Može li Republika Srpska istovremeno biti proglašavana trajnom kategorijom dok se govori o uklanjanju međunarodno priznate granice Bosne i Hercegovine prema Srbiji? Upravo u tome Slaven Kovačević, kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, vidi kontradikciju u porukama Milorada Dodika, tvrdeći da takva politika zapravo potvrđuje poraz velikosrpskog projekta.
Jedina trajna kategorija
Kovačević je reagovao na Dodikove poruke o Republici Srpskoj i granici na Drini, naglašavajući da je Bosna i Hercegovina država čiji su kontinuitet i međunarodno priznate granice sačuvani.
Prema njegovom stavu, Republika Srpska može postojati isključivo unutar Bosne i Hercegovine, zbog čega Dodikove tvrdnje o trajnosti entiteta i istovremeno zalaganje da granica na Drini prestane postojati vidi kao međusobno suprotstavljene političke poruke.
– Bosna i Hercegovine je jedina trajna kategorija. Milorad Dodik je smiješan kada govori o Republici Srpskoj kao trajnoj kategoriji i tome kako radi da granica na Drini ne postoji. Tu jedno isključuje drugo – poručio je Slaven Kovačević.
Kovačević smatra da upravo Dodikove izjave pokazuju ograničenja politike koju godinama zastupa. U središte svog odgovora stavio je činjenicu da Republika Srpska nije međunarodno priznata država, već jedan od dva entiteta koji postoje unutar Bosne i Hercegovine.
Poraz projekta
Kandidat za člana Predsjedništva BiH otišao je i korak dalje, ocijenivši da Dodik svojim nastupima nesvjesno potvrđuje neuspjeh velikosrpskog državnog projekta.
Njegov argument zasniva se na međunarodno priznatim granicama Bosne i Hercegovine. Kovačević naglašava da su one sačuvane, dok Republika Srpska postoji isključivo unutar teritorijalnog okvira Bosne i Hercegovine.
– Dodik nesvjesno priznaje poraz srpskog velikodržavnog projekta. Bosna i Hercegovina je odbranila svoje međunarodno priznate granice, a entitet RS postoji samo u okviru tih granica. Dodik to zna i u tome leži apsurd njegove politike. – poručio je Slaven Kovačević.
Na taj način Kovačević pokušava napraviti jasnu razliku između državnog statusa Bosne i Hercegovine i ustavnog položaja Republike Srpske. Prema njegovom tumačenju, govor o trajnosti entiteta ne može biti izjednačen s kontinuitetom države.
Dodik izvan politike
Kovačević se nije zadržao samo na Dodikovim izjavama o granici i Republici Srpskoj. Osvrnuo se i na njegovo političko djelovanje, poručujući da bi bilo dobro da nakon oktobra ostane izvan političkog prostora.
Dodikovo djelovanje opisao je kao faktor destabilizacije Bosne i Hercegovine, ali i šireg regiona. Istovremeno je otvorio pitanje njegovog javnog političkog angažmana u kontekstu sudske zabrane vršenja funkcija koje se stiču izborima.
– U svakom slučaju, dobro bi bilo i da nakon oktobra ove godine, Dodikovo djelovanje ostane izvan granica političkog djelovanja, jer se opet pokazuje kao vidan faktor destabilizacije države Bosne i Hercegovine, pa čak i regiona. Ne znam zašto se uopće javlja kada ima sudsku zabranu vršenja bilo kojih funkcija koje se stiču izborima. Očito se trudi sa se on i pojedini oko njega vrate na crnu listu. – poručio je Slaven Kovačević.
Njegova kritika tako je dobila i direktnu političku dimenziju. Kovačević smatra da Dodikove poruke ne predstavljaju samo retoriku namijenjenu njegovim biračima, već imaju potencijal da dodatno pogoršaju političke odnose unutar Bosne i Hercegovine.
Kontinuitet države
Posebno mjesto u Kovačevićevoj reakciji zauzima pitanje pravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine. Prema njegovom stavu, upravo se na tome mora zasnivati odgovor na tvrdnje o nepromjenjivosti unutrašnjih administrativnih ili ustavnih kategorija.
Kovačević je izdvojio kontinuitet, suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodno-pravni subjektivitet Bosne i Hercegovine kao kategorije koje smatra trajnim i nepromjenjivim.
– Da ga ukratko podsjetimo da su kontinuitet, suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodno-pravni subjektivitet Bosne i Hercegovine jedine trajne i nepromjenjive kategorije. Sve ostalo može se mijenjati – zaključio je Slaven Kovačević.
Time je praktično poručio da sadašnje unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine ne treba poistovjećivati sa samim postojanjem države.
Bosna i Hercegovina nastavila je svoje međunarodno-pravno postojanje i nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok je njena unutrašnja struktura uređena Ustavom Bosne i Hercegovine.
