Milorad Dodik više nije predsjednik Republike Srpske, ali njegov politički utjecaj i dalje predstavlja važan faktor u funkcioniranju institucija Bosne i Hercegovine. Bugarska novinska agencija BGNES analizirala je, povodom 31. godišnjice postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kako lider SNSD-a može izazvati novu institucionalnu krizu uprkos pravosnažnoj presudi kojom mu je oduzet predsjednički mandat.
Prijetnje državnim institucijama
Povod za analizu bile su Dodikove reakcije na odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, donesene na sjednici održanoj 19. i 20. novembra. Nakon njihovog objavljivanja, lider SNSD-a osporio je legitimitet Suda i najavio blokadu odlučivanja na državnom nivou.
– Poslije duge i teške bolesti danas je umrla BiH. Na radost mnogih. Eutanaziju je sproveo Ustavni sud BiH. – napisao je Dodik 20. novembra.
Dodik je poručio da do ukidanja spornih sudskih odluka neće biti donesena nijedna odluka na nivou Bosne i Hercegovine. Takva najava izazvala je zabrinutost zbog mogućnosti novih političkih opstrukcija, posebno imajući u vidu utjecaj SNSD-a na državne institucije.
BGNES naglašava da Dodikova izjava sama po sebi ne može zaustaviti njihov rad. Međutim, kao predsjednik SNSD-a zadržao je mogućnost političkog utjecaja na stranačke predstavnike koji učestvuju u odlučivanju.
Dvije sporne odluke
Ustavni sud BiH proglasio je neustavnom odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je bilo predviđeno kažnjavanje javnog isticanja određenih obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine. Sud je zaključio da Narodna skupština RS-a nema ovlaštenje da obesnažuje pravne akte institucija čiji je kontinuitet priznat Ustavom BiH.
U drugom predmetu poništeni su izjava Željke Cvijanović o povredi vitalnog interesa Republike Srpske i odluka entitetskog parlamenta kojom je ta izjava potvrđena. Time je na snazi ostala odluka Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Dodik je obje odluke predstavio kao prekoračenje nadležnosti Ustavnog suda. Poručio je da Narodna skupština Republike Srpske neće odustati od ovlaštenja za koja smatra da joj pripadaju.
Politička moć bez mandata
Bugarska agencija podsjeća da Dodikov politički utjecaj nije zasnovan isključivo na funkcijama koje je obavljao. SNSD je tokom godina postao dominantna politička organizacija u Republici Srpskoj, omogućavajući mu da zadrži značajnu ulogu i nakon prestanka predsjedničkog mandata.
Dodik je političku karijeru započeo 1990. godine kao predstavnik reformskih snaga. Tokom rata bio je poslanik u Narodnoj skupštini RS-a, a 1998. postao je entitetski premijer uz podršku zapadnih država.
Nakon povratka na premijersku funkciju 2006. godine sve odlučnije je zagovarao proširenje entitetske autonomije. Od 2010. do 2018. obavljao je funkciju predsjednika RS-a, potom člana Predsjedništva BiH, da bi 2022. ponovo postao predsjednik entiteta.
Presuda i sankcije
Sud Bosne i Hercegovine 26. februara 2025. prvostepeno je osudio Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Drugostepena presuda potvrđena je u augustu iste godine.
Centralna izborna komisija BiH donijela je 6. augusta odluku o prestanku njegovog mandata. Zatvorska kazna kasnije je zamijenjena novčanom, dok je šestogodišnja zabrana ostala na snazi.
Dodik je ranije bio pod američkim i britanskim sankcijama zbog aktivnosti koje su te države povezivale s podrivanjem Dejtonskog sporazuma i državnih institucija. Washington je sankcije proširivao i na članove njegove porodice, saradnike i povezana preduzeća.
Nakon što je Narodna skupština RS-a u oktobru 2025. povukla više spornih zakona i zaključaka, američke vlasti uklonile su Dodika i povezane osobe sa sankcijske liste. Velika Britanija zadržala je svoje mjere, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu putovanja.
