Može li borba protiv korupcije među hrvatskim političkim strukturama u Bosni i Hercegovini biti važnija od samog ishoda utrke za Predsjedništvo BiH? Historičar Ivo Lučić, jedan od osnivača HDZ-a BiH i stariji brat kandidata Zdenka Lučića, upravo je takav stav iznio govoreći o stanju unutar hrvatske politike, Draganu Čoviću i potrebi za promjenama.
Korupcija u fokusu
Ivo Lučić otvoreno je priznao da ne može biti potpuno objektivan kada govori o kandidaturi Zdenka Lučića jer je riječ o njegovom mlađem bratu.
Ipak, centralna tema njegovog istupa nije bila samo kandidatura njegovog brata, već stanje unutar HDZ-a BiH i hrvatskih političkih institucija. Lučić smatra da se rasprava ne može svesti isključivo na pitanje ko će osvojiti poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Posebno je govorio o mogućnosti da podjela glasova između Darijane Filipović i Zdenka Lučića poveća šanse Slavena Kovačevića, kojeg Lučić politički vidi kao nastavak politike Željka Komšića.
Takvu mogućnost, međutim, ne smatra dovoljnim razlogom da se odustane od kritike postojećeg političkog sistema.
Lučić se pozvao na brojne javno iznesene optužbe i medijske priče o mogućim koruptivnim aferama, naglašavajući da na mnoga otvorena pitanja nisu ponuđeni odgovori.
– Toliko je toga javno rečeno, a nema odgovora na ta pitanja – rekao je Lučić.
Prema njegovoj ocjeni, hrvatske političke institucije ne mogu kvalitetno štititi nacionalne interese ukoliko istovremeno postoje ozbiljne sumnje u način njihovog funkcionisanja.
Važnije od izbora
Kada je ponovo upitan o mogućnosti da politička konkurencija unutar hrvatskog biračkog tijela dovede do izbornog rezultata koji ne bi odgovarao vodećim hrvatskim strankama, Lučić je dodatno pojasnio svoj stav.
Za njega bi nastavak postojećeg stanja predstavljao ozbiljniji problem.
– I to je manji problem nego da ostane ovako, da ostane ista struktura društva, da ostane korupcija na toj razini kakva je, da vi praktično ne možete izvaditi rodni list u nekoj opštini a da niste s nekim dobri ili da ne tražite od nekoga neku uslugu – ustvrdio je Lučić.
Ove tvrdnje predstavljaju njegovu ocjenu stanja u institucijama, a problem korupcije nije ograničio samo na hrvatske političke strukture.
Govorio je i o bošnjačkim i srpskim političkim strukturama, tvrdeći da je riječ o mnogo širem problemu koji zahvata različite nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini.
Od osnivača do kritičara
Lučićeve kritike posebno privlače pažnju zbog njegove političke prošlosti.
Bio je među osnivačima HDZ-a BiH i zastupnik u prvom sazivu Skupštine Bosne i Hercegovine nakon višestranačkih izbora 1990. godine.
HDZ iz tog vremena opisuje kao politički i nacionalni pokret čiji su ciljevi bili sloboda, demokratija, ljudska i nacionalna prava.
Današnji HDZ BiH vidi drugačije.
– Danas se HDZ, kao i većina stranaka, pretvorio u neku vrstu interesne skupine – rekao je Lučić.
Prema njegovoj tvrdnji, problem nastaje kada politički i privatni interesi postanu važniji od nacionalnih prava i interesa ljudi koje stranka tvrdi da predstavlja.
Nacionalna pitanja tada, prema njegovom mišljenju, mogu postati sredstvo kojim se opravdava održavanje postojećih političkih struktura.
Odbacio je istovremeno tvrdnju da je kritičar HDZ-a postao samo zato što je njegov brat kandidat protiv Darijane Filipović.
Kazao je da političke procese komentariše iz vlastite društvene pozicije i da bi šutnju o problemima koje prepoznaje smatrao nepoštenom.
– Kako god bili rezultati, stvari više nikad neće biti iste – poručio je Lučić.
