Tvrdnje vlasti u Republici Srpskoj da je ovaj entitet „bolji dio Bosne i Hercegovine“ sve češće nailaze na otvorene kritike iz same RS. Najnovije dolaze od predsjednika Srpska demokratska stranka Branko Blanuša, koji smatra da se ekonomska stvarnost ne može prikriti selektivnim statističkim podacima i političkim porukama bez pokrića u svakodnevnom životu građana.
Blanuša je posebno ukazao na položaj penzionera, koji su, kako navodi, među najugroženijim kategorijama stanovništva u Republici Srpskoj. Prema njegovim riječima, nominalna povećanja penzija nemaju nikakav stvarni efekat ukoliko ih istovremeno „pojede“ rast osnovnih životnih troškova.
Penzije bez efekta
Govoreći o najavljenom povećanju penzija u Republici Srpskoj od šest posto, Blanuša je ocijenio da takva odluka gubi svaki smisao u trenutku kada rastu i drugi troškovi u istom ili većem procentu.
– Povećanje penzija u Republici Srpskoj od šest posto, uz istovremeni rast računa za električnu energiju u istom procentu, potpuno je besmisleno – poručio je Blanuša.
Kako ističe, penzioneri ne žive od procenta na papiru, već od realne kupovne moći, koja se iz mjeseca u mjesec smanjuje. Povećanje cijena struje, grijanja, hrane i lijekova, prema njegovim riječima, automatski poništava svako formalno „poboljšanje“ penzija.
Poređenje sa Federacijom
Blanuša se osvrnuo i na situaciju u drugom bh. entitetu, naglašavajući da razlike u pristupu socijalnoj politici postaju sve vidljivije.
– Vidimo da je povećanje penzija u Federaciji BiH 17 posto. To je već ozbiljnije i mislim da je to ono prema čemu i mi trebamo ići – rekao je Blanuša.
On smatra da ovakvo poređenje dodatno ruši narativ vlasti u RS-u o entitetskoj ekonomskoj nadmoći. Prema njegovom mišljenju, građane ne zanimaju političke parole, već konkretni iznosi koji im ostaju na kraju mjeseca, nakon što plate račune i osnovne životne troškove.
Javna preduzeća pod teretom
Jedan od ključnih problema, kako navodi predsjednik SDS-a, leži u stanju javnih preduzeća u Republici Srpskoj. Upravo ona, umjesto da budu oslonac ekonomije, sve češće predstavljaju teret za budžet i građane.
– Sa ovakvom ekonomijom i stanjem u našim javnim preduzećima, vrlo teško se može očekivati da ćemo stvoriti uslove za ozbiljnije povećanje penzija – upozorava Blanuša.
Prema njegovim riječima, dugovi, loše upravljanje i političko kadrovanje doveli su do toga da javni sektor ne generiše stabilne prihode, već konstantno zahtijeva finansijsku podršku iz budžeta. To se, na kraju, direktno reflektuje na standard građana, uključujući i penzionere.
Mit o boljem dijelu BiH
Blanuša se direktno suprotstavio čestim izjavama predsjednika SNSD-a Milorad Dodik i stranačkih funkcionera koji Republiku Srpsku predstavljaju kao ekonomski uspješniji dio Bosne i Hercegovine.
– Sasvim sigurno mogu reći da ona priča, da je Republika Srpska bolji dio BiH, posebno kada je u pitanju ekonomsko stanje, ne stoji – poručio je Blanuša.
On smatra da se takve tvrdnje zasnivaju na parcijalnim podacima i političkom marketingu, dok realni pokazatelji, poput standarda penzionera, visine plata i rasta troškova, govore suprotno.
Stvarnost građana
Prema Blanušinim riječima, svakodnevni život građana RS-a najbolje demantuje optimistične izjave vlasti. Sve veći broj ljudi jedva spaja kraj s krajem, dok se penzioneri, posebno oni sa najnižim primanjima, suočavaju s ozbiljnim izborima između plaćanja računa i kupovine lijekova.
On zaključuje da se ekonomska politika mora zasnivati na realnim mogućnostima i stvarnim potrebama građana, a ne na političkim porukama koje nemaju uporište u praksi. Bez ozbiljnih reformi, odgovornog upravljanja i jasne strategije razvoja, upozorava Blanuša, Republika Srpska će teško moći opravdati tvrdnje o sopstvenoj ekonomskoj prednosti.