Najava Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da će Izraelu uputiti protestnu notu zbog susreta Milorada Dodika i Ane Trišić-Babić s izraelskim premijerom izazvala je novu političku buru. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković poručio je da je tokom te posjete došlo do kršenja diplomatskih normi i povrede interesa države BiH, naglašavajući da se radi o osobama koje, prema njegovim riječima, promovišu ideologije povezane s ratnim zločinima i historijskim revizionizmom.
– Primili su Milorada Dodika i Anu Trišić-Babić, koji su sljedbenici fašističkih politika koje su u Drugom svjetskom ratu bile na strani onih koji su počinili zločine tokom Holokausta – rekao je Konaković, najavljujući slanje protestne note izraelskim vlastima.
Dodao je da je Ministarstvo vanjskih poslova i ranije reagovalo na slične pojave i da će to učiniti i ovaj put, naglašavajući da se, po njegovom stavu, radi o pitanju principa i međunarodnog ugleda države.
Odgovor iz Predsjedništva
Na Konakovićeve izjave ubrzo je reagovala članica Predsjedništva BiH i visoka zvaničnica SNSD-a Željka Cvijanović, ocijenivši njegove riječi kao krajnje neprimjerene i uvredljive.
– Najoštrije osuđujem skandaloznu i sramnu uvredu ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića na račun v.d. predsjednika Republike Srpske Ane Trišić-Babić i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, koje je nazvao sljedbenicima fašističkih politika – poručila je Cvijanović.
U nastavku reagovanja, Cvijanović je istakla da takva kvalifikacija ne predstavlja samo napad na pojedince, već, kako tvrdi, i na srpski narod u cjelini.
– Ovo nije samo uvreda na račun pojedinaca, već i srpskog naroda nad kojim su upravo sljedbenici nacizma i fašizma, među kojima i nemali broj bosanskih muslimana, počinili genocid od 1941. do 1945. godine – navela je Cvijanović.
Optužbe i kontraoptužbe
Cvijanović je ocijenila i da je neprimjereno da Konaković, kako je rekla, drži „pridike“ Izraelu, tvrdeći da on i njegovi politički saradnici imaju, po njenom mišljenju, problematičnu prošlost kada je riječ o odnosu prema jevrejskoj zajednici.
– Neprimjereno je da Konaković drži bilo kakve pridike Izraelu, jer on i njegovi partijski drugari iza sebe imaju mračan istorijat antisemitskih incidenata – poručila je.
U političkom sukobu koji se razvio, otvoreno je i pitanje historijskog naslijeđa i interpretacija Drugog svjetskog rata. Iako je činjenica da su pojedinci iz različitih etničkih zajednica u BiH bili dio kolaboracionističkih struktura, istorijski je netačno tvrditi da su imali odlučujuću ulogu u tim procesima. Istovremeno, nepobitno je da su politike koje su devedesetih godina zagovarale podjele Bosne i Hercegovine ostavile duboke i tragične posljedice, uključujući genocid i druge ratne zločine.
Busuladžić i stare polemike
Cvijanović je u svom reagovanju podsjetila i na period kada je Konaković bio premijer Kantona Sarajevo, navodeći primjer imenovanja osnovne škole po Mustafi Busuladžiću.
– Konaković je javno govorio da nema ništa protiv toga da se škola nazove po Busuladžiću, zbog čega je Izrael poslao protestnu notu BiH, a američki Stejt department uputio kritiku Konakoviću u svom izvještaju o vjerskim slobodama – kazala je Cvijanović.
Ovaj primjer navela je kao argument da Konaković, prema njenom stavu, nema kredibilitet da govori o borbi protiv antisemitizma ili historijskog revizionizma.
Dodatne optužbe
U nastavku, Cvijanović je u fokus stavila i ulogu jednog od Konakovićevih stranačkih kolega, ministra u Vladi Federacije BiH.
– Njegov stranački kolega i ministar u Vladi Federacije BiH Adnan Delić najodgovorniji je za sramno otkazivanje evropske konferencije rabina u Sarajevu prošle godine – navela je.
Dodala je da je Delić tada Izrael nazvao genocidnom tvorevinom i javno pozvao na zabranu okupljanja rabina, te da, prema njenim riječima, Konaković nije reagovao sankcijama, već ga je kasnije politički nagradio.
Spoljna politika kao linija sukoba
Cvijanović je poručila da Konaković, kako tvrdi, kontinuirano urušava međunacionalne odnose i međunarodni ugled BiH, te da protestnom notom Izraelu pokušava da se dodvori određenom dijelu javnosti u Federaciji BiH.
– Kao srpski član Predsjedništva BiH, koje je isključivo nadležno za kreiranje i vođenje spoljne politike, poručujem mu da protestnu notu Izraelu može uputiti samo u svoje lično ime, ali ne i u ime BiH – zaključila je Cvijanović.
Ovaj sukob još jednom je pokazao koliko su vanjskopolitička pitanja u Bosni i Hercegovini duboko isprepletena s unutrašnjim političkim podjelama. Umjesto jedinstvenog nastupa, svaki potez na međunarodnoj sceni postaje nova tačka prijepora, a protestna nota Izraelu otvorila je još jednu frontu u već složenim odnosima unutar države.