Podržavao Filipović
Zanimljiv detalj njegovog istupa odnosi se upravo na Darijanu Filipović.
Lučić je otkrio da je u početku podržavao njenu kandidaturu. Smatrao je da bi mlađa političarka mogla dobiti priliku da pokaže može li donijeti određene promjene unutar hrvatske politike u Bosni i Hercegovini.
Kasnije je, prema njegovim riječima, promijenio mišljenje.
– Međutim, Dragan Čović joj nije dao priliku – rekao je Lučić.
Objasnio je da je problem vidio u tome što je Filipović u kampanji ostala snažno politički vezana za Dragana Čovića.
Prema njegovoj ocjeni, njena kandidatura zbog toga nije uspjela pokazati dovoljno političke samostalnosti da bi je mogao posmatrati kao stvarni prekid s dosadašnjom politikom HDZ-a BiH.
Takva ocjena predstavlja Lučićev politički stav, dok HDZ BiH kandidaturu Darijane Filipović predstavlja kao dio vlastite politike zastupanja interesa hrvatskog naroda.
Čović kao prošlost
Najdirektnije riječi Lučić je ipak uputio Draganu Čoviću.
Predsjednika HDZ-a BiH vidi kao političara čiji se dugogodišnji period na vrhu hrvatske politike približio kraju.
– Mislim da je on politička prošlost, da je svoju priču završio sa ovim sadašnjim procesom, sa ovim izborima, da dolazi vrijeme potpuno novih ljudi – kazao je Lučić.
To je njegova politička procjena, a konačnu odluku o odnosu snaga unutar hrvatskog političkog prostora donose birači i stranačke strukture.
Lučić je naglasio i da njegov zahtjev za promjenama ne znači da bi nove političke predstavnike trebalo osloboditi odgovornosti.
Naprotiv, poručio je da bi i njih kritikovao ukoliko nakon četiri godine ne bi ostvarili rezultate koje su obećavali.
Odgovor Čoviću
Lučić se osvrnuo i na ranije Čovićeve poruke u kojima su, prema njegovom tumačenju, protivnici predsjednika HDZ-a povezivani s ratnim profiterima, ratnim zločincima, UDBA-om i KOS-om.
U tim riječima se, kako je objasnio, i sam prepoznao, zbog čega je odlučio odgovoriti.
Odbacio je bilo kakvo povezivanje sebe i svoje porodice s UDBA-om, KOS-om i Savezom komunista.
Govoreći o svojoj ulozi u Mostaru početkom devedesetih godina, naveo je da je funkciju preuzeo kao hrvatski kadar nakon održavanja višestranačkih izbora i u potpuno promijenjenim političkim okolnostima.
Čoviću je poručio da bi, kada govori o ljudima koje na taj način proziva, trebao pogledati ljude u vlastitom političkom okruženju.
Promjene unutar HDZ-a
Uprkos veoma oštrim kritikama, Lučić ne smatra da HDZ BiH treba jednostavno nestati s političke scene.
Naprotiv, stranku i dalje opisuje kao jedinu ozbiljno organizovanu hrvatsku političku strukturu na nivou cijele Bosne i Hercegovine.
Problem vidi u njenom sadašnjem načinu funkcionisanja i rukovodstvu.
Opozicione hrvatske stranke, prema njegovom mišljenju, imaju određenu snagu na lokalnom i kantonalnom nivou, ali još nisu pokazale da mogu samostalno voditi cjelovitu nacionalnu politiku.
Zbog toga promjene, prema njegovom stavu, moraju doći i iz samog HDZ-a.
Pozvao je ljude koje poznaje unutar te stranke da prihvate potrebu za promjenama i otvore prostor novim političkim kadrovima.
Lučić je priznao i da je ranije izbjegavao otvoreno kritikovati hrvatsko političko vodstvo jer je strahovao da bi njegovo slabljenje moglo pomoći Željku Komšiću.
– Onda dođe trenutak kad više nema kalkulacije – rekao je Lučić.
