Da li bi se američke sankcije Miloradu Dodiku mogle ponovo vratiti ukoliko njegovi politički potezi pređu granicu koju je Washington postavio nakon dogovora o deeskalaciji? Prema informacijama iz diplomatskih izvora, predsjednik SNSD-a je preko posrednika dobio novo upozorenje da ukidanje sankcija ne znači da su one trajno završena priča i da bi mogle ponovo biti uvedene ukoliko se procijeni da krši ranije postignuti dogovor.
Drugo upozorenje
Riječ je, prema tim informacijama, o drugom upozorenju koje je Dodik dobio od američke strane nakon što su njemu, članovima njegove porodice i povezanim osobama ukinute američke sankcije.
Prvo upozorenje bilo je javno i stiglo je iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Američke diplomate tada su stavile do znanja da prate ponašanje političkih aktera i da mogućnost ponovnog korištenja sankcija nije nestala.
Drugo upozorenje, prema nezvaničnim informacijama iz diplomatskih krugova, nije išlo javnim putem. Otpravnik poslova SAD-a u BiH John Ginkel navodno je razgovarao s više političkih aktera i slao poruke o potrebi smirivanja političkih tenzija, a jedno od takvih upozorenja stiglo je i do Dodika.
Takva poruka posebno dobija na težini zbog činjenice da je Washington ukidanje sankcija povezao s procesom deeskalacije političke krize u Bosni i Hercegovini. Američka administracija sada pažljivo prati hoće li se nakon smirivanja situacije ponovo pojaviti konkretni potezi koji bi mogli otvoriti novi institucionalni sukob.
Kongres traži odgovore
Dodik se našao i u centru rasprave u američkom Kongresu, gdje su pojedini kongresmeni otvoreno problematizirali odluku o ukidanju sankcija.
Tokom saslušanja čuli su se zahtjevi da se sankcije ponovo uvedu ukoliko Dodik nastavi s potezima koje pojedini američki zakonodavci smatraju destabilizirajućim.
Posebnu pažnju privukao je odgovor predstavnika State Departmenta Daniela J. Lawtona. Govoreći o mogućnosti ponovnog sankcionisanja Dodika, objasnio je kriterij kojim se američka administracija trenutno vodi.
– Fokusirani na djela, a ne na retoriku – rekao je Lawton.
Istovremeno je ukazao na činjenicu da Dodik trenutno ne obavlja političku funkciju i da nije kandidat na izborima.
Upravo ta poruka pokazuje razliku koju američka administracija pravi između Dodikovih javnih nastupa i eventualnih konkretnih aktivnosti koje bi mogle biti ocijenjene kao kršenje ranije postignutog dogovora.
Riječi i potezi
Za Washington, barem prema javno iznesenom stavu predstavnika State Departmenta, nije isto kada Dodik iznosi političke stavove i kada se takve ideje pokušavaju pretvoriti u konkretne odluke institucija.
Američka strana ukidanje sankcija povezivala je s koracima koji su doveli do smanjivanja političkih tenzija. Zbog toga bi eventualni povratak na institucionalne poteze koji su ranije izazvali sukob sa državnim institucijama mogao otvoriti potpuno novu situaciju.
Ipak, za sada nema javne potvrde da je donesena odluka o ponovnom uvođenju sankcija.
Postoje upozorenja, zahtjevi pojedinih članova Kongresa i poruka State Departmenta da se Dodikovi konkretni postupci pažljivo posmatraju. To ne znači da je Washington već odlučio aktivirati sankcije, ali pokazuje da takva mogućnost nije potpuno isključena.
Povratak starim porukama
Dodik se u svojim političkim istupima ponovo vratio pitanjima koja već godinama proizvode velike sporove u Bosni i Hercegovini.
Govorio je o odnosu Republike Srpske prema Bosni i Hercegovini, nadležnostima državnih institucija, Sudu i Tužilaštvu BiH, ali i o svom viđenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Jednu od svojih poruka započeo je tvrdnjom da ga ne interesuje Bosna i Hercegovina u sadašnjem obliku, insistirajući na onome što naziva izvornim Dejtonom. Potom je iznio stav o teritoriji i odnosima unutar države.
– Bolje je na jednom dijelu imati sve, nego ništa na cijeloj BiH – naveo je Dodik.
