Gotovo 21 godinu nakon što je Milorad Dodik ponovo preuzeo funkciju premijera Republike Srpske, njegov sin Igor dobio je mandat za sastavljanje entitetske vlade. Odluka predsjednika RS-a Save Minića od 22. novembra 2026. godine otvorila je pitanje političkog kontinuiteta SNSD-a, ali i sve izraženije uloge porodice Dodik u upravljanju entitetskim institucijama.
Od oca do sina
Politička priča koja povezuje Milorada i Igora Dodika počinje mnogo prije posljednje odluke o imenovanju mandatara. U februaru 2006. godine Milorad Dodik preuzeo je Vladu Republike Srpske nakon pada kabineta koji je predvodio SDS, dok je njegov sin tada imao svega 17 godina.
Dodik je iste godine u jednom intervjuu prepričao razgovor sa sinom nakon povratka iz Sarajeva. Igorovo pitanje, prema njegovom kazivanju, odražavalo je tadašnji odnos premijera prema glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
– Tata, kako je bilo u Teheranu? – upitao ga je Igor, prema Dodikovom tadašnjem kazivanju.
Dvadeset godina kasnije Igor Dodik dobio je priliku da preuzme funkciju koju je njegov otac obavljao u vrijeme tog razgovora. Minić je njegovu kandidaturu obrazložio političkim i menadžerskim iskustvom, izbornim rezultatom i vođenjem Kluba poslanika SNSD-a.
Najavljena je vlada kontinuiteta, što se odnosi na nastavak politike dosadašnje entitetske vlasti. Međutim, kontinuitet u ovom slučaju ima i porodičnu dimenziju jer Milorad Dodik ostaje predsjednik SNSD-a, stranke koja je kandidovala njegovog sina.
Povratak na vlast
Milorad Dodik je u februaru 2006. dobio mandat od tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Dragana Čavića, nakon što je Vlada Pere Bukejlovića izgubila skupštinsku podršku. Narodna skupština izabrala je novu vladu 28. februara, čime se Dodik vratio na premijersku funkciju koju je ranije obavljao od 1998. do 2001. godine.
Promjena vlasti dogodila se tokom pregovora o reformi policije, važnom pitanju evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Dodik je tada najavljivao brzo formiranje vlade, usvajanje budžeta i borbu protiv organizovanog kriminala.
Istovremeno je počeo otvarati pitanje mogućeg referenduma o otcjepljenju Republike Srpske. Nakon crnogorskog referenduma 2006. godine takve izjave izazvale su reakcije međunarodnih predstavnika, koji su upozoravali na moguće posljedice po stabilnost Bosne i Hercegovine.
Na izborima održanim iste godine SNSD je osvojio 41 od 83 poslanička mandata, dok je stranački kandidat Milan Jelić pobijedio Dragana Čavića u utrci za predsjednika Republike Srpske. Time je stranka dodatno učvrstila vlast koju je Dodik nekoliko mjeseci ranije preuzeo.
Milionski kredit
Ime Igora Dodika nekoliko godina kasnije pojavilo se u javnim raspravama zbog poslovanja firme Fruit Eco iz Gradiške. Preduzeće su 2007. godine osnovali Igor Dodik i Mirko Dobrić, a već naredne godine dobilo je kredit Investiciono-razvojne banke Republike Srpske.
Prema dokumentaciji koju su analizirali istraživački novinari, kredit od tri miliona KM odobren je za izgradnju hladnjače i proširenje voćarskih zasada. Rok otplate iznosio je 15 godina, uz trogodišnju odgodu otplate glavnice.
Opozicija je tada postavljala pitanja o uslovima pod kojima članovi porodica visokih funkcionera mogu koristiti sredstva javne razvojne banke. Milorad Dodik branio je poslovanje svog sina, tvrdeći da je kredit odobren u skladu s pravilima i uz garanciju poslovne banke.
– Bolje da se moj sin tim bavi nego da bude narkoman ili klošar ovdje u Banjoj Luci – rekao je tada Milorad Dodik.
Politički uspon Igora
Igor Dodik je tokom narednih godina izgradio vlastitu poziciju unutar SNSD-a. Obavljao je funkciju organizacionog sekretara stranke, a potom preuzeo i vođenje njenog poslaničkog kluba u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Na izborima 2026. godine osvojio je 21.965 preferencijalnih glasova u izbornoj jedinici tri. Taj rezultat pokazao je njegovu izbornu podršku, dok je odluka o kandidaturi za premijera donesena unutar stranačkog rukovodstva.
