Pregovori o formiranju nove vlasti u Bosni i Hercegovini sve više dobijaju na značaju, dok političke stranke koje su ostvarile zapažene izborne rezultate pokušavaju osigurati što povoljnije pozicije u budućoj raspodjeli funkcija. SNSD i HDZ BiH već su potvrdili namjeru nastavka saradnje, dok se istovremeno otvara pitanje uloge SDA, SDP-a i ostalih stranaka koje bi mogle odlučivati o sastavu nove parlamentarne većine.
Iako zvanični rezultati Općih izbora još nisu potvrđeni, politički razgovori već su započeli. Stranačka rukovodstva pripremaju pregovaračke timove, razmatraju moguće koalicije i pokušavaju pronaći zajedničke interese uprkos razlikama koje su obilježile prethodni mandat. Konačan rasplet zavisit će od broja osvojenih mandata, ali i spremnosti stranaka da prihvate međusobne političke uslove.
Počinju pregovori
Predsjedništvo SDA već je imenovalo tim koji će predstavljati ovu stranku u razgovorima o formiranju vlasti na državnom nivou. Time je otvoren prostor za zvanične pregovore s potencijalnim partnerima, među kojima se spominju stranke koje su ostvarile značajne izborne rezultate.
Sličan korak očekuje se i od HDZ-a BiH, čije bi Predsjedništvo na sjednici zakazanoj u Mostaru moglo odrediti predstavnike za buduće koalicione razgovore. Ova stranka već je potvrdila nastavak političke saradnje sa SNSD-om, što bi moglo imati važnu ulogu u oblikovanju nove vlasti.
Dragan Čović je nakon sastanka s Miloradom Dodikom poručio da očekuje značajnu ulogu njihovih stranaka u budućim političkim procesima. Međutim, za uspostavljanje funkcionalne državne većine bit će potrebna i podrška drugih političkih aktera.
SDA se spominje kao jedan od mogućih partnera, dok položaj SDP-a još nije potpuno razjašnjen. Upravo odluke ovih stranaka mogle bi odrediti hoće li doći do šire koalicije ili drugačije raspodjele vlasti i opozicije.
Konaković iznio stav
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković poručio je da stranke dosadašnje Trojke još imaju prostor za međusobnu saradnju, bez obzira na to hoće li zajedno učestvovati u vlasti.
Naglasio je da svaka stranka mora samostalno odlučiti o budućem političkom djelovanju, ali i da postoje jasne granice kada je riječ o mogućim partnerima.
– Sada je pred nama, naravno, pitanje naših organa svih stranaka ko hoće, ko želi, ko ima kapacitet, na koji način u koaliciju. Mi smo rekli svoje stavove, sa SNSD-om više ni blizu. Bio je korektan sastanak, o tome kako ćemo sigurno i dalje sarađivati. Hoće li SDP možda u opoziciju, pa ćemo biti najjači opozicioni blok, ili vlast, ili će možda Naša stranka, o tome će naše kolege govoriti, ali jučerašnja interpretacija je notorna laž – rekao je Konaković.
Njegova izjava pokazuje da mogućnost nastavka saradnje između dosadašnjih partnera nije isključena. Istovremeno, Konaković jasno odbacuje ponovno političko povezivanje sa SNSD-om.
Govoreći o mogućem savezu SDP-a i SDA, ocijenio je da bi takva koalicija mogla imati stabilnu parlamentarnu i institucionalnu osnovu. Ipak, smatra da će posebno zanimljivo biti vidjeti kakav će odnos SDA zauzeti prema SNSD-u i HDZ-u BiH.
SDA pred odlukom
Jedno od najvažnijih pitanja budućih pregovora jeste hoće li SDA prihvatiti saradnju sa SNSD-om i HDZ-om BiH. Takav dogovor mogao bi značajno utjecati na raspodjelu funkcija u Vijeću ministara, ali i na odnose među strankama u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Za sada nije poznato kada će biti održan zajednički sastanak predstavnika ove tri stranke. Njihovi eventualni razgovori mogli bi pokazati postoji li dovoljno političke saglasnosti za formiranje nove državne većine.
Istovremeno, SDP se nalazi pred vlastitim izborom između učešća u vlasti i opozicionog djelovanja. Odluka ove stranke mogla bi utjecati i na budućnost saradnje s Narodom i pravdom te Našom strankom.
Zbog toga se postizborni pregovori ne svode samo na podjelu ministarskih pozicija. Jednako važno pitanje jeste mogu li stranke s različitim političkim stavovima usaglasiti zajednički program rada.
