Pomaže kod bolesti grla i bubrega, slabokrvnosti, viška vode u organizmu…
Prema narodnoj poslovici, za osobu dobrog zdravlja kaže se da je zdrava kao dren.
To poređenje nije slučajno, već zato što je drvo drenjka izdržljivo, otporno na bolesti i može doživjeti više od stotinu godina.
Drenjak (lat. Cornus mas) raste u gotovo cijelom svijetu, ali najbolje uspijeva na području srednje i jugoistočne Evrope i u jugozapadnoj Aziji.
Može se pronaći na suvim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih hrastovih šuma.
Drenjak je listopadni grm ili manje drvo koje može narasti najviše do osam metara. Krošnja je gusta i zaobljena, a listovi su ovalni s izvučenim vrhovima.
Cvjeta u februaru i martu, a sazrijeva od jula do avgusta.
Plodovi su tamnocrvene boje, dužine 14 do 16 mm, a u sredini ploda je košpica. U ljekovite svrhe možete koristiti gotovo sve dijelovi drenjka: koru, list, cvijet, plod.
Plodovi se beru čim počnu dobijati crvenu boju i suše se na toplom mjestu.
Kora se guli u jesen ili u rano proljeće sa debla ili debljih grana.
Ljekovita svojstva drenjka
Vrijednost drenjka i njegova ljekovita svojstva prepoznati su još u antičko doba.
Tome svjedoče sačuvani zapisi iz Grčke, Rima i Persije, koji kažu da se drenjak koristio za ublažavanje bolova te za brži oporavak bolesnika.
U prvom vijeku drenjak spominje i grčki ljekar Dioskorid, autor opsežnog djela “O ljekovitim tvarima”, koje je služilo doktorima i botaničarima sve do renesanse.
Plod drenjka sadrži veliku količinu vitamina C, prirodne šećere, organske kiseline, pektin i tanin.
Drenjak se koristi kao narodni lijek koji pomaže kod brojnih tegoba, a najpoznatiji je kao prirodno sredstvo koje pomaže kod:
– bolesti grla
– bolesti bubrega
– slabokrvnosti
– proljeva
– groznice
– rana
– hemoroida
– menstrualnih bolova
– viška vode u organizmu
– oslabljenog imuniteta
Plodovi drenjka jedu se svježi, smrznuti ili sušeni. Od plodova se mogu praviti sokovi, čajevi, tinkture i likeri. Čajevi se mogu pripremati i od kore, cvijeta ili listova drenjka.