Pozitivno utieče na zdravlje srca, krvne žile, jača kosti…
Ako volite čitati o prehrani, mršavljenju, zdravoj hrani i dijabetesu, vjerojatno ste primijetili da se batat često spominje među namirnicama – slatki krumpir, koji se preporučuje kod svih prehrambenih problema, uključujući poremećaje koji dovode do dijabetesa.
Ovaj put odlučili smo otkriti zašto je ova hrana toliko korisna i zdrava i zašto bi trebala postati dijelom vaše prehrane. Iako je kod nas preveden kao batat, vjerojatno zbog izgleda sličnog krompiru, s tim povrćem nema dodirnih točaka osim fizičke sličnosti.
Kad se reže, više izgleda poput mrkve, jer je narančaste boje, a sama biljka ima izduženi oblik nalik na deblju mrkvu. Okusom ne podsjeća ni na jednu od ove dvije hrane, pa je ime možda dato prelako.
U svakom slučaju, slatki krumpir ili batat postali su dio našeg stola posljednjih godina, nakon dugog putovanja od Južne i Srednje Amerike, odakle potječe, preko Novog Zelanda, Kine i Japana, sve do Indije i Ugande, gdje također ima podvrsta ove biljke.
Za razliku od teškog i škrobnog klasičnog krompira, batat nikako nije teško jesti, ne uzrokuje plinove ili želučane probleme, niti stvara osjećaj nadutosti i nije uzrok pretilosti.
Suprotno tome, sve se više preporučuje kao dio dijeta i posebnih dijetalnih planova za mršavljenje.
Ne bojte se riječi “slatko” u svom imenu – šećeri se dugo rastvaraju u krvotoku ne stvarajući probavne probleme i ne uzrokujući povećanje šećera u krvi.
Vitamini u batatu:
Od zabilježenih vitamina, koji su uglavnom prisutni, treba spomenuti vitamine B kompleksa, posebno B6.
Kao najpoznatiji vitamin koji utječe na zdravlje srca i krvnih žila, zbog svog utjecaja na razinu homocisteina, batat postaje dio jelovnika koji se preporučuje srčanim bolesnicima, ali svakako kao preventivna mjera.
Zabilježena je i visoka koncentracija vitamina C, kada se preporučuje za opšte zdravlje, jačanje imuniteta, elastičnost kože, kostiju i mišića i kao odličan antioksidans.
Treba spomenuti i vitamin D, koji je već poznat kao glavni pomagač u proizvodnji melatonina i jačanju kostiju.
Istraživanja tvrde da ovaj krompir sadrži čak 400% ukupne dnevne potrebe za vitaminom A, a u određenim količinama prisutan je i vitamin E, kao jak oksidans.
Minerali u batatu:
Kao i kod vitamina, i ovo povrće sadrži dugačku listu minerala.
Kalij je sigurno među prvima, jer ga ima najviše, a znamo da doprinosi i očuvanju imuniteta, jačanju organizma, kostiju, mišića i krvnih žila, a zabilježen je i kao moćan antioksidans.
Ako se tome doda magnezijum, vrlo jak u borbi protiv starenja i nervoze, koji uzrokuju slabljenje organizma.
Treba naglasiti da je kao dio jelovnika istočnih naroda primijetio visok stupanj jačanja imuniteta i zaštite od bolesti.
Neke od bolesti na koje batat djeluje su: bolesti srca i bolesti krvnih žila, visoki krvni pritisak, dijabetes, upale i česte infekcije, pa čak i neplodnost, jer zbog vitamina A djeluje na stvaranje jajašaca i uspješno začeće.
Visok nivo vitamina A zasigurno je dobar za poboljšanje vida, dok je velika količina vlakana prisutna u njegovoj jezgri odlična za održavanje probave i zdravlja crijeva.
Jedna od velikih prednosti batata je njegova jednostavna priprema, omogućena univerzalnim ukusom i velikom količinom vlakana.
Batat se može pripremiti na bukvalno sve moguće načine koje poznajete, počevši od klasične pripreme poput pripreme krumpira, a to je prženje, pečenje i kuhanje, batat se može pripremiti na roštilju ili kuvati uz dodatak umaka od povrća ili ribe.
Budući da nema toliko škroba kao klasični krumpir, pogodan je u kombinaciji s crvenim mesom jer ne otežava probavu, a vegani ga mogu jesti samo s kuhanim povrćem na laganoj vatri.
Koristite ga za musaku, kao prilog uz meso ili pripremljen sam, uz razne salate. Njegov specifičan slatkasti ukus neće vas ostaviti ravnodušnim.