SNSD odgovorio Konakoviću
Dok Konaković odbacuje mogućnost nove saradnje sa SNSD-om, predstavnici ove stranke ističu da njihova politička snaga proizlazi iz izbornih rezultata u Republici Srpskoj.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac smatra da se SNSD ne može zaobići prilikom formiranja državne vlasti. Posebno naglašava broj mandata i očekivani utjecaj ove stranke u parlamentarnim institucijama.
– On (Konaković) ovim negira izbornu volju srpskog naroda u Republici Srpskoj. To govori o broju mandata, broju glasova, neprikosnovenoj činjenici da je nezaobilazan faktor politika Milorada Dodika i strukture njegovih ljudi u institucijama BiH. Tu su stvari potpuno jasne. Evo, košta ih to u Federaciji BiH. Ja vjerujem da pola građana Federacije BiH kaže, pa ovo je zvanična politika, ljudi, čime se bavite? Kada i kako će biti formirana vlast, Savjet ministara, o tome će odlučiti Milorad Dodik – izjavio je Košarac.
Njegove poruke predstavljaju politički stav SNSD-a o vlastitoj ulozi u postizbornim pregovorima. Ipak, formiranje Vijeća ministara zavisi od ustavnih i zakonskih procedura, kao i od osiguravanja potrebne parlamentarne podrške.
Poseban značaj ima Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje bi SNSD sa svojim partnerima mogao raspolagati značajnim brojem delegata u Klubu Srba. Takav odnos snaga mogao bi dodatno ojačati njegovu pregovaračku poziciju.
Dodik pozvao opoziciju
Milorad Dodik je nakon sastanka sa Draganom Čovićem uputio poziv opozicionim strankama iz Republike Srpske da razmotre mogućnost zajedničkog djelovanja u institucijama Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, političke razlike ne bi trebale predstavljati prepreku za razgovore o pitanjima koja smatra važnim za Republiku Srpsku.
– Predlažemo opoziciji u Republici Srpskoj da se dogovorimo, ako hoće. Ja ih javno pozivam na sastanak. Neka oni odrede ako hoće, ako neće. Mislim da naša odgovornost prevazilazi bilo kakvu sujetu – izjavio je Dodik.
Ovim pozivom otvorena je mogućnost razgovora između stranaka koje su tokom prethodnog perioda bile na suprotnim političkim pozicijama. Međutim, još nije poznato postoji li spremnost opozicije da prihvati takav prijedlog.
Eventualna saradnja mogla bi utjecati na način djelovanja predstavnika iz Republike Srpske u državnim institucijama. Za sada, ipak, nema potvrđenog dogovora niti zajedničkog političkog programa.
Šta će odlučiti SDS?
Predsjednik SDS-a Branko Blanuša izjavio je da stranačko rukovodstvo još nije razmatralo Dodikov poziv. O ovom pitanju trebalo bi razgovarati na narednoj sjednici Predsjedništva SDS-a.
Blanuša je naglasio da ne želi unaprijed iznositi zaključke prije nego što nadležni stranački organi zauzmu zvaničan stav.
– Nismo o tome još razgovarali. Razgovarat ćemo na sljedećoj sjednici Predsjedništva koja je naredne sedmice. To će, naravno, biti jedna od tema. I ja i Predsjedništvo ćemo poštovati to što usaglasimo i donesemo kao zaključak. U ovom trenutku ja ne bih nešto prejudicirao – poručio je Blanuša.
Njegova izjava pokazuje da SDS za sada ostavlja otvorenim pitanje eventualnih razgovora sa SNSD-om. Konačna odluka zavisit će od procjene stranačkog rukovodstva i usaglašenog političkog stava.
Opozicione stranke u Republici Srpskoj istovremeno se suočavaju s vlastitim organizacionim i političkim izazovima. Zbog toga će njihovi naredni potezi biti važni i za unutrašnje odnose u entitetu i za buduće djelovanje na državnom nivou.
Čekaju se zvanični rezultati
Iako su pregovori već započeli, konačna raspodjela političke snage bit će poznata tek nakon što Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine potvrdi zvanične rezultate Općih izbora.
Do tada stranke mogu razmatrati različite koalicione mogućnosti, ali bez konačne potvrde mandata nije moguće pouzdano utvrditi sastav buduće parlamentarne većine.
Posebno će biti važni odnosi u Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, jer od njih zavise donošenje zakona, imenovanja i funkcionisanje državnih institucija.
SNSD i HDZ BiH već su iskazali spremnost za nastavak saradnje, dok SDA, SDP i druge stranke tek trebaju donijeti odluke o svojim budućim političkim partnerima.
Predstojeći sastanci i odluke stranačkih rukovodstava mogli bi razjasniti ko će učestvovati u formiranju nove vlasti, a ko će ostati u opoziciji. Do tada ostaje otvoreno pitanje hoće li dosadašnji politički savezi opstati ili će postizborni pregovori donijeti drugačiji raspored snaga na državnom nivou.