Upravo na toj razlici Kovačević temelji tvrdnju da se entitet ne može predstavljati kao kategorija koja ima isti status kao međunarodno priznata država.
Sporna granica
Povod za njegovu reakciju bile su Dodikove izjave u Bosanskom Šamcu. Dodik je govorio o odnosu Republike Srpske prema Srbiji i otvoreno poručio da mu smeta granica na Drini.
U svom obraćanju istakao je političku i nacionalnu povezanost sa Srbijom, a zatim iznio tvrdnju koja je izazvala Kovačevićev odgovor.
– Zagledani smo u Srbiju, smeta nam granica na Drini i radimo na tome da ona ne postoji – kazao je Milorad Dodik.
Granica na Drini dio je međunarodno priznate državne granice između Bosne i Hercegovine i Srbije. Zbog toga izjave kojima se govori o njenom nestanku redovno izazivaju snažne političke reakcije u Bosni i Hercegovini.
Kovačević upravo u toj Dodikovoj izjavi vidi kontradikciju. Ako Republika Srpska postoji u sastavu Bosne i Hercegovine, onda se, prema njegovom stavu, istovremeno zagovaranje uklanjanja državne granice ne može uklopiti u tvrdnju o njenoj navodnoj trajnosti i neupitnosti.
Republika Srpska
Dodik je tokom istog nastupa ponovio svoj dugogodišnji politički stav o statusu Republike Srpske. Poručio je da je za njega i političku stranku koju predvodi ovaj entitet trajna kategorija.
– Republika Srpska je trajna i neupitna – poručio je Milorad Dodik.
Takve poruke godinama predstavljaju jedan od centralnih dijelova Dodikove politike. Međutim, Kovačević ih osporava pozivajući se na razliku između međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine i ustavnog položaja njenih entiteta.
Prema Kovačevićevom tumačenju, upravo činjenica da Republika Srpska postoji samo unutar Bosne i Hercegovine pokazuje da se njen status ne može stavljati iznad državnog kontinuiteta, suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Oštre poruke
Dodik se tokom obraćanja nije zadržao samo na pitanju granice sa Srbijom i položaju Republike Srpske. Ponovo je iznio oštre stavove prema Sarajevu, pojedinim zapadnim državama i Christianu Schmidtu.
Njegova poruka bila je direktna i bez ublažavanja stavova koje je iznosio i u ranijim političkim nastupima.
– Ne volimo Sarajevo, ne volimo Britaniju, ne volimo Njemačku, ne volimo Schmidta – naveo je Milorad Dodik.
Takva retorika dodatno je zaoštrila političku poruku cijelog nastupa. Umjesto približavanja stavova unutar Bosne i Hercegovine, Dodik je ponovo naglasio duboke političke razlike koje postoje između njega i dijela domaćih i međunarodnih aktera.
Kovačević, s druge strane, smatra da upravo takav pristup pokazuje destabilizirajući karakter Dodikove politike i udaljava zemlju od rješavanja problema kroz institucije.
Dvije suprotne poruke
U središtu cijele polemike tako se nalaze dva potpuno različita pogleda na Bosnu i Hercegovinu i njeno unutrašnje uređenje.
Dodik Republiku Srpsku opisuje kao trajnu i neupitnu, istovremeno naglašavajući vezu sa Srbijom i otvoreno govoreći da mu smeta državna granica na Drini.
Kovačević odgovara da je jedina trajna kategorija Bosna i Hercegovina, dok se njeno unutrašnje uređenje može mijenjati. Za njega su neupitni kontinuitet države, njen suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodno-pravni subjektivitet.
Upravo zbog toga Dodikovu izjavu vidi kao svojevrsno priznanje poraza politike koja je pokušavala promijeniti međunarodno priznate granice Bosne i Hercegovine.
Politička borba
Ovakva razmjena poruka dolazi u politički osjetljivom periodu pred oktobarske izbore, kada se pitanja državnog uređenja, nadležnosti i odnosa prema susjednim državama ponovo nalaze među važnim temama.
Kovačević je kao kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine jasno pozicionirao svoj stav, insistirajući na državnom kontinuitetu i međunarodno priznatim granicama kao osnovi svakog razgovora o budućnosti zemlje.
Dodik, s druge strane, nastavlja isticati Republiku Srpsku kao centralnu tačku svoje politike i naglašavati njenu povezanost sa Srbijom.
Upravo između ta dva politička koncepta Kovačević vidi suštinu sukoba. Njegova poruka Dodiku je da se unutrašnje uređenje može mijenjati, ali da su Bosna i Hercegovina, njene međunarodno priznate granice, suverenitet i međunarodno-pravni subjektivitet kategorije koje ostaju.