Evo na koje sve bolesti može ukazivati i šta trebate hitno poduzeti…
Mnogi ljudi muke muče sa hladnim prstima na rukama i nogama, a ova pojava je česta osobito kod žena i najčešće ne mora značiti ništa opasno. Ipak, to može biti i znak ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Raynaudov sindrom:
Sužavanje krvnih žila u prstima kao odgovor na hladnoću ili emotivni stres. Zbog toga dolazi do izrazitog osjećaja hladnoće u prstima koji ponekad mogu i poplaviti. Ne izaziva veće zdravstvene probleme, međutim, ako vam je on dijagnosticiran, posavjetujte se s imunologom jer Raynaud može biti pokazatelj neke autoimune bolesti.
Dijabetes:
Ako uz hladne ruke, ponekad u dlanovima i stopalima osjećate trnce, to mogu biti prvi znakovi dijabetesa.
Štitna žlijezda:
Usporen rad štitne žlijezde dovodi do usporavanja metabolizma, što dalje može dovesti do hladnih dlanova i stopala.
Slabokrvnost:
Osim hladnih prstiju, često vas hvata umor, glavobolja i malaksalost, u slučaju da vam se to događa, vrijeme je da provjerite krvnu sliku jer vam možda nedostaje željeza.
Stres:
I stres može biti uzrok hladnih ruku i nogu. On pojačava adrenalin koji pak sužava krvne žile i slabi cirkulaciju pa su ruke i noge hladnije.
EVO KAKO SEBI MOŽETE POMOĆI:
1. Ugrijte tijelo hladnim tušem
Tuširanje i kupanje u vrućoj vodi mnogo je ugodnije, ali hladnija voda pruža brojne prednosti za zdravlje. Jača imunitet, podiže raspoloženje i energiju, poboljšava cirkulaciju i, ono još važnije – regulira tjelesnu temperaturu. Tuširanje mlakom ili hladnom vodom (oko ili ispod 37℃) izaziva blagi stres koji navodi tijelo da povisi vlastitu temperaturu što je idealno za osobe čije su ruke i stopala uvijek hladni. Pod mlazom hladne vode dovoljno je ostati barem jednu minutu, a odmah nakon tuširanja se odjenite te se krećite ili lezite u krevet i dobro se pokrijte.
2. Pametno se obucite
Pri izlasku na otvoreno najvažnije je da se odgovarajuće odjenete jer, kako Skandinavci kažu: „Ne postoji loše vrijeme, samo loša odjeća“. Da obuća ne bi blokirala cirkulaciju, odaberite onu koja nije tijesna i birajte visoke čarape mekog ruba koje utopljavaju cijele potkoljenice. Šal, kapa i rukavice su također neizostavni modni dodaci pri niskim temperaturama.
3. Obogatite jelovnik namirnicama koje griju
Osim toplom odjećom, organizam možemo zagrijati iznutra namirnicama i začinima koji potiču rad metabolizma, što zauzvrat zagrijava tijelo. U to se ubrajaju namirnice koje sadrže visoku količinu složenih ugljikohidrata, poput krumpira, žitarica, leće, batata, mrkve, jabuke, banane i orašastih plodova. A sa zagrijavajućim začinima kao što su papar, crvena ljuta papričica, češnjak ili đumbir možete oplemeniti gotovo svako jelo.
4. Izmasirajte stopala zagrijavajućim uljem
Hladna stopala ne samo da su neugodna, već mogu rezultirati prehladom ili upalom mjehura. Da bismo prevenirali neugodne simptome hladnoće i zagrijali se, iskušajte samomasažu stopala sa eteričnim uljem đumbira koje će zagrijati i pokrenuti cijelo tijelo. Odvojite pet grama omiljene kreme za njegu tijela i u nju dobro umiješate dvije do tri kapi eteričnog ulja đumbira, pa dobivenom mješavinom energično izmasirajte čitava stopala, od pete do prstiju, ne zaboravljajući ni na ristove.
5. Vježbajte dok sjedite
Stopala su najhladnija kada predugo sjedimo. Ako možete, kod kuće ili u uredu, izujte obuću pa pod stopalo postavite lopticu za golf ili silikonsku lopticu s “bodljama”. Stopalo na loptici snažno i ritmično valjajte prema naprijed sve do pete i prema natrag do prstiju. Ponovite isto i na drugom stopalu.
6. Budite aktivni i u uredu
Da biste poboljšali cirkulaciju, budite što aktivniji i kada morate dugo sjediti. Svakih pola sata ili sat vremena, ustanite sa stolca i pokrenite udove, plešite, istegnite se, prohodajte, prošećite uza stepenice… Čak će vas i najlaganija tjelovježba zagrijati. A dok sjedite, podignite noge jer je najniža temperatura na podu.
7. Šećite barem jednom na dan
Šetnja u zimskim uvjetima potiče tijelo da troši više energije, čini organizam otpornijim, potiče cirkulaciju i poboljšava koncentraciju. Stoga izdvojite barem sat vremena na dan za brzi hod, po mogućnosti u prirodi!
