Odluke koje se donose u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine često imaju direktan uticaj na ekonomiju, posebno kada je riječ o energetskom sektoru i međunarodnim obavezama države. Zbog toga se sada postavlja pitanje kakve posljedice može imati činjenica da jedan važan zakon o električnoj energiji nije ni došao na dnevni red Doma naroda.
U političkom fokusu našla se i izjava zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH Dragana Čovića, koji je upozorio da neće podržati rješenje prema kojem bi sjedište berze električne energije bilo premješteno iz Mostara u Brčko.
Spor oko sjedišta berze
Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici u petak nije razmatrao prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, jer ta tačka nije uvrštena u dnevni red.
Prethodno je Predstavnički dom PS BiH usvojio isti zakon, ali uz amandman kojim se predviđa da sjedište berze električne energije bude u Brčkom, a ne u Mostaru kako je prvobitno bilo predloženo.
Ta izmjena izazvala je snažne političke reakcije, a zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Dragan Čović na sjednici tog zakonodavnog tijela jasno je poručio da se ne slaže s takvim rješenjem.
– Da se brdno varaju oni koji misle da će im proći da će se sjedište berze za električnu energiju iz Mostara premjestiti u Brčko – rekao je Čović.
Blokada dnevnog reda
Nakon ove izjave postalo je jasno da zakon neće biti razmatran na toj sjednici. Kao član Kolegija Doma naroda, Čović nije dao saglasnost da se ta tačka uvrsti u dnevni red, što je praktično zaustavilo proceduru u toj fazi.
Ovakva situacija ponovo je otvorila pitanje političkih blokada u zakonodavnom procesu na državnom nivou, posebno kada se radi o zakonima koji su povezani s međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, dio parlamentaraca i predstavnika privrede upozorava da bi odgađanje usvajanja ovog zakona moglo imati konkretne ekonomske posljedice.
Energetske obaveze i međunarodni sporazumi
Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije predstavlja jedan od važnih akata u procesu usklađivanja energetskog sektora Bosne i Hercegovine sa evropskim pravilima.
Njegovo donošenje povezano je i s obavezama koje BiH ima prema Ugovoru o uspostavi Energetske zajednice, kao i prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine ranije je upozorilo da je usvajanje ovog zakona važno kako bi se ispunile međunarodne obaveze i osiguralo funkcionisanje tržišta električne energije u skladu s evropskim standardima.
CBAM i posljedice za privredu
Dodatni razlog zbog kojeg se zakon smatra hitnim jeste i mehanizam Evropske unije poznat kao CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), koji predviđa uvođenje takse na proizvode nastale korištenjem energije sa visokim emisijama ugljen-dioksida.
U praksi to znači da bi električna energija proizvedena iz izvora koji se smatraju „prljavom energijom“ mogla biti dodatno oporezovana prilikom izvoza na tržište Evropske unije.
Zbog toga su predstavnici institucija i ekonomskog sektora upozoravali da bi odgađanje usvajanja zakona moglo dovesti do finansijskih posljedica za energetsku industriju i šire privredne tokove u zemlji.
Zakonska procedura i ranije odluke
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ranije je predložilo da se zakon usvoji po hitnom postupku, bez dodatnih amandmana, upravo zbog značaja koji ima za međunarodne obaveze države.
Također, Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH, kao i Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda, podržale su usvajanje zakona po hitnoj proceduri.
Predstavnički dom PS BiH usvojio je prijedlog zakona krajem prošle godine, ali uz pomenuti amandman koji se odnosi na sjedište berze električne energije.
Upravo taj amandman sada predstavlja ključnu tačku političkog spora.
Politička dimenzija spora
Spor oko sjedišta berze električne energije pokazuje koliko infrastrukturne i ekonomske odluke u Bosni i Hercegovini često dobijaju i snažnu političku dimenziju.
Za jedne je riječ o pitanju ravnomjerne raspodjele institucija i ekonomskih projekata u različitim dijelovima zemlje, dok drugi smatraju da se radi o izmjeni koja odstupa od prvobitnog koncepta zakona.
U narednom periodu ostaje otvoreno pitanje hoće li zakon ponovo biti stavljen na dnevni red Doma naroda i da li će politički akteri uspjeti pronaći kompromis oko sporne odredbe.
Od tog dogovora zavisi ne samo sudbina jednog zakonskog akta, već i tempo prilagođavanja energetskog sektora Bosne i Hercegovine evropskim pravilima i tržišnim standardima.