Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odlučilo je da neće provoditi istragu protiv predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića zbog njegovog prisustva promociji knjige Valentina Ćorića, pravosnažno osuđenog za ratne zločine. Odluka je donesena nakon provjera koje je obavila Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), a tužioci su zaključili da samo prisustvo ovom događaju ne predstavlja osnov za sumnju na počinjenje krivičnog djela.
Tužilaštvo donijelo odluku
Naredba o nesprovođenju istrage donesena je 26. oktobra 2026. godine, nakon razmatranja krivične prijave podnesene protiv Dragana Čovića. Prijava se odnosila na njegovo prisustvo promociji knjige “In vino libertas – autobiografski zapisi iz Haaga”, održanoj 16. februara 2024. godine u Mostaru.
Autor knjige je Valentin Ćorić, nekadašnji funkcioner takozvane Herceg-Bosne, koji je pred Haškim tribunalom pravosnažno osuđen na 16 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Bošnjacima. Čovićevo pojavljivanje na promociji izazvalo je brojne reakcije, a njegov postupak kritikovali su predstavnici udruženja žrtava i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država.
Tužilaštvo je razmatralo postoje li osnovi sumnje da je Čović počinio krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a, stav 6. Krivičnog zakona BiH. Nakon analize prikupljenih informacija zaključeno je da zakonski uslovi za pokretanje istrage nisu ispunjeni.
SIPA prikupila dokumentaciju
Prije donošenja odluke Tužilaštvo BiH zatražilo je od Državne agencije za istrage i zaštitu da provjeri okolnosti održavanja promocije. Policijskim službenicima naloženo je prikupljanje medijskih objava, informacija o sadržaju knjige i drugih podataka koji bi mogli biti značajni za ocjenu navoda iz prijave.
SIPA je pregledala sadržaje objavljene na društvenim mrežama i internetskim portalima, pri čemu su pronađene ukupno 64 objave povezane s promocijom Ćorićeve knjige. Prikupljeni materijal potom je dostavljen Tužilaštvu radi analize i donošenja tužilačke odluke.
Jedan od zadataka policijskih službenika bio je i utvrđivanje identiteta podnosioca krivične prijave te njegovo saslušanje. Međutim, taj dio provjera nije uspješno okončan jer osoba koja je podnijela prijavu nije identificirana.
Policija je pokušala uspostaviti kontakt elektronskom poštom, ali odgovor nije stigao. Dodatne provjere u evidenciji IDDEEA pokazale su da postoji 80 osoba s imenom navedenim u prijavi, zbog čega nije bilo moguće pouzdano utvrditi o kojoj je osobi riječ.
Obrazloženje pravne odluke
U naredbi o nesprovođenju istrage Tužilaštvo je posebno razmatralo pitanje može li se prisustvo promociji knjige pravosnažno osuđenog ratnog zločinca smatrati njegovim veličanjem. Zaključeno je da takav postupak, sam po sebi, ne sadrži elemente krivičnog djela predviđenog relevantnom zakonskom odredbom.
– Analizom citiranih zakonskih odredbi jasno je da prisustvo prijavljenog na promociji knjige Valentina Ćorića, ne predstavlja radnju koja bi sadržala elemente veličanja pravosnažno presuđenog lica za počinjeni ratni zločin – navedeno je u naredbi.
Tužilaštvo je obrazložilo da se samim dolaskom na promociju osuđenoj osobi ne dodjeljuju priznanja, nagrade ili privilegije. Također je ocijenjeno da nisu utvrđene druge radnje koje bi u konkretnim okolnostima predstavljale ostvarenje zakonskih obilježja prijavljenog krivičnog djela.
Takvo obrazloženje zasniva se na razlikovanju javnog prisustva određenom događaju od radnji koje Krivični zakon BiH prepoznaje kao kažnjivo veličanje osoba pravosnažno osuđenih za ratne zločine. Tužilaštvo je zato ocijenilo da dostupne informacije nisu dovoljne za pokretanje krivične istrage protiv predsjednika HDZ-a BiH.
Sadržaj Ćorićeve knjige
U obrazloženju je razmatran i sadržaj knjige čijoj je promociji Čović prisustvovao. Prema navodima Tužilaštva, riječ je o autobiografskim zapisima u kojima autor opisuje vrijeme provedeno u zatvoru, uključujući improvizovanu proizvodnju vina.
