Može li Bosna i Hercegovina ubrzati evropski put dok političke podjele postaju sve dublje? Upravo o tome govorio je predsjednik Sabora Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine Stipe Prlić tokom obraćanja medijima povodom godišnje konferencije HNV-a.
Ovogodišnji skup posvećen je temi evropskih integracija Bosne i Hercegovine i izazovima koje taj proces nosi. U fokusu konferencije našla su se pitanja odgovornosti političkih aktera, unutrašnjeg dijaloga i budućnosti zemlje na evropskom putu.
Poruka konferencije
Prlić je naglasio da evropski put ne podrazumijeva samo formalne korake, već i ozbiljnu političku odgovornost, spremnost na reforme i prihvatanje vrijednosti na kojima počiva Evropska unija.
Podsjetio je i na historiju Hrvatskog narodnog vijeća BiH, navodeći da je ova organizacija nastala u izuzetno teškim okolnostima, ali sa jasnom idejom zajedničke države svih njenih građana.
– Što se tiče HNV-a Bosne i Hercegovine, iako je osnovan u ratnom periodu. Iako je osnovan u najtežim prilikama za Bosnu i Hercegovinu u novijoj njenoj povijesti od samog početka nosio je ideju da je Bosna i Hercegovina moguća, da je Bosna i Hercegovina zajednička domovina svih naroda i građana koji u njoj žive – kazao je Prlić.
Ideja suživota
Govoreći o ulozi HNV-a kroz godine, istakao je da je organizacija i u najturbulentnijim vremenima zastupala principe zajedničkog života, ravnopravnosti i teritorijalne cjelovitosti države.
Takvu poziciju, kako je rekao, zadržali su i do danas, iako smatra da se za iste vrijednosti i dalje mora voditi politička borba.
– Istakao je i da je u turbulentnom periodu za našu zemlju, HNV zastupalo ideju suživota, jednakopravnosti i cjelovitosti Bosne i Hercegovine. – kazao je Prlić.
– I danas HNV se nije odmakao od te platforme. Nažalost i dalje moramo boriti za te ideje – istakao je.
Oštre optužbe
Najviše pažnje izazvao je dio obraćanja u kojem je odgovarao na pitanja novinara o aktuelnoj političkoj situaciji i evropskim integracijama Bosne i Hercegovine.
Tom prilikom iznio je ozbiljne optužbe na račun lidera HDZ-a BiH i SNSD-a, tvrdeći da njihova politika vodi suprotno od evropskog i evroatlantskog puta zemlje.
– Odgovarajući na novinarsko pitanje, Prlić je kazao kako Dragan Čović i Milorad Dodik rade sve kako BiH ne bi ušla u evropske i atlantske integracije – kazao je Prlić.
Dodao je da se javno pozivanje na evropski put, prema njegovom mišljenju, ne poklapa sa konkretnim političkim djelovanjem.
– Iako se zaklinju u Evropu, zaklinju se radi novca i dogovore se kako će podijeliti te novce, a u svemu drugom se ne slažu niti žele evropske principe – zaključio je.
Evropski izazovi
Bosna i Hercegovina se već godinama suočava sa usporenim reformama, političkim blokadama i čestim sukobima oko nadležnosti institucija. Upravo zbog toga svaka rasprava o evropskim integracijama izaziva veliku pažnju javnosti.
Za mnoge građane evropski put znači jačanje pravne države, efikasnije institucije, veću ekonomsku stabilnost i viši životni standard. Sa druge strane, političke nesuglasice često usporavaju procese koji se traže od zemlje kandidata.
Zajednička država
Poruka da je Bosna i Hercegovina zajednička domovina svih naroda i građana ostala je centralni motiv Prlićevog obraćanja. Time je podsjetio na ideju građanskog suživota koja se u javnom prostoru često stavlja u drugi plan iza dnevne politike.
U vremenu pojačanih tenzija i sve češćih sukoba među političkim liderima, ovakve poruke dobijaju dodatnu težinu. One otvaraju pitanje da li je moguće graditi evropsku budućnost bez unutrašnjeg dogovora i međusobnog povjerenja.
Šta dalje
Pred Bosnom i Hercegovinom ostaju brojni izazovi, od reforme pravosuđa i ekonomije do funkcionalnosti institucija. Međutim, jednako važno ostaje i pitanje političke volje da se zemlja zaista kreće prema evropskim standardima.
Zbog toga će izjave sa ove konferencije sigurno izazvati nove reakcije i političke odgovore, posebno jer se odnose na najvažnije teme budućnosti države.
Pogledajte PRILOG!