Može li odnos Evropske unije prema vlastima Aleksandra Vučića ostati isti nakon novih kontroverzi koje dolaze iz Srbije? Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu i stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula upozorava da politika Beograda ne ostaje samo unutrašnje pitanje Srbije, već može imati ozbiljne posljedice po susjedne države, pri čemu posebno izdvaja Bosnu i Hercegovinu.
Oštra poruka Picule
Picula je posebno kritikovao odnos vlasti Srbije prema Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Smatra da bi evropske institucije morale pokazati da postoje granice nakon kojih dosadašnji pristup prema Vučiću više nije održiv.
– Nadam se da potpuno neprihvatljivo veličanje ratnog zločinca koji je imao praktički državni sprovod u Beogradu neće proći kao neki raniji slučajevi kada je Aleksandar Vučić prelazio dvostruke crvene linije i već tada zaslužio da Bruxelles promijeni politiku podilaženja jednom autokratskom režimu koji lomi demokratske standarde u vlastitoj zemlji i izaziva nestabilnost u gotovo svim državama s kojima Srbija graniči. Ostajem skeptik. Prošle godine je Vučić posjetio Putinovu vojnu paradu u Moskvi iako je bio upozoren da bi mogao snositi ozbiljne političke šosljedice ako to napravi. Ništa se nije dogodilo – kaže Picula.
Prema njegovom mišljenju, problem nije samo u pojedinačnim potezima srbijanskih vlasti, već u tome što ozbiljnije posljedice iz Evropske unije uglavnom izostaju.
Picula ukazuje i na slučaj Banjske na sjeveru Kosova, tvrdeći da u Srbiji niko nije procesuiran zbog upada paravojne grupe. Kritikuje i izostanak snažnije reakcije Evropske komisije na zakonske poteze Srbije povezane s institucijama koje se bave organizovanim kriminalom i korupcijom.
Čeka reakciju EU
Jedno od glavnih pitanja za Piculu jeste da li su posljednja dešavanja dovoljno ozbiljna da promijene dosadašnju evropsku politiku prema Beogradu. Njegova očekivanja, međutim, nisu velika.
– Je li ovo neka vrsta prekretnice? Nisam siguran jer mi se čini da se još nije stvorila kritična masa u samoj Komisiji kao ni u državama članicama, barem onim najutjecajnijima, da se zaustavi podrška režimu koji samo fingira da se želi približiti Europskoj uniji, a zainteresiran je samo da mu Komisija šalje novac iz različitih fonova što Vučić doživljava kao političku podršku i obračunima unutar Srbije – ističe Picula.
Posebnu pažnju usmjerava prema predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i njenom odnosu prema vlastima Srbije.
– Prošle godine nije jednom riječju spomenula Vučića iako je bilo jasno da on zaslužuje ozbiljan politički komentar. Vidjet ćemo hoće li ove godine ona smoći snage da najavi neke oštrije mjere protiv tog režima. Čini mi se da bi morala prije svega zbog onoga što takva politika radi u svom neposrednom susjedstvu. Hrvatskoj Vučić ne može ništa, mi smo za njega prekrupan zalogaj, ali nisam siguran za druge zemlje, posebno Bosnu i Hercegovinu. Crna Gora ima najveće šanse postati nova EU članica što je Vučiću neprihvatljivo i on tamo ima svoje igrače kao što je četnički vojvoda Andrija Mandić – objašnjava Picula.
Upozorenje za BiH
Upravo je spominjanje Bosne i Hercegovine jedan od najozbiljnijih dijelova Piculine poruke. On smatra da posljedice politike Beograda treba posmatrati i kroz utjecaj koji Srbija može ostvarivati u državama svog neposrednog okruženja.
Bosna i Hercegovina se u njegovoj analizi pojavljuje kao posebno osjetljiva zbog složenih unutrašnjih političkih odnosa. Picula tako upozorava da Evropska unija prilikom procjene politike Aleksandra Vučića ne bi trebala posmatrati samo stanje demokratije u Srbiji, nego i regionalne posljedice poteza Beograda.
Govoreći o Crnoj Gori, Picula smatra da je završna faza evropskih integracija posebno osjetljiva.
– Vučić dobro zna da on neće tako skoro ući u EU, ako ikada i uđe, ali onda mora mobilizirati one koji će 25. listopada izaći na izbore i glasati za njega. Sada ovisi o Crnogorcima da prihvate činjenicu da je završnica pretpristupnih pregovora njihova najosjetljivija faza. Hrvatska je do sada na tom putu pomagala Crnoj Gori. Zagreb ne treba reagirati prežestoko jer nam je u interesu europska, ne velikosrpska Crna Gora – ističe Picula.
