Izjava bivše ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisere Turković izazvala je brojne reakcije nakon što je kritikovala aktuelno državno rukovodstvo zbog izostanka zvanične delegacije Bosne i Hercegovine na ceremoniji i dženazi u Iranu. U svom obraćanju posebno se osvrnula na vođenje vanjske politike, odnos prema nekadašnjim saveznicima i odluke koje, kako smatra, mogu imati dugoročne posljedice po međunarodni položaj države.
“Nismo poslali predstavnika države na dženazu”: Bisera Turković javno – Činio sve da pomogne BiH u ratu
Činio sve da pomogne BiH u ratu: “Nismo poslali predstavnika države na dženazu” – Bisera Turković bez dlake na jeziku
Odnos prema saveznicima
Govoreći o vanjskoj politici Bosne i Hercegovine, Bisera Turković podsjetila je na period rata, ističući da Bosna i Hercegovina, prema njenim riječima, nije opstala samo zahvaljujući hrabrosti svojih građana, već i zbog pomoći koja je stizala iz različitih dijelova svijeta.
Naglasila je da je prvi predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, kako smatra, uspješno gradio odnose i sa zapadnim i sa istočnim državama, nastojeći da Bosna i Hercegovina u najtežim trenucima ima što više prijatelja i saveznika.
– U najtežim trenucima nismo bili sami. Pomagale su nam Sjedinjene Američke Države, Iran, Pakistan, Malezija i mnoge druge zemlje. Zahvaljujući toj podršci, uz odlučnost naših boraca, Bosna i Hercegovina je opstala. Danas se nameće jedno ozbiljno pitanje: ako bi Bosna i Hercegovina ponovo bila suočena s egzistencijalnom prijetnjom, ko bi nam pružio ruku? Osim NATO-a, na koga bismo mogli računati? Ko bi danas stao uz Bosnu i Hercegovinu? Odgovor nije nimalo ohrabrujući – poručila je Turković.
Govoreći o sadašnjoj situaciji, ocijenila je da Bosna i Hercegovina danas raspolaže sa znatno manjim brojem međunarodnih prijatelja nego ranije, upozoravajući da se dugogodišnja partnerstva ne bi smjela olako zanemarivati.
Kritike Bećiroviću
Poseban dio svog obraćanja posvetila je predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću, navodeći da mu, prema njenom mišljenju, nedostaje političke odlučnosti u vođenju vanjske politike.
Smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala voditi samostalniju diplomatiju, zasnovanu na vlastitim interesima, bez obzira na pritiske ili očekivanja drugih država.
– Bošnjačkom članu Predsjedništva, Denisu Bećiroviću, nedostaje hrabrosti da se zalaže za samostalnu i principijelnu vanjsku politiku, da donosi odluke u interesu Bosne i Hercegovine čak i kada one nisu po volji moćnijim državama ili trenutnim političkim trendovima. Umjesto državničke odlučnosti, svjedočimo politici kalkulacija, izbjegavanja odgovornosti i čekanja da drugi odluče umjesto njega. Umjesto da čuva i razvija prijateljstva koja su građena decenijama, on ih olako zanemaruje. Umjesto principijelne diplomatije, vodi politiku improvizacije, kratkoročnih interesa i ideoloških podjela. Rezultat je da Bosna i Hercegovina danas ima manje prijatelja nego ikada, a nije stekla nijednog novog saveznika koji bi mogao nadomjestiti izgubljene odnose – poručila je Turković.
Govoreći o međunarodnim odnosima, podsjetila je i na podršku koju je Iran pružio prilikom glasanja o Rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
– Kada se glasalo o Rezoluciji o Srebrenici, Iran je podržao njeno usvajanje i, prema dostupnim navodima, uticao da još desetak država glasa “za”. Ta podrška bila je presudna za njeno usvajanje. Na dženazi predsjednika Ebrahima Raisija i ministra vanjskih poslova Hosseina Amira Abdollahiana, među zvaničnim delegacijama nije bilo predstavnika Bosne i Hercegovine. Bili su prisutni predstavnici Srbije i brojnih drugih država – dodala je Turković.
Osvrt na Iran
Bivša ministrica vanjskih poslova navela je da Bosna i Hercegovina ni ovoga puta nije poslala zvaničnog predstavnika u Teheran, iako su, kako tvrdi, brojne države odlučile poslati svoje delegacije kako bi izrazile saučešće povodom smrti vrhovnog vođe Irana.
Govoreći o odnosima Bosne i Hercegovine i Irana tokom ratnog perioda, podsjetila je na tvrdnje o pomoći koja je tada pružana Bosni i Hercegovini.
– Riječ je o čovjeku koji je tokom rata činio sve da se pomogne Bosni i Hercegovini. Richard Holbrooke je u više navrata tvrdio da su iranske isporuke oružja bile od ključnog značaja za opstanak Bosne i Hercegovine tokom rata – rekla je Turković.
Diplomatski minimum
Turković je naglasila da, prema njenom mišljenju, pitanje slanja delegacije nije povezano s podrškom unutrašnjoj politici Irana, nego s osnovnim pravilima međunarodne diplomatije i međudržavnih odnosa.
Smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala pokazivati poštovanje prema državama koje su joj pomagale u teškim periodima njene historije, bez obzira na političke razlike koje danas postoje.
– Riječ je o diplomatskom minimumu i o sposobnosti države da iskaže poštovanje prema onima koji su joj pomagali kada je bilo najteže. Za to nije potrebna saglasnost velikih sila. Potrebna je politička hrabrost. Nažalost, upravo te hrabrosti Bećireviću nedostaje. Lakše je šutjeti nego preuzeti odgovornost. Lakše je slijediti tuđe signale nego voditi vlastitu politiku. Lakše je izbjegavati poteze koji bi mogli izazvati kritike nego štititi dugoročne interese Bosne i Hercegovine – poručila je Turković.
Poruka za kraj
Na kraju obraćanja upozorila je da se međunarodni ugled države gradi godinama, dok se, kako smatra, može izgubiti mnogo brže ukoliko se zanemare dugogodišnja prijateljstva i partnerstva.
Naglasila je da savezništva ne nastaju preko noći te da njihovo očuvanje zahtijeva dosljednu i principijelnu vanjsku politiku.
– Ako nas oni koji danas predstavljaju Bošnjake i vode državu budu branili onako kako danas vode njenu vanjsku politiku, onda imamo ozbiljan razlog za zabrinutost. Savezništva se ne grade preko noći, a kada se jednom izgube, često ih je nemoguće vratiti onda kada su najpotrebnija. Ako nas ti i takvi budu branili, izgubili smo mnoge bitke i prije nego što su počele – poručila je Turković.