Nova polemika potresla je javnost nakon predstavljanja karte podjele Bosne i Hercegovine na skupu u Zagrebu. Reakcije ne jenjavaju, a među najglasnijima bio je Dragan Bursać, koji je žestoko kritikovao ideje teritorijalnog prekrajanja države.
Njegov tekst izazvao je veliku pažnju jer je oštro poručio da planovi o novim granicama i podjelama Bosne i Hercegovine neće proći, bez obzira pod kakvim se političkim ili akademskim nazivima predstavljali.
Skandal u Zagrebu
Na skupu održanom u Zagrebu predstavljena je karta Bosne i Hercegovine podijeljene na više jedinica, uz tvrdnje da je riječ o rješenju za unutrašnje političke probleme zemlje.
Bursać smatra da takvi prijedlozi podsjećaju na najopasnije projekte iz devedesetih godina, samo u modernijem pakovanju.
– Zagreb, hotel Dubrovnik, salonska rasvjeta, konferencijski stolovi i karta jedne države sramno razrezane kao komad mesa na političkom tanjiru. – napisao je Bursać.
Dodaje da je Bosna i Hercegovina na toj mapi pretvorena u geopolitičku slagalicu sa unaprijed iscrtanim granicama i podjelama.
Treći entitet
Tema skupa bila je navodna neuspješnost Bosne i Hercegovine, uz ideju stvaranja trećeg entiteta.
Bursać tvrdi da se iza termina ravnopravnosti krije stara politika etničkih podjela i homogenizacije.
– To je politički projekat, precizno upakovan u terminologiju ravnopravnosti, a suštinski zasnovan na staroj matrici – podjela kao lijek, granica kao terapija, etnička homogenizacija kao konačno rješenje. – napisao je Bursać.
Prema njegovom mišljenju, takvi projekti ne nude rješenje, već produbljuju postojeće krize.
Crvena mapa
Posebno se osvrnuo na mapu takozvane hrvatske republike, označene crvenom bojom, sa Mostarom kao centralnom tačkom i nizom enklava širom zemlje.
– Kada Ivan Pepić, docent sa zagrebačkog Sveučilišta obrane i sigurnosti iznese mapu sa “Croat Republic”, obojenom u crveno, sa Mostarom kao centralnom tačkom i enklavama razbacanim po srednjoj Bosni i Posavini, jasno se vidi kontinuitet jedne Boban-Šušak UZP ideje koja nikada nije umrla. – napisao je Bursać.
Dodao je da se promijenio samo rječnik, dok su ciljevi ostali isti.
– Umjesto rovova sada dolaze memorandumi. Umjesto granata dolaze panel diskusije. – napisao je Bursać.
Dvostruki standardi
Bursać je kritikovao i činjenicu da se u pojedinim evropskim centrima ovakve ideje predstavljaju kao legitimna politička rasprava.
– Zamislite Berlin koji raspravlja o podjeli Francuske ili Pariz koji nudi rješenja za teritorijalni raspad Belgije. Diplomatija bi eksplodirala. – napisao je Bursać.
Smatra da se Bosna i Hercegovina često tretira kao prostor nad kojim drugi imaju pravo eksperimentisati, bez poštovanja njenog suvereniteta.
Povezani narativi
U tekstu je upozorio i na, kako navodi, podudarnost hrvatskih i srpskih nacionalističkih projekata, koji različitim metodama dolaze do istog cilja.
– Jedni razgrađuju Bosnu i Hercegovinu iznutra, drugi crtaju nove granice izvana. Savršeno uigran mehanizam. – napisao je Bursać.
Istakao je da političke blokade, opstrukcije i stalne krize kasnije služe kao argument da država navodno ne može funkcionisati.
– Zatim dolazi rješenje u vidu podjele. Samopotvrđujući mehanizam u punom pogonu. – napisao je Bursać.
Jasna poruka
Na kraju je poručio da Bosna i Hercegovina nije ničiji plijen niti prostor za tuđe političke ambicije.
– Bosna i Hercegovina nije ničiji plijen. Nije eksperimentalno polje. Nije prostor za tuđe karte i tuđe ambicije. – napisao je Bursać.
Njegova završna poruka bila je direktna i bez dileme.
– Bosna cijela iz tri dijela zvuči kao slogan za politički marketing. U stvarnosti, to je recept za novu nestabilnost. – napisao je Bursać.
Šta slijedi
Rasprava otvorena u Zagrebu pokazala je da ideje iz prošlosti i dalje žive u političkom prostoru regiona. Istovremeno, burne reakcije pokazuju da će svaki pokušaj prekrajanja Bosne i Hercegovine izazvati snažan odgovor javnosti.
U vremenu novih političkih tenzija, pitanje budućnosti države ponovo ostaje jedna od ključnih tema u regionu.
