Pročišćava krvne sudove i želudac…
Biljka koja je veoma zdrava jeste maslačak, a nažalost mnogi ne znaju njegova ljekovita svojstva. Da je dobar za želudac i žuč.
Ljekovitost maslačka:
– Lišće maslačka po vitaminskom bogatstvu nadmašuje čak špinat i rajčicu.
– Sadrži vitamine A, B2, C, D i G, te minerale kalij, natrij, kalcij, fosfor i željezo.
– Kao moćan diuretik, blagotvoran je za bubrege i mokraćne organe.
– Osim što ima diuretska svojstva, potiče stvaranje žuči, čisti jetru, pomaže kod alergija i smanjuje holesterol.
– Zbog brojnih hranjivih tvari koje sadrži, lišće maslačka preporučuje se kao dodatak prehrani za trudnice i žene u postmenopauzi.
– Maslačak je općenito povoljan za ženska oboljenja, a osobito za sprečavanje i liječenje bolesti dojki, cista, otečenosti i kod problema s dojenjem.
Čaj od korijena maslačka:
Korijen maslačka moćan je za jetru i želudac.
Fitoterapija sa ovim čajem pomaže kod svakovrsnih tegobe. Preporučuje se kod probavnih tegoba, nedovoljnog lučenja žuči, visokog tlaka i manjka apetita.
Stabljike i cvjetovi:
Stabljike maslačka pospješuju rastvaranje žuči, reguliraju metabolizam te pročišćavaju krv i želudac. Narodna ih medicina preporučuje kao pomoć kod dijabetesa i bradavica.
Mažite bradavice mlijekom od stabljika maslačka.
Od cvjetova ove biljke dobiva se sirup, kojeg ponekad nazivaju i medom, zbog njihove sličnosti u strukturi. Taj sirup čisti i jača krv i probavu, a pomaže i kod kašlja.
Maslačak:
Maslačak mnogi smatraju dosadnim korovom, no zapravo je riječ o jednoj od najkorisnijih ljekovitih biljaka. Listovi maslačka bogati su vitaminima i mineralima – dobro ih je brati i jesti prije cvatnje
Maslačak (Taraxacum officinale) povoljno djeluje na bubrege, žučni mjehur, gušteraču, želudac, crijeva i krv. Smatra se jednim od najsigurnijih i najvažnijih biljki za jetru. Gorke tvari maslačku daju snažno diuretičko djelovanje. Zato se listovi maslačka rabe kod zadržavanja vode, bubrežnih smetnji, celulita i pretilosti. Sadrži i kalij, koji nadomješta količinu tog minerala koji se gubi pojačanim mokrenjem. Korijenje djeluje diuretički i blago laksativno (potiče stolicu).
Zbog visokog sadržaja inzulina maslačak se preporučuje dijabetičarima. Pokusi na životinjama pokazali su da biljni pripravci sa maslačkom mogu smanjiti razinu šećera u krvi. Listovi maslačka bogati su vitaminima i mineralima te ih je dobro jesti u salatama. Najbolje ih je brati u proljeće prije nego što biljka procvjeta jer nakon cvatnje razvija gorak, okus koji je mnogima neugodan.
Gorčinu možete izbjeći i ako jedete samo gornje dijelove listova. Nakon što maslačak ocvate, obično krajem ljeta, pojavljuju se novi mladi listovi, koji se također mogu skupljati. Stabljike maslačka najbolje su dok biljka cvate. Rijetko se rabe za hranu, no sok iscijeđen iz njih koristi se za bradavice. Austrijska travarka Maria Treben stabljike maslačka preporučuje u kuri protiv kronične upale jetre (pet-šest stabljika na dan) i dijabetesa (deset komada na dan). Takve kure traju tri tjedna, no nema znanstvenih istraživanja koja bi potvrdila njihovu učinkovitost.
Da biste dobili veliko korijenje, birajte biljke stare najmanje dvije godine. Najkvalitetnije je ono s nepokošena tla, gdje je zemlja bogata i rahla. U tvrđem tlu korijen može biti račvast i pretvrd. Korijenje ubrano u proljeće slađe je od jesenjeg zbog većeg sadržaja fruktoze, no treba ga ubrati prije no što cvjetni pupoljci postanu veliki jer crpe hranjivu snagu iz korijena.
Idealno vrijeme za sakupljanje korijenja je od rujna do veljače – tad sadrži najviše inzulina, zbog čega mu je i ljekovito djelovanje snažnije. Može se jesti sirov, tanko narezan ili pržiti pa upotrijebiti za pripremu nadomjestka za kavu.
Od cvjetova maslačka prave se vino i sirup, koji može poslužiti kao zamjena za med. Cvjetove je najbolje upotrijebiti istog dana kad ste ih ubrali, no treba paziti da nisu prskani kemikalijama. Siguran je i u većim količinama. Čak i trudnice mogu rabiti lišće maslačka. Jedino treba izbjegavati maslačke prskane kemikalijama posljednje tri godine.
Recepti sa maslačkom:
1. Čaj od maslačka
Dvije žličice korijena i/ili listova maslačka prelijte sa 250ml vrele vode, ostavite da odstoji deset minuta i procijedite. Ujutro i navečer popijte po šalicu, najbolje pola sata prije jela. Preporučuje se kod bubrežnih tegoba, zadržavanja vode, celulita i pretilosti.
2. Kod celulita
Pripremite 25g listova maslačka, 25g listova koprive, 25g korijena maslačka i 25g korijena čička. Žličicu korijenja prelijte šalicom vode, stavite na vatru i kuhajte 20 minuta. Dodajte žličicu lišća, maknite sa vatre, ostavite da stoji 10 minuta pa procijedite. Pijte 2-3 šalice čaja na dan.
3. Svježi sok
Tri šake maslačkova lista i 50ml vode procijedite u sokovniku ili usitnite u električnoj miješalici pa procijedite kroz gazu. Čuvajte u hladnjaku. Uzimajte triput na dan po žlicu. Svježi sok koristan je protiv proljetnog umora, potiče izlučivanje tekućine, olakšava artritis i bakterijske plućne bolesti.
4. Povišeni šećer
Pomiješajte 30g korijena maslačka, 30g listova borovnice, 15g sjemena koromača i 30g sjemena piskavice (Trigonella foenum – graecum). Prelijte 1-2 žličice šalicom vrele vode i ostavite 10 min. Pijte dvije do tri šalice na dan.
5. Kava od maslačka
Korijenje maslačka operite, razrežite i ispržite u pećnici. Sameljite ga u mlincu za kavu. Pripremajte ga samostalno poput kave ili kao dodatak kavi.
6. Dječji čaj
Pripremite po 25g listova matičnjaka, listova metvice, sjemena anisa, korijena maslačka i korijena echinacee. Posebno pomiješajte korijenje, posebno ostale sastojke. Žličicu korijenja prelijte šalicom vode, stavite na vatru i kuhajte 20 minuta. Dodajte ostale sastojke, maknite sa vatre, ostavite da stoji deset minuta pa procijedite. Pomaže protiv ospica, zaušnjaka, vodenih kozica i prehlade. Dajte djetetu dvije šalice na dan.