BGNES smatra da posljednje prijetnje ukazuju na mogućnost ponavljanja ranijeg obrasca političkih sukoba, nakon kojih slijede privremeni ustupci i novo zaoštravanje odnosa.
Podrška iz Beograda
Dodikov regionalni utjecaj agencija povezuje s dugogodišnjim odnosima s Aleksandrom Vučićem, koji je bio predsjednik Srbije do septembra 2026. godine. Kao važan primjer saradnje navodi Svesrpski sabor održan 8. juna 2024. u Beogradu.
Na tom skupu usvojena je Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda. Dokument je predvidio intenziviranje političke, ekonomske i kulturne saradnje Srbije i Republike Srpske.
Kritičari su deklaraciju povezivali s konceptom „srpskog svijeta“, upozoravajući na moguće posljedice po suverenitet Bosne i Hercegovine i drugih država regiona. Zvanični Beograd istovremeno je ponavljao da podržava teritorijalni integritet BiH i Dejtonski sporazum.
Vučić je nakon Dodikove pravosnažne presude izjavio da Srbija ne prihvata odluku Suda BiH. BGNES ocjenjuje da takva politička podrška može dodatno ohrabriti osporavanje državnih institucija.
Veze sa Moskvom
Pored Beograda, Dodik je održavao bliske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Protivio se pridruživanju Bosne i Hercegovine sankcijama protiv Rusije i njenom članstvu u NATO-u.
Njihov sastanak održan je 29. septembra 2026. godine u Kremlju, pet dana prije Općih izbora u Bosni i Hercegovini. Susretu je prisustvovao i tadašnji premijer Republike Srpske Savo Minić.
Razgovarano je o političkoj i ekonomskoj saradnji, mogućim zajedničkim sjednicama vlada Rusije i Republike Srpske te saradnji s Vazduhoplovnim zavodom „Orao“ iz Bijeljine. Putin je tom prilikom izrazio podršku vladajućoj koaliciji u entitetu.
Prema ocjeni BGNES-a, veze s Dodikom omogućavaju Moskvi dodatni kanal političkog utjecaja u Bosni i Hercegovini. Neslaganja oko Rusije, NATO-a i međunarodnih institucija istovremeno mogu otežavati donošenje odluka važnih za evropske integracije.
Dejtonski okvir
Dejtonski mirovni sporazum parafiran je 21. novembra 1995. godine, a potpisan 14. decembra u Parizu. Njime je okončan rat u Bosni i Hercegovini i uspostavljen ustavni okvir države s dva entiteta.
Dodik svoje zahtjeve predstavlja kao nastojanje da Republici Srpskoj vrati nadležnosti koje joj, prema njegovom tumačenju, pripadaju izvornim Dejtonskim sporazumom. Međutim, Ustav BiH propisuje da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće.
Dejtonski sporazum također ne predviđa pravo entiteta na jednostrano otcjepljenje. Zbog toga sporovi o nadležnostima imaju neposredne posljedice po funkcioniranje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Rizici nove blokade
BGNES upozorava da dugotrajna institucionalna blokada može usporiti donošenje zakona, ispunjavanje međunarodnih obaveza i evropske integracije. Dodatni problem predstavlja mogućnost produbljivanja nepovjerenja među zajednicama kada se sudske odluke predstavljaju kao napad na cijeli narod.
Agencija ukazuje i na regionalne posljedice političke nestabilnosti, imajući u vidu veze Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom. Različiti stavovi Rusije, zapadnih država i regionalnih političkih aktera mogu dodatno otežati usaglašavanje odgovora na krizu.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija 30. oktobra 2026. produžilo je mandat misije EUFOR Althea za još godinu dana. Evropska unija ponovila je podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
Prema zaključku bugarske agencije, ključni izazov nije samo pitanje Dodikove formalne funkcije, nego spremnost političkih predstavnika da poštuju konačne odluke državnih institucija. Njegove posljednje prijetnje pokazuju da prestanak predsjedničkog mandata nije automatski značio i kraj političkog utjecaja kojim može otežavati funkcioniranje Bosne i Hercegovine.

