Odluka američke administracije da se Sjedinjene Američke Države povuku iz velikog broja međunarodnih organizacija izazvala je snažan odjek na političkoj sceni, kako globalno, tako i u regionu Jugoistočne Evrope.
Iz Bijele kuće je saopćeno da je predsjednik Donald Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom se nalaže izlazak SAD-a iz ukupno 66 međunarodnih tijela, sporazuma i organizacija, za koje se smatra da više ne djeluju u skladu s američkim nacionalnim interesima. Među tim institucijama nalazi se i jedna čije je sjedište upravo u Sarajevu, što je dodatno privuklo pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini.
Organizacija sa sarajevskom adresom
Riječ je o Vijeću za regionalnu saradnju, regionalnoj organizaciji koja je osnovana u februaru 2008. godine, kao direktni nasljednik Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu. Sjedište ove organizacije nalazi se u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, a njen rad je godinama bio usmjeren na jačanje političke, ekonomske i institucionalne saradnje među državama regiona. Poseban fokus stavljen je na evropske i euroatlantske integracije, kroz koordinaciju projekata u oblasti infrastrukture, digitalne transformacije, ekonomske povezanosti i regionalne sigurnosti.
Vijeće za regionalnu saradnju često je opisivano kao platforma za dijalog i zajedničke inicijative zemalja Balkana, a prisustvo međunarodnih partnera, uključujući i SAD, davalo je dodatnu težinu njegovim aktivnostima. Povlačenje američke strane iz ove strukture moglo bi otvoriti pitanja o budućem finansiranju i političkom uticaju same organizacije, iako njen rad formalno nije zaustavljen.
Promjene u pristupu Evropi
Ista odluka obuhvatila je i povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Vijeća Evrope koje se bavi pitanjima ustavnog prava i pravnih reformi. Bosna i Hercegovina je članica ovog tijela, a domaće institucije su se godinama oslanjale na mišljenja komisije prilikom donošenja i izmjena važnih zakona. Njeni stavovi su često korišteni kao referenca u osjetljivim političkim i pravnim pitanjima, naročito kada je riječ o reformama pravosuđa i zakonima koji su izazivali široke polemike u javnosti.
Izlazak SAD-a iz Venecijanske komisije ne znači kraj njenog rada, ali se u diplomatskim krugovima procjenjuje da bi mogao oslabiti njen međunarodni politički autoritet, barem kada je riječ o direktnom uticaju velikih sila.
Šira lista povlačenja
Prema informacijama iz Bijele kuće, predsjedničkim memorandumom je naložena obustava učešća i finansiranja u 35 organizacija izvan sistema Ujedinjenih nacija, kao i u 31 tijelu koja djeluju unutar samog UN-a. Američka administracija smatra da ove institucije više ne doprinose ostvarivanju strateških ciljeva SAD-a, niti donose konkretne rezultate koji bi opravdali njihovo finansiranje.
Ovakav potez uklapa se u ranije poruke administracije, koje su naglašavale potrebu za smanjenjem međunarodnih obaveza i većim fokusom na unutrašnje prioritete.
Klimatski sporazumi i međunarodna pravda
Posebnu pažnju izazvalo je povlačenje SAD-a iz ključnih međunarodnih klimatskih sporazuma, uključujući Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Ovaj sporazum predstavlja osnovu globalnih pregovora o borbi protiv klimatskih promjena, a američka odluka da se povuče iz njega izazvala je zabrinutost među brojnim saveznicima i ekološkim organizacijama širom svijeta.
Također, Sjedinjene Američke Države su se povukle i iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu, institucije koja je pravni nasljednik Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju. Ova odluka ponovo je otvorila rasprave o ulozi velikih sila u sistemu međunarodne pravde i o budućnosti mehanizama koji se bave ratnim zločinima.
Sve navedene odluke ukazuju na nastavak politike povlačenja SAD-a iz brojnih međunarodnih okvira. Iako će stvarne posljedice biti vidljive tek u narednom periodu, jasno je da će ovaj potez imati odjeka i na Balkanu, ali i na širem globalnom planu.