Nova razmjena oštrih poruka između Podgorice i Beograda ponovo je otvorila stare političke rane iz perioda raspada državne zajednice Srbije i Crne Gore. Izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o obilježavanju crnogorske nezavisnosti izazvale su burne reakcije i pokrenule pravi diplomatski sukob između dvije države.
Sve je počelo nakon što je Vučić poručio da neće prisustvovati obilježavanju 20 godina obnove crnogorske nezavisnosti u Podgorici, navodeći da se tim događajem “slavi otcjepljenje od Srbije” i da bi svojim dolaskom “pljunuo sebi u lice”.
Oštra reakcija Podgorice
Na Vučićeve izjave ubrzo je reagovalo Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, koje je ocijenilo da takva retorika ne doprinosi odnosima dvije države niti međusobnom poštovanju.
Iz Podgorice su poručili da se Crna Gora nije otcijepila od Srbije na način kako se to pokušava predstaviti u dijelu političke javnosti u Beogradu.
– Naprotiv, Crna Gora i Srbija bile su ravnopravne članice državne zajednice nastale nakon raspada bivše SFRJ, a obnovom svoje nezavisnosti Crna Gora omogućila je i Srbiji nastavak državno-pravnog kontinuiteta kao samostalne države. Zato je neprihvatljivo da se jubilej crnogorske nezavisnosti predstavlja kao čin usmjeren protiv Srbije ili srpskog naroda – navodi se u saopćenju crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova.
Ovakva reakcija pokazala je da Podgorica Vučićeve riječi ne vidi samo kao politički stav, već i kao poruku koja može dodatno opteretiti odnose dvije zemlje.
Pitanje historije
Crnogorski zvaničnici istakli su da se obilježavanje nezavisnosti temelji na demokratski izraženoj volji građana i pravu države da samostalno odlučuje o svojoj budućnosti.
– Crna Gora svoju nezavisnost obilježava u čast demokratski izražene volje građana, historijske i državne posebnosti te prava svakog naroda da odlučuje o vlastitoj budućnosti – poručili su iz Podgorice.
Rasprava se vrlo brzo pretvorila u sukob oko tumačenja političke i historijske prošlosti, što je često slučaj u odnosima između država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.
Odgovor Beograda
Nakon saopćenja iz Podgorice reagovalo je i Ministarstvo vanjskih poslova Srbije, koje je optužilo crnogorsku stranu za pokušaj relativizacije historijskih činjenica i dodatno podizanje tenzija.
U Beogradu smatraju da Vučićeve izjave nisu bile uvredljive prema Crnoj Gori, već izraz njegovog ličnog političkog stava.
– Predsjednik Vučić, koristeći svoje pravo na lični stav, nijednom riječju nije uvrijedio Crnu Goru. Izrazio je legitiman stav da ne želi prisustvovati proslavi razdvajanja dvije bliske države – naveli su iz Ministarstva vanjskih poslova Srbije.
U saopćenju je istaknuto i da Srbija neće ostati nijema na, kako tvrde, pokušaje prekrajanja historijskih činjenica.
Nova razmjena poruka
Ni nakon odgovora iz Beograda situacija se nije smirila. Iz Podgorice je stigla nova reakcija u kojoj se naglašava da Crna Gora ne slavi ničiji poraz niti bilo kakvo neprijateljstvo prema Srbiji.
– Za buduće odnose Crne Gore i Srbije ohrabrujuće je što MVP Srbije, naglašavajući pravo predsjednika Vučića na lično mišljenje, ujedno pokazuje distancu prema njegovim stavovima. Građani obje države mogu sami procijeniti ko i na koji način doprinosi dobrosusjedskim odnosima – navodi se u odgovoru crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova.
Ovakva razmjena saopćenja pokazala je koliko su pitanja identiteta, državnosti i političke prošlosti i dalje veoma osjetljiva tema u regionu.
Velika proslava
Crna Gora će uskoro obilježiti dvije decenije od obnove nezavisnosti, a tim povodom planiran je niz događaja i svečanosti.
Program obilježavanja kulminirat će svečanim prijemom koji organizuje premijer Milojko Spajić, dok će dan kasnije koncert održati svjetska muzička zvijezda Ricky Martin.
Vlasti u Podgorici žele jubilej predstaviti kao proslavu državnosti, evropskog puta i demokratske odluke građana donesene na referendumu.
Referendum koji je promijenio region
Crna Gora je obnovila nezavisnost nakon referenduma održanog 21. maja 2006. godine. Taj referendum bio je jedan od najvažnijih političkih događaja u modernoj historiji države.
Prema zvaničnim rezultatima, na referendum je izašlo 86,5 posto birača, dok je za obnovu nezavisnosti glasalo 55,5 posto građana. Protiv nezavisnosti i za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom bilo je 44,5 posto birača.
Za uspjeh referenduma bio je potreban prag od najmanje 55 posto glasova izašlih birača, što je dodatno povećalo političku napetost i neizvjesnost u tom periodu.
I gotovo dvije decenije kasnije, pitanje crnogorske nezavisnosti i dalje izaziva snažne političke reakcije, kako u Podgorici, tako i u Beogradu.