Način na koji se obilježavaju važni datumi često utiče na međusobno povjerenje među građanima, ali i na političke odluke koje dolaze kasnije. Zato se nameće pitanje kakve bi posljedice mogla imati odluka o drugačijem tumačenju jednog od ključnih datuma iz savremene historije Bosne i Hercegovine i kako bi to moglo uticati na svakodnevni život ljudi.
Rasprava je otvorena nakon što je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik podržao prijedlog Boračke organizacije Republike Srpske da Vlada Republike Srpske 1. mart proglasi danom žalosti na području tog entiteta.
Povod inicijative
Boračka organizacija Republike Srpske ranije je saopćila da 1. mart ne smatra praznikom, već datumom koji, prema njihovom stavu, simbolizira početak sukoba u Bosni i Hercegovini. Takav stav zasniva se na njihovom tumačenju događaja koji su prethodili ratu i okolnostima u kojima je održan referendum o nezavisnosti.
Na taj prijedlog reagovao je i Dodik, koji je naveo da taj datum za srpski narod ima drugačije značenje od onog koje ima u drugom dijelu zemlje. Svoje obrazloženje iznio je u javnoj objavi.
– Teško je razumjeti one koji slave početak ra*a, a ne slave uspostavljanje mira – rekao je Dodik.
Historijski kontekst
Prvog marta 1992. godine u Bosni i Hercegovini održan je referendum o nezavisnosti, na kojem su se građani izjašnjavali o statusu tadašnje republike. Referendum je organizovan u složenim političkim okolnostima raspada tadašnje Jugoslavije, a bio je dio šireg procesa stvaranja novih država na prostoru bivše federacije.
Prema zvaničnim podacima, glasalo je oko 64,31 posto građana s pravom glasa, a za nezavisnost je glasalo približno 99,44 posto izašlih birača. Dio bosanskohercegovačkih Srba bojkotovao je referendum, slijedeći politički poziv tadašnjeg rukovodstva.
Nakon toga uslijedilo je međunarodno priznanje države. Zemlje Evropske zajednice priznale su Bosnu i Hercegovinu početkom aprila 1992. godine, zatim i Sjedinjene Američke Države, a ubrzo potom država je primljena u članstvo Ujedinjenih naroda.
Pravna priroda dana žalosti
Dan žalosti predstavlja posebnu odluku izvršne vlasti kojom se obilježava događaj od značaja za određenu zajednicu. U praksi to znači spuštanje zastava na pola koplja, prilagođavanje kulturnih manifestacija i izmjene programskih sadržaja u javnim ustanovama i medijima.
Takva odluka ne utiče na status državnih praznika, ali ima simboličku vrijednost jer izražava institucionalni stav o određenom datumu. Upravo zbog te simbolike inicijativa je izazvala interes javnosti, jer se odnosi na događaj koji se u jednom dijelu zemlje obilježava kao Dan nezavisnosti.
Kako funkcionišu nadležnosti
U ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine entiteti imaju određena ovlaštenja u organizaciji svojih institucija i obilježavanju lokalnih datuma, ali nemaju nadležnost da mijenjaju državne praznike. Zbog toga eventualna odluka Vlade Republike Srpske ne bi ukinula obilježavanje Dana nezavisnosti na nivou države, nego bi predstavljala paralelno obilježavanje na teritoriji entiteta.
Takve situacije nisu neuobičajene u složenim državnim sistemima. U praksi se dešava da različite administrativne jedinice različito obilježavaju istorijske događaje, što često zavisi od političkih i društvenih stavova stanovništva.
Referendum i događaji koji su uslijedili
Nakon referenduma politička kriza prerasla je u oružane sukobe u pojedinim dijelovima zemlje. Ti događaji ostavili su duboke posljedice po stanovništvo i infrastrukturu. Upravo zbog toga dio stanovništva 1. mart povezuje sa početkom ratnog perioda, dok drugi dio taj datum vezuje za međunarodno priznanje države.
Različita sjećanja na iste događaje oblikovala su i različite načine obilježavanja, što se odražava i na savremene političke rasprave. Historijski događaji iz tog perioda i dalje su tema akademskih i političkih analiza, a institucije često pokušavaju pronaći način da se očuva stabilnost uprkos različitim interpretacijama.
Moguće posljedice odluke
Uvođenje dana žalosti imalo bi prvenstveno simboličan karakter, ali bi moglo uticati i na političku atmosferu. Institucije bi morale prilagoditi rad, a javne ustanove organizaciju događaja. Također bi se otvorila pitanja koordinacije između državnih i entitetskih organa.
Osim simbolike, odluka bi mogla imati i praktične efekte, jer bi ustanove morale promijeniti planirane aktivnosti, a lokalne zajednice prilagoditi obilježavanje datuma. U takvim situacijama institucije bi morale razmotriti i eventualne troškove obilježavanja, sto može izazvati dodatne rasprave.
Širi društveni okvir
U Bosni i Hercegovini pitanja prošlosti često se povezuju s aktuelnom politikom. Način obilježavanja datuma ima i društveni značaj, jer utiče na obrazovanje, javni prostor i međusobno razumijevanje građana.
Zbog toga se rasprava ne vodi samo o jednom datumu nego i o kulturi sjećanja i načinu interpretacije historije. Neki smatraju da različiti pristupi mogu postojati paralelno, dok drugi ističu potrebu za jedinstvenim institucionalnim okvirom.
Za sada prijedlog ostaje inicijativa koja treba proći proceduru unutar Vlade Republike Srpske. Hoće li biti usvojena ili ne zavisi od političkih odluka nadležnih organa, ali je već otvorila pitanje odnosa prema prošlosti i načina na koji se ona odražava na sadašnjost i buduće odluke građana.