Izjava Milorada Dodika o Ratku Mladiću izazvala je burne reakcije i otvorila novu lavinu političkih i društvenih polemika u Bosni i Hercegovini. Oštre poruke, međusobne optužbe i teške riječi ponovo su vratile u fokus pitanja ratnih zločina, odgovornosti i odnosa prema presudama međunarodnih sudova.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik govorio je o Ratku Mladiću, kojeg je nazvao „narodnim herojem srpskog naroda“, što je izazvalo snažne osude dijela javnosti i reakcije brojnih političkih i društvenih aktera.
– Kada sam izjavio da Srbi istorijski gledano nikada nisu stajali iza zločinaca, pa ni iz sopstvenog naroda, u Sarajevu su odmah prebacili da sam rekao da se odričem nekoga. Mladić je vrhovni komandant Vojske Republike Srpske, narodni heroj ovoga naroda. Shvatili oni to ili ne, to je tako – rekao je Dodik.
Te izjave ubrzo su izazvale novi talas rasprava na društvenim mrežama i u političkom prostoru, posebno zbog činjenice da su Ratko Mladić i Radovan Karadžić pravosnažno osuđeni pred međunarodnim sudovima za najteže ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Haške presude
Dodik je tokom obraćanja govorio i o svom svjedočenju pred Haškim tribunalom, podsjećajući da je bio svjedok odbrane u procesima protiv Radovana Karadžića.
Istovremeno je kritikovao odnos međunarodnih institucija prema osuđenim ratnim zločincima, navodeći da se prema njima postupa nehumano zbog njihovog zdravstvenog stanja.
– Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Haagu nehumano se ponaša prema generalu Mladiću, koji je evidentno lošeg zdravstvenog stanja. Ovo je zločin što rade prema Mladiću i Radovanu Karadžiću. Karadžić i Mladić su rukovodili Republikom Srpskom u najizazovnijim teškim vremenima. Odrekli su se ličnog komoditeta, nisu o tome vodili računa, nego su htjeli da obezbijede narodu neke osnove za slobodu – rekao je Dodik za ATV.
Njegove riječi ubrzo su postale jedna od glavnih tema političkih komentara, dok su brojni korisnici društvenih mreža i javne ličnosti reagovali različitim stavovima, od podrške do žestokih osuda.
Žestoka reakcija
Među najdirektnijim odgovorima izdvojila se reakcija Zorana Kusovca, stručnjaka za vojne, odbrambene i strategijske teme, koji je Dodikove izjave komentarisao veoma oštro.
Kusovac je poručio da glorifikacija osoba osuđenih za ratne zločine predstavlja opasnu političku i društvenu poruku, posebno u zemlji koja se i dalje suočava s teškim posljedicama rata i dubokim podjelama.
– Pravično osuđeni ratni zločinac i počinilac genocida Ratko Mladić je narodni heroj OTPADAKA i ISPLJUVAKA srpskog naroda, moralnih ništavila, etičkih relativizatora i političkih manipulanata. Koji se sami javljaju. Neka kmeče zajedno, on usran u pelenama, a oni usrani bez pelena – poručio je Kusovac predsjedniku SNSD-a.
Njegova izjava izazvala je dodatne reakcije i podijelila javnost, dok su jedni podržali oštar odgovor, drugi su kritikovali način na koji je formulisan.
Teške podjele
Tema ratnih zločina i odnosa prema presudama Haškog tribunala godinama ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja u Bosni i Hercegovini i regionu. Svaka izjava političkih lidera o osuđenim ratnim zločincima gotovo po pravilu izaziva nove sukobe u javnom prostoru.
Dio političara i javnosti smatra da se pravosnažne presude međunarodnih sudova moraju poštovati bez relativizacije, dok drugi insistiraju na narativima koji osuđene osobe predstavljaju kao ratne komandante i zaštitnike svog naroda.
Upravo zbog toga svaka nova izjava o Ratku Mladiću ili Radovanu Karadžiću veoma brzo preraste u širu političku raspravu koja prevazilazi pojedinačne izjave i otvara pitanja budućnosti odnosa u Bosni i Hercegovini.
Doživotne kazne
Radovan Karadžić i Ratko Mladić pravosnažno su osuđeni na doživotne kazne zatvora pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, nasljednikom Haškog tribunala.
Obojica su proglašeni krivim za genocid u Srebrenici 1995. godine, kao i za niz drugih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Presudama su obuhvaćeni i zločini protiv čovječnosti, uključujući progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva širom zemlje.
Takođe su osuđeni zbog širenja terora među civilima Sarajeva kroz granatiranje i snajpersko djelovanje, kao i zbog uzimanja pripadnika UN-a za taoce.
Međunarodni sudovi zaključili su da su bili ključni učesnici udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem trajnog i nasilnog uklanjanja Bošnjaka i Hrvata s velikih dijelova teritorije Bosne i Hercegovine.
Političke posljedice
Izjave poput ove ponovo otvaraju pitanje koliko su politički lideri spremni da prihvate sudski utvrđene činjenice i kakve posljedice takva retorika može imati na društvene odnose.
Analitičari godinama upozoravaju da veličanje osuđenih ratnih zločinaca dodatno produbljuje nepovjerenje među narodima i otežava proces pomirenja u regionu.
Sa druge strane, političari koji koriste ovakvu retoriku često računaju na snažne emocije biračkog tijela i reakcije javnosti koje potom dominiraju političkom scenom danima.
Zbog toga se svaka ovakva izjava ne zadržava samo na političkom sukobu, već postaje tema koja izaziva mnogo šire društvene posljedice i dodatno podiže tenzije u ionako podijeljenom društvu.