne vlasti sve dok se ne riješe pitanja koja političko rukovodstvo Republike Srpske smatra ključnim za budućnost ovog entiteta. Posebno je izdvojio državnu imovinu, djelovanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i status Ureda visokog predstavnika.
Prema njegovoj ocjeni, neprihvatljivo je pregovarati o uspostavljanju novih struktura vlasti na državnom nivou dok postoje institucije koje, kako tvrdi, svojim djelovanjem ugrožavaju interese Republike Srpske. Takvim stavom Minić je nastavak političkih pregovora direktno povezao s rješavanjem dugogodišnjih ustavnopravnih sporova.
– Pokazali smo politički i institucionalni kapacitet. Dok se ove stvari ne riješe, na nivou BiH nema više razgovora – poručio je Minić.
Njegova izjava predstavlja najavu dodatnog zaoštravanja odnosa između predstavnika vlasti Republike Srpske i državnih institucija. Umjesto odvojenog razmatranja pitanja formiranja vlasti i postojećih ustavnopravnih sporova, Minić insistira da se ona rješavaju prije nastavka bilo kakvih pregovora.
Optužbe zbog Dejtona
Predsjednik Republike Srpske posebno se osvrnuo na Dejtonski mirovni sporazum, iznoseći tvrdnju da je njegov sadržaj tokom godina ozbiljno narušen. Ocijenio je da postojeći način funkcioniranja Bosne i Hercegovine više ne odgovara onome što je, prema njegovom tumačenju, bilo predviđeno potpisivanjem mirovnog sporazuma.
Minić smatra da politički predstavnici Republike Srpske moraju nastaviti insistirati na zaštiti entitetskih nadležnosti i ustavnog položaja srpskog naroda. U tom kontekstu predstavio je Republiku Srpsku kao stranu koja se i dalje zalaže za očuvanje dejtonskog uređenja Bosne i Hercegovine.
– Ovaj ugovor je urušen, derogiran, ne postoji. Do te mjere je ništavan da se još samo mi u RS-u borimo za njega jer istinski želimo da na ovim prostorima živimo ravnopravno s ostala druga dva naroda – kazao je.
Riječ je o Minićevom političkom tumačenju aktuelnih odnosa u Bosni i Hercegovini, a ne o formalnom prestanku važenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Njegove tvrdnje iznesene su neposredno nakon odluka Ustavnog suda BiH kojima su osporeni određeni potezi institucija Republike Srpske.
Pitanje državne imovine
Među pitanjima kojima Minić uslovljava nastavak razgovora o formiranju vlasti posebno mjesto zauzima državna imovina. Predsjednik Republike Srpske upozorio je da bi slabljenje kapaciteta entitetskih institucija za zaštitu imovine i nadležnosti, prema njegovom mišljenju, moglo izazvati ozbiljne probleme.
Zbog toga je naglasio potrebu očuvanja institucija Republike Srpske i njihovog punog funkcioniranja. Njegov stav zasniva se na tvrdnji da bez odgovarajućih institucionalnih ovlaštenja entitet neće biti u mogućnosti zaštititi ono što njegovo političko rukovodstvo smatra svojim ustavnim pravima.
– Onog momenta kada institucije ne budu u punom kapacitetu da štite imovinu, ustavnu nadležnost Republike Srpske, svjesni smo da ćemo biti u velikom problemu – zaključio je Minić.
Pitanje imovine tako je ponovo povezano s funkcioniranjem državne vlasti, uz najavu da bez njegovog rješavanja neće biti nastavka političkog dijaloga. Minić, međutim, nije precizirao na koji bi način trebalo postići dogovor koji bi bio prihvatljiv svim stranama.
Poništen veto Cvijanović
Neposredan povod za ovakve reakcije predstavljaju dvije odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Prva se odnosi na izjavu članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović o ugroženosti vitalnog interesa Republike Srpske, pokrenutu zbog imenovanja članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Ustavni sud stavio je van snage izjavu Željke Cvijanović, kao i odluku Narodne skupštine Republike Srpske kojom je ta izjava potvrđena. Time je otklonjena pravna prepreka zbog koje je bilo osporeno imenovanje četiri člana Komisije.
Odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o imenovanju donesena je 29. juna, glasovima Denisa Bećirovića i Željka Komšića. Nakon odluke Ustavnog suda ona ostaje na pravnoj snazi, uprkos protivljenju Željke Cvijanović i političkog rukovodstva Republike Srpske.
Upravo je poništavanje odluke entitetskog parlamenta izazvalo posebno oštre reakcije iz Republike Srpske. Minić je taj slučaj povezao sa širim pitanjem položaja Narodne skupštine RS-a i nadležnosti entitetskih institucija.
Simboli Armije RBiH
Dodatno nezadovoljstvo političkog rukovodstva Republike Srpske izazvala je odluka Ustavnog suda BiH koja se odnosi na zabranu isticanja simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine. Sud je utvrdio da sporna odredba entitetskog krivičnog zakonodavstva nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Riječ je o odredbi kojom je bilo kriminalizirano javno korištenje zastava, oznaka, pozdrava i drugih obilježja kojima se promovira ili veliča Armija RBiH. Odluka Ustavnog suda odnosi se na ustavnost takve zakonske zabrane, a ne na obavezu isticanja spomenutih simbola.
Obje odluke donesene su na istoj sjednici Ustavnog suda, nakon čega su uslijedile političke reakcije iz Republike Srpske. Predstavnici tamošnje vlasti najavili su protivljenje njihovom provođenju, povezujući ih s pitanjem ustavnih nadležnosti entiteta.
Dodik najavio blokadu
Savo Minić nije jedini predstavnik političkog rukovodstva Republike Srpske koji je najavio prekid razgovora o formiranju vlasti na državnom nivou. Slične poruke uputio je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je protivljenje odlukama Ustavnog suda povezao s budućim funkcioniranjem institucija Bosne i Hercegovine.
Najave dvojice političara pokazuju da rukovodstvo Republike Srpske namjerava pitanje nastavka pregovora koristiti kao sredstvo političkog pritiska. Njihovi zahtjevi više se ne odnose isključivo na pojedinačne sudske odluke, nego obuhvataju i status institucija čije djelovanje već duže vrijeme osporavaju.
Ukoliko najavljeno odbijanje saradnje bude provedeno, proces uspostavljanja vlasti na državnom nivou mogao bi se suočiti s dodatnim poteškoćama. Za sada se, međutim, radi o političkim najavama, a ne o potvrđenoj potpunoj obustavi rada svih institucija Bosne i Hercegovine.
Neizvjesnost oko vlasti
Minićevo insistiranje na prethodnom rješavanju pitanja državne imovine, Ustavnog suda BiH i OHR-a otvorilo je pitanje pod kojim će uslovima uopće biti moguće nastaviti razgovore o formiranju vlasti. Riječ je o temama oko kojih među političkim predstavnicima u Bosni i Hercegovini već godinama postoje značajna neslaganja.
Povezivanje tih pitanja s uspostavljanjem novih struktura državne vlasti moglo bi dodatno otežati postizanje političkog kompromisa. Posebno zbog toga što se radi o ustavnopravnim i institucionalnim sporovima čije rješavanje zahtijeva više od jednostranih političkih odluka.
Dok odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ostaju na snazi, Minić i Dodik najavljuju obustavu pregovora i političke saradnje. Njihovi naredni potezi pokazat će u kojoj će se mjeri iznesene najave odraziti na funkcioniranje državnih institucija i proces formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini.