SNSD u novom sazivu Narodne skupštine ima 34 od ukupno 83 poslanika. Zbog toga je za izbor nove vlade potrebna podrška koalicionih partnera, a samo imenovanje mandatara ne znači da je Igor Dodik već preuzeo premijersku funkciju.
Prema predviđenoj proceduri, Narodna skupština ima 40 dana da odluči o izboru vlade. Tek nakon skupštinske potvrde mandatar i predloženi ministri mogu preuzeti svoje dužnosti.
Minićeva važna uloga
Posebnu pažnju privlači politička veza između Save Minića i porodice Dodik. Milorad Dodik predložio je Minića za mandatara 23. augusta 2025. godine, nakon pravosnažne presude Suda BiH i odluke Centralne izborne komisije o prestanku njegovog predsjedničkog mandata.
Ustavni sud BiH kasnije je u predmetu U-29/25 utvrdio da su odluke zasnovane na tom prijedlogu bile neustavne. Obrazloženje se odnosilo na činjenicu da Dodik u trenutku predlaganja više nije imao mandat predsjednika Republike Srpske.
U novembru 2026. Minić je, sada kao predsjednik entiteta, predložio Igora Dodika za sastav nove vlade. Tako je politički proces povezao dvije generacije porodice Dodik, iako su pravne okolnosti njihovih imenovanja različite.
Od Dodikovog odlaska s premijerske funkcije 2010. godine Vladu Republike Srpske predvodili su Aleksandar Džombić, Željka Cvijanović i Radovan Višković. Uprkos promjenama premijera, SNSD je zadržao vodeću ulogu u entitetskoj izvršnoj vlasti.
Obećanja novog mandatara
Igor Dodik je nakon prihvatanja mandata najavio veću odgovornost rukovodilaca javnih preduzeća i ustanova. Kao prioritete izdvojio je transparentnije trošenje budžetskog novca, sankcionisanje propusta i stabilnost isplata plata i penzija.
Posebno je spomenuo zdravstvo, obrazovanje i poboljšanje uslova za mlade. Njegove najave usmjerene su na upravljanje javnim sektorom i rezultate rada institucija.
– Mene ne zanimaju zasluge, mene zanimaju rezultati – rekao je Igor Dodik.
Ostaje da se vidi kako će te najave biti pretočene u konkretne mjere ukoliko Narodna skupština potvrdi njegov izbor. Posebno će biti značajna imenovanja ministara i rukovodilaca javnih preduzeća, kao i način raspolaganja javnim sredstvima.
Nova politička kriza
Igorova nominacija uslijedila je neposredno nakon novih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Sud je proglasio neustavnom odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske koja se odnosila na javno isticanje određenih obilježja Armije RBiH.
U zasebnom predmetu poništeni su izjava Željke Cvijanović o povredi vitalnog interesa Republike Srpske i skupštinska odluka kojom je ta izjava potvrđena. Time je ostala na snazi odluka Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Milorad Dodik je odluku o obilježjima Armije RBiH nazvao „tipičnom muslimanskom zavjerom“. Kritike su uputili i opozicioni političari Draško Stanivuković i Ognjen Bodiroga, dok je Minić najavio da neće biti razgovora na državnom nivou dok se ne riješe pitanja državne imovine, Ustavnog suda i OHR-a.
Kontinuitet vlasti
Imenovanje Igora Dodika za mandatara predstavlja novu etapu dugogodišnje vlasti SNSD-a u Republici Srpskoj. Od februara 2006. godine stranka je prošla kroz više promjena premijera, ali je zadržala ključnu ulogu u oblikovanju entitetske politike.
Porodična povezanost sada dodatno privlači pažnju jer se na čelu stranke nalazi Milorad Dodik, dok njegov sin ima priliku preuzeti najvažniju funkciju u izvršnoj vlasti. Ipak, konačna odluka o sastavu vlade pripada Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Ukoliko Igor Dodik dobije potrebnu podršku, njegova obećanja o transparentnosti i odgovornosti bit će važan kriterij za praćenje rada nove vlade. Time će se pokazati u kojoj mjeri najavljeni kontinuitet podrazumijeva nastavak dosadašnjeg načina upravljanja, a u kojoj donosi promjene u radu entitetskih institucija.

