Energetski projekti često imaju dugoročne posljedice po ekonomiju i političke odnose jedne države, pa se u Bosni i Hercegovini sve češće postavlja pitanje ko će u budućnosti kontrolisati ključne pravce snabdijevanja plinom. Upravo zbog toga svaka informacija o Južnoj plinskoj interkonekciji izaziva veliku pažnju javnosti, jer bi ovaj projekat mogao promijeniti način na koji se zemlja snabdijeva energijom.
U središtu novih rasprava našla se informacija o potezima kompanije Abraham Group i njenog vlasnika Amira Kabirija, što je otvorilo dilemu o ulozi Energoinvesta i mogućem preuređenju sistema uvoza plina u Bosni i Hercegovini. Ova tema dodatno je dobila na značaju nakon televizijskog priloga u kojem su iznesene različite procjene o budućnosti projekta Južne plinske interkonekcije.
Projekat o kojem se govori godinama
Južna plinska interkonekcija između Bosne i Hercegovine i Hrvatske godinama se navodi kao jedan od najvažnijih energetskih projekata u zemlji. Ideja je povezati gasni sistem BiH sa evropskom mrežom preko Hrvatske, čime bi se smanjila zavisnost od postojećih pravaca snabdijevanja i otvorila mogućnost uvoza plina iz više izvora.
Iako se o ovom projektu govori već duže vrijeme, konkretni radovi još nisu započeli. Održani su brojni sastanci političkih predstavnika i energetskih stručnjaka, ali realizacija i dalje zavisi od zakonskih procedura i političkih dogovora.
Prema informacijama koje su iznesene u javnosti, prvi korak za pokretanje projekta jeste izmjena Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, koji bi trebao proći proceduru u Vladi Federacije BiH, a zatim i u Parlamentu.
Kabirijeva ponuda izazvala reakcije
U međuvremenu su se pojavile informacije da je kompanija Abraham Group, povezana s Amirom Kabirijem, potpisala dugoročni ugovor o snabdijevanju ukapljenim prirodnim gasom (LNG) na period od 20 godina.
Ova informacija izazvala je brojne reakcije jer se u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme smatra da pravo uvoza plina ima kompanija Energoinvest.
Upravo zbog toga otvoreno je pitanje kakva bi mogla biti uloga Kabirijeve kompanije u budućem sistemu snabdijevanja.
Prema informacijama koje su se pojavile nakon prvih objava, iz međunarodnih izvora je poručeno da Kabiri ne bi imao ulogu uvoznika plina, nego eventualno potrošača u okviru industrijskih projekata.
Političke rasprave o zakonu
Istovremeno se u političkim institucijama vodi rasprava o izmjenama zakona koji bi omogućio početak realizacije projekta.
Šef Kluba SDA u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović smatra da je proces mogao početi mnogo ranije i da je izgubljeno dragocjeno vrijeme.
– Koliko god, evo, vrijeme ističe, koliko god nam svaki dan bio bitan i koliko god je to gotovo dvije godine, to je rok prekratak da bi ovaj projekat kvalitetno implementirali. Dakle, vlada je zakasnila, parlamentarna većina nije htjela da sluša – rekao je Zaimović.
Prema njegovim riječima, kašnjenje u donošenju zakonskih odluka moglo bi dodatno usporiti realizaciju jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji.
Uloga međunarodnih partnera
U cijelom procesu značajnu ulogu imaju i međunarodni partneri koji podržavaju izgradnju Južne plinske interkonekcije kao način diversifikacije energetskih izvora u regionu.
Diplomatski predstavnici zapadnih zemalja već duže vrijeme učestvuju u razgovorima sa domaćim političkim liderima kako bi se ubrzao proces donošenja potrebnih odluka.
Jedan od sastanaka održan je između predstavnika američke administracije i političkih lidera u Bosni i Hercegovini, nakon čega su se pojavile informacije o mogućim promjenama u političkim stavovima vezanim za donošenje odluka o ovom projektu.
Različita mišljenja o projektu
Pojedini političari smatraju da poruke koje dolaze iz međunarodnih centara mogu stvoriti dodatnu konfuziju oko projekta.
Nezavisni zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Admir Čavalić upozorio je da takve poruke mogu imati i negativan efekat.
– Ove poruke iz Washingtona samo mogu izazvati kontraefekat, stvoriti nekakvu konfuziju, ponuditi niz dezinformacija u vezi samog projekta i otežati realizaciju samog projekta – rekao je Čavalić.
Prema njegovim riječima, politički i institucionalni procesi u vezi sa projektom moraju biti jasni i transparentni kako bi se izbjegle dodatne nesuglasice.
Energetska perspektiva
Stručnjaci za energetiku naglašavaju da Južna plinska interkonekcija ima mnogo širi značaj od samog transporta plina.
Energetski stručnjak Amer Jerlagić smatra da bi ovaj projekat mogao otvoriti nove mogućnosti za razvoj energetskog sektora u Bosni i Hercegovini.
– Druga faza ovakvog jednog velikog projekta je korištenje tog plina i u industriji, naravno u domaćinstvima, a ono možda čak i najbitnije je izgradnja plinskih elektrana, koje trenutno nemamo u BiH, a izuzetno su bitne u vremenu koje dolazi kada su u pitanju obnovljivi izvori energije i balansiranje energije, tako da te plinske elektrane će će biti na neki način budućnost BiH – rekao je Jerlagić.
Takve elektrane, prema mišljenju stručnjaka, mogle bi imati važnu ulogu u stabilizaciji energetskog sistema, posebno u periodima kada proizvodnja energije iz obnovljivih izvora varira.
Šta slijedi dalje
Nakon eventualnog usvajanja izmjena Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji slijedi niz tehničkih i administrativnih procedura. Među njima su eksproprijacija zemljišta, izrada projektne dokumentacije i pribavljanje potrebnih dozvola.
U složenom institucionalnom sistemu Bosne i Hercegovine takvi procesi često traju godinama, pa stručnjaci procjenjuju da bi realizacija projekta mogla trajati najmanje dvije godine od trenutka donošenja ključnih zakonskih odluka.
Istovremeno ostaje otvoreno pitanje kakva će biti uloga različitih kompanija u budućem sistemu snabdijevanja plinom i da li će Energoinvest zadržati sadašnju poziciju u tom procesu.
Pogledajte PRILOG!