Bratova kandidatura
Kada govori o Zdenku Lučiću, Ivo Lučić ne skriva porodičnu povezanost niti pokušava predstaviti svoje stavove kao potpuno neutralne.
Za svog mlađeg brata smatra da je pokrenuo politički proces koji može otvoriti pitanja o kojima se među Hrvatima u BiH dugo nije dovoljno govorilo.
Istovremeno nije tvrdio da je Zdenko Lučić automatski rješenje svih problema.
Njegova osnovna poruka jeste da politička konkurencija i mogućnost promjene ne bi trebale biti predstavljene kao prijetnja hrvatskim interesima.
Prema njegovom stavu, upravo bi postojanje stvarne političke konkurencije moglo natjerati stranke i njihove predstavnike da budu odgovorniji prema biračima.
Odnos sa Dodikom
Još jedna tema na kojoj je Lučić kritikovao aktuelno hrvatsko političko vodstvo jeste odnos s Miloradom Dodikom.
Smatra da je prevelika politička bliskost HDZ-a BiH i SNSD-a otežala mogućnost postizanja dogovora s bošnjačkim političkim predstavnicima koji su spremni na kompromis.
– Ako se potpuno povežete sa srpskom politikom u BiH, sa Miloradom Dodikom, i postanete gotovo sijamski blizanci, onda je logično da ste odbili sve od sebe i da ne možete više da napravite nikakav sporazum – ocijenio je Lučić.
Njegova tvrdnja o odnosu Čovića i Dodika predstavlja političku ocjenu dugogodišnje saradnje njihovih stranaka, dok su HDZ BiH i SNSD svoje međusobne dogovore uglavnom predstavljali kao legitimnu političku saradnju.
Lučić smatra da bi hrvatska politika trebala ostaviti mnogo više prostora za dogovor s bošnjačkim političkim predstavnicima.
Kritičan i prema Komšiću
Kritika Dragana Čovića ipak ne znači da je Lučić promijenio stav prema Željku Komšiću ili politici koju Komšić predstavlja.
Ostao je izrazito kritičan prema načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH i prema kandidaturi Slavena Kovačevića, kojeg politički povezuje s nastavkom Komšićeve politike.
Smatra da bi izbor kandidata bez većinske podrške hrvatskih birača dodatno pogoršao hrvatsko-bošnjačke odnose.
Prema njegovoj procjeni, takav razvoj događaja mogao bi proizvesti upravo suprotan efekat od željenog i dodatno homogenizovati hrvatske birače oko postojećeg političkog vodstva.
Istovremeno upozorava da se pitanje izbora člana Predsjedništva ne smije koristiti kao opravdanje za korupciju, izostanak odgovornosti ili nedostatak unutrašnjih promjena.
Vrijeme za odgovornost
Lučić zato kao jedno od ključnih pitanja za budućnost Bosne i Hercegovine vidi obnovu hrvatsko-bošnjačkog političkog dijaloga.
Smatra da stabilnija i funkcionalnija država zahtijeva spremnost političkih predstavnika na kompromis, ali i odgovornost prema građanima.
Njegova poruka nije usmjerena samo prema Čoviću.
Govoreći o korupciji, političkim privilegijama i zatvorenim stranačkim strukturama, Lučić tvrdi da se slični problemi mogu pronaći među hrvatskim, bošnjačkim i srpskim političkim elitama.
Ipak, kao jedan od osnivača HDZ-a BiH i brat Zdenka Lučića, najveći dio pažnje usmjerio je prema stranci čije je stvaranje i sam pomagao.
Njegova ocjena da je Dragan Čović postao “politička prošlost” i da se HDZ pretvorio u “interesnu skupinu” predstavlja otvoren izazov sadašnjem vodstvu stranke.
Istovremeno, Lučić poručuje da promjena jednog političkog imena sama po sebi neće riješiti probleme. Prema njegovom stavu, ključna promjena mora se dogoditi u načinu funkcionisanja institucija, odnosu prema korupciji i odgovornosti političkih predstavnika prema ljudima koje predstavljaju.
Pogledajte PRILOG!