– Nesporno je da je Valentin Ćorić osuđen za ratne zločine, međutim imajući u vidu sam događaj kojem je prisustvovao D.Č. – promocija knjige, u kojoj autor opisuje kako provodi vrijeme u zatvoru, sa fokusom na improvizovanu proizvodnju vina, samo prisustvo na promociji knjige – nije objektivno pogodno da prouzrokuje ili intenzivira nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju – navodi se, između ostalog, u obrazloženju.
Ovim zaključkom Tužilaštvo nije osporilo činjenicu da je Ćorić pravosnažno osuđen za ratne zločine. Predmet razmatranja bilo je isključivo pitanje postoje li elementi krivične odgovornosti Dragana Čovića zbog njegovog prisustva promociji.
Na osnovu prikupljenih dokaza i primjene zakonskih odredaba donesena je naredba o nesprovođenju istrage. Odluka se odnosi na konkretnu krivičnu prijavu i okolnosti koje su u njoj navedene.
Osude američke ambasade
Čovićevo prisustvo promociji u Mostaru izazvalo je oštre reakcije još u februaru 2024. godine. Posebno se izdvojilo saopćenje Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, koja je javno kritikovala njegov postupak.
– Čovićevo javno iskazivanje podrške osuđenom ratnom zločincu je anatema za evropske vrijednosti koje on navodno predstavlja i tvrdi da podržava. Javnoj podršci i veličanju osuđenih ratnih zločinaca sasvim sigurno nema mjesta u ‘evropskoj BiH za sve’ – saopćila je tada Ambasada SAD.
Američka ambasada time je izrazila političku i vrijednosnu osudu Čovićevog prisustva promociji. Njena reakcija bila je usmjerena na odnos prema pravosnažno osuđenim ratnim zločincima i evropskim vrijednostima na koje se predsjednik HDZ-a BiH poziva u političkom djelovanju.
Na promociju je reagovalo i Udruženje logoraša grada Mostara, podsjećajući na zločine počinjene nad Bošnjacima. Predstavnici udruženja upozoravali su na problem javnog veličanja osoba osuđenih pred međunarodnim pravosudnim institucijama.
Presuda Valentinu Ćoriću
Valentin Ćorić bio je jedan od šestorice bivših visokih funkcionera takozvane Herceg-Bosne kojima je suđeno pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. U predmetu Prlić i drugi pravosnažno su izrečene zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 111 godina.
Ćorić je osuđen na 16 godina zatvora zbog svoje odgovornosti za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima. Njegova pravosnažna osuda predstavlja utvrđenu sudsku činjenicu koja nije bila predmet preispitivanja tokom postupanja Tužilaštva BiH po prijavi protiv Čovića.
Upravo je Ćorićeva ratna prošlost bila razlog zbog kojeg je promocija njegove knjige izazvala snažne reakcije javnosti. Prisustvo predsjednika HDZ-a BiH tom događaju otvorilo je raspravu o političkoj odgovornosti javnih funkcionera i njihovom odnosu prema osobama osuđenim za ratne zločine.
Mogućnost podnošenja pritužbe
Iako je Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o nesprovođenju istrage, podnosilac krivične prijave ima pravo osporiti takvu odluku pred Uredom glavnog tužioca. Rok za podnošenje pritužbe iznosi osam dana od prijema obavijesti o donesenoj naredbi.
Odluka Tužilaštva predstavlja zaključak da u konkretnom slučaju nisu utvrđeni osnovi sumnje potrebni za pokretanje krivične istrage. Ona ne predstavlja opću ocjenu prihvatljivosti prisustvovanja promocijama knjiga pravosnažno osuđenih osoba niti poništava ranije javne kritike Čovićevog postupka.
Slučaj tako dobija tužilački epilog, uz mogućnost preispitivanja naredbe kroz zakonom predviđeni postupak pritužbe. Dok je Tužilaštvo pitanje razmatralo kroz elemente krivičnog djela, reakcije koje su uslijedile nakon promocije odnosile su se i na širu političku i društvenu odgovornost javnih funkcionera.