Kritike evropske politike
Picula smatra da korijene sadašnjeg odnosa Evropske unije prema Vučiću treba tražiti i u ranijim procjenama evropskih lidera. Prema njegovom mišljenju, očekivanje da će se Srbija pod Vučićem postepeno transformisati pokazalo se pogrešnim.
– Vučić je došao na vlast uz blagonaklonost Angele Merkel i tadašnjih EU lidera koji su mislili da se Srbija može transformirati. To se pokazalo zabludom. Nakon ove sramote u Beogradu, teško da će se u Europi masovno stati na Vučićevu stranu na ovim izborima, ali postoje političari koji se neće libiti dati mu javnu podršku. To je napravio i francuski predsjednik Macron koji ga je nakon Mladićevog pogreba primio u Elizejskoj palači i s njim se slikao. Francuska ima svoje političke i ekonomske interese u Srbiji. Nijemci su oprezniji i ne žele jasno reći kako vide situaciju u Srbiji. Vučićev SNS ima promatrački status u Europskoj pučkoj stranci za koju ne vjerujem da će poduzeti neke ozbiljnije korake protiv SNS zbog njegovog šefa Manfreda Webera koji je od od 2024. pokazao da je izrazito sklon suradnji s krajnjom desnicom u Parlamentu čime osigurava većinu, a Vučić spada u desno krilo europske politike – zaključuje Picula.
Srbija pred izborima
Picula smatra da eventualna politička promjena u Srbiji ne bi trebala završiti samo promjenom ljudi na vlasti. Prema njegovom stavu, neophodna je i promjena politike zemlje, posebno kada su u pitanju odnos prema susjedima i evropske integracije.
– Nije dovoljno smijeniti vlast nego promijeniti politiku. Pobjeda Studentske liste bi pokazala da su promjene moguće i u teškim okolnostima. Bio sam razočaran kada su studenti donijeli tekst o srpskom Kosovu i Metohiji. Primiti ovakvu Srbiju u EU bi značilo primiti jedan maligni poredak koji bi sprječavao donošenje odluka. Bila bi to i izdaja načela na kojima se EU temelji. Ako bi Ursula von der Leyen otišla u Srbiju u jeku predizborne kampanje, to bi bio njezin izraz političke podrške Vučiću. Mislim da će se izvući iz te nevolje kazavši da je kampanja i da je nije najmudrije posjetiti – predviđa Picula.
Prema njegovoj ocjeni, riječ je o najvažnijim izborima u Srbiji nakon 2000. godine, zbog čega će odnos evropskih zvaničnika prema predizbornoj kampanji imati dodatnu političku težinu.
Šira evropska slika
Picula situaciju u Srbiji povezuje i sa širim političkim promjenama unutar Evropske unije. Posebno upozorava na jačanje krajnje desnice u velikim evropskim državama i moguće posljedice takvih trendova na buduću evropsku politiku.
– Sve ankete pokazuju da je AfD prva politička snaga u Njemačkoj. To ne može proći bez posljedica za cijelu EU. U Francuskoj desnica jedva čeka predsjedničke izbore iduće godine i već plaši Francuze povratkom ekstremizma u Njemačkoj. Projekcije govore da u drugi krug ulaze krajnja desnica i krajnja ljevica, Marine Le Pen i Jean-Luc Melenchon. Ako se takav trend nastavi u Njemačkoj, imamo razloga za zabrinutost. Uspjeh AfD je izazvao osmijeh na usnama Vladimira Putina. To je hibridni rat. Nijemci glasaju za obnovu odnosa s Rusijom koja se ne libi organizirati sabotaže na teritoriju Njemačke – naglašava Picula.
Traži drugačiji pristup
Kada je riječ o Hrvatskoj, Picula smatra da bi Zagreb u evropskim institucijama trebao snažnije upozoravati na događaje u Srbiji i njihove moguće regionalne posljedice. Prema njegovom stavu, članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji pruža mogućnost da se takva pitanja konstantno stavljaju na dnevni red.
– Nadam se da će se takva politika stubokom promijeniti – poručio je Picula.
Posebno oštar bio je i kada je govorio o odnosu vjerskih predstavnika prema osuđenim ratnim zločincima.
– Možemo izražavati ljutnju, razočaranje i bijes prema istupima političara, no kada se ratnom zločincu prikloni vođa vjerske zajednice, to je još jasniji indikator koliko je društvo bolesno – rekao je Picula.
Njegove poruke tako prevazilaze pitanje unutrašnje politike Srbije. U centru upozorenja nalazi se tvrdnja da Evropska unija mora ozbiljnije posmatrati posljedice politike Beograda na cijeli region, a Bosnu i Hercegovinu Picula izdvaja kao jednu od država prema kojima bi evropske institucije morale pokazati posebnu pažnju.