Takve poruke pokazuju da Dodik nije odustao od političkog koncepta koji zastupa godinama, iako je nakon deeskalacije promijenjen način na koji se njegove aktivnosti posmatraju iz Washingtona.
Sud i Tužilaštvo
Jedna od tema kojoj se Dodik ponovo vratio jeste status Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
On zagovara njihovo ukidanje ili značajno reduciranje nadležnosti i tvrdi da Republika Srpska ne bi trebala prihvatati rješenja za koja smatra da su nametnuta.
Govoreći o ranijem sukobu sa pravosudnim institucijama, podsjetio je na period u kojem se protiv njega vodio postupak.
– Prije dvije godine smo bili proganjani, spremali su kazamate za nas, a za to izgubljeno vrijeme mogli smo napraviti neki dogovor – rekao je Dodik.
Upravo bi eventualni pokušaj da se takve političke najave institucionalno provedu mogao biti važan za buduću reakciju Washingtona.
Ako se američka administracija zaista vodi principom da prati djela, a ne samo retoriku, ključna granica mogla bi biti trenutak u kojem političke izjave eventualno prerastu u konkretne odluke.
Cilj ostaje isti
Dodikove poruke ukazuju da njegovi dugoročni politički stavovi prema uređenju Bosne i Hercegovine nisu doživjeli suštinsku promjenu.
I dalje insistira na snažnijoj poziciji Republike Srpske, osporava dio nadležnosti državnih institucija i zagovara povratak na ono što predstavlja kao izvorne nadležnosti iz Dejtonskog sporazuma.
Razlika je u okolnostima u kojima sada djeluje.
Nakon političke krize, ukidanja američkih sankcija i dogovora koji je doveo do deeskalacije, Dodik se nalazi u situaciji u kojoj bi svaki ozbiljniji institucionalni potez mogao biti drugačije posmatran od obične političke izjave.
Istovremeno, pojedini američki kongresmeni smatraju da je njegovo ponašanje dovoljno problematično da bi se pitanje sankcija ponovo otvorilo.
Washington prati situaciju
Američka administracija zasad ne pokazuje da želi automatski odgovoriti na svaku Dodikovu izjavu.
Poruka da se posmatraju djela, a ne samo retorika, ostavlja prostor za političke izjave, ali istovremeno pokazuje da će konkretni potezi imati znatno veću težinu prilikom donošenja eventualnih odluka.
Upravo zbog toga upozorenje koje je, prema diplomatskim izvorima, stiglo preko posrednika može biti značajno.
Ako su te informacije tačne, Dodiku je praktično poručeno da ukidanje sankcija nije bezuslovno i da Washington zadržava mogućnost ponovne reakcije.
To, međutim, ne znači da je odluka o sankcijama već donesena niti da će one nužno biti vraćene.
Sve će zavisiti od narednih poteza i procjene američke administracije da li se politička retorika ponovo pretvara u institucionalno djelovanje koje bi moglo biti ocijenjeno kao ugrožavanje stabilnosti ili Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Granica strpljenja
Dodik je nakon ukidanja sankcija dobio drugačiji odnos američke administracije nego ranije, ali posljednje poruke pokazuju da taj odnos ima svoje granice.
Njegova politička strategija i dalje je usmjerena na osporavanje dijela postojećeg državnog uređenja i jačanje pozicije Republike Srpske, dok američka strana pokušava sačuvati deeskalaciju postignutu nakon prethodne političke krize.
Upravo tu nalazi se moguća tačka novog sukoba.
Dodik svojim posljednjim porukama pokazuje da od političkih ciljeva koje zastupa godinama nije odustao. Ono što se promijenilo jeste put kojim ih pokušava ostvarivati i okolnosti u kojima Washington procjenjuje njegove poteze.
Ako njegove izjave ostanu samo politička retorika, reakcija američke administracije može ostati na upozorenjima. Ukoliko se, međutim, ponovo pretvore u konkretne institucionalne poteze koje SAD procijene kao kršenje ranijeg dogovora ili ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, pitanje sankcija moglo bi ponovo postati aktuelno.
Za sada je jasno da mogućnost američkih sankcija nije potpuno nestala, dok Dodik svojim posljednjim nastupima pokazuje da od svojih dugoročnih političkih ciljeva ne odustaje.