Pravna bitka Milorada Dodika pred američkim sudom ušla je u veoma osjetljivu fazu nakon poteza koji bi mogao imati ozbiljne posljedice po cijeli postupak. Njegov američki advokat Robert Garson propustio je važan rok za odgovor na zahtjev američkih vlasti da tužba bude odbačena, zbog čega je morao reagovati i sudija Jeffrey T. Kuntz.
Propušten važan rok
Milorad Dodik, njegov sin Igor, njihovi saradnici i povezane kompanije pokrenuli su postupak pred Okružnim sudom za Floridu protiv američkih institucija, pokušavajući osporiti posljedice sankcija koje su im ranije bile uvedene.
Međutim, njihov pravni tim našao se u ozbiljnom proceduralnom problemu nakon što Garson nije dostavio odgovor na zahtjev američkih vlasti za odbacivanje tužbe u predviđenom roku.
Rok je istekao 22. septembra, a izostanak odgovora nije prošao nezapaženo pred sudom.
Sudija Jeffrey T. Kuntz reagovao je posebnom naredbom i od Dodikove strane zatražio da objasni zbog čega nije odgovorila na vrijeme, odnosno zašto sud zbog tog propusta ne bi trebao postupiti po zahtjevu američke administracije.
Dodikovom pravnom timu ostavljen je rok do 25. septembra da dostavi objašnjenje.
To znači da tužba još nije automatski odbačena, ali je Dodikova strana dovedena u situaciju u kojoj mora opravdati vlastiti proceduralni propust prije nego što se nastavi rasprava o samoj suštini predmeta.
Sud traži objašnjenje
Odluka sudije da Dodikovom timu pruži dodatnu mogućnost za očitovanje važna je jer se time pravnom zastupniku ostavlja prilika da objasni zbog čega nije poštovao prvobitni rok.
Ukoliko Garson dostavi odgovor i sud procijeni da postoji prihvatljivo obrazloženje za kašnjenje, postupak može biti nastavljen.
To, međutim, ne znači da je Dodikova tužba spašena.
Čak i u slučaju da proceduralna prepreka bude prevaziđena, ostaje zahtjev američkih vlasti da se kompletan predmet odbaci.
Upravo je to mnogo ozbiljniji problem za Dodika i ostale tužitelje jer američka administracija smatra da više ne postoji dovoljan pravni osnov za nastavak postupka.
Sankcije su ukinute
Cijela pravna priča počela je nakon što su Dodik, njegov sin Igor, grupa saradnika i povezane kompanije odlučili tužiti američke institucije zbog sankcija kojima su ranije bili obuhvaćeni.
Njihov cilj bio je osporiti posljedice američkih mjera i dokazati da su sankcije proizvele štetu koja nije nestala njihovim formalnim ukidanjem.
Američke vlasti imaju drugačiji stav.
One smatraju da je uklanjanjem tužitelja sa sankcionih lista nestao ključni razlog zbog kojeg je spor pokrenut i da zbog toga sud nema osnov da nastavi postupak u obliku koji Dodikova strana zahtijeva.
Upravo zbog toga zatraženo je odbacivanje tužbe.
Dodikov advokat trebao je odgovoriti na argumentaciju američke strane, ali je rok prošao bez njegovog očitovanja.
Skupo pravno zastupanje
Posebnu pažnju cijelom slučaju daje činjenica da se radi o skupom pravnom angažmanu u Sjedinjenim Američkim Državama.
Robert Garson angažovan je upravo za poslove povezane s američkim sankcijama i pravnim postupcima koji iz njih proizlaze.
Zbog toga je njegov izostanak odgovora u važnom trenutku otvorio dodatna pitanja.
Nije potvrđeno da je Garson odustao od zastupanja niti da je doslovno nestao. Izraz da je advokat „nestao“ odnosi se na činjenicu da nije dostavio očekivani odgovor u roku koji je imao pred sudom.
Za sada nije poznato zbog čega je rok propušten.
Upravo će eventualno objašnjenje pravnog tima pokazati radi li se o proceduralnom previdu, drugačijoj pravnoj strategiji ili nekom drugom razlogu.
Dvije velike prepreke
Dodikova strana sada se praktično suočava s dva različita problema.
Prvi je propušteni rok.
Pravni tim mora objasniti sudiji zbog čega nije reagovao i pokušati spriječiti da proceduralni propust dodatno ugrozi cijeli predmet.
Drugi problem mnogo je ozbiljniji jer se odnosi na samu osnovu tužbe.
Američke vlasti tvrde da je predmet izgubio pravni smisao nakon ukidanja sankcija, dok Dodik i ostali tužitelji pokušavaju dokazati da posljedice tih mjera i dalje postoje.
Ukoliko sud prihvati argumente američke administracije, tužba može biti odbačena bez obzira na to bude li Garsonovo kašnjenje opravdano.
Ako sud, s druge strane, zaključi da postoji dovoljno osnova za nastavak postupka, Dodikova strana mogla bi dobiti priliku da detaljnije obrazlaže svoje tvrdnje.
Politička dimenzija slučaja
Cijela situacija dodatno privlači pažnju zbog političkih aktivnosti predstavnika Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama.
Željka Cvijanović boravila je u SAD-u i sastajala se sa osobama povezanim s administracijom Donalda Trumpa upravo u periodu kada je Dodikov pravni tim imao važne obaveze pred američkim sudom.
Ipak, politički kontakti i sudski postupak moraju se posmatrati odvojeno.
Nema potvrđenih činjenica koje bi pokazale da su sastanci Cvijanović povezani s Garsonovim propuštanjem roka ili da iza njegove šutnje postoji politički dogovor.
Federalni sud o predmetu odlučuje na osnovu američkog prava, procesnih pravila i argumenata koje mu dostavljaju obje strane.
Zbog toga se bez konkretnih dokaza ne može tvrditi da je Garsonovo ponašanje rezultat neke šire političke strategije.
Neizvjesna sudbina tužbe
Ključno pitanje sada je kako će sudija Kuntz reagovati nakon isteka dodatnog roka.
Ukoliko Dodikov advokat dostavi prihvatljivo obrazloženje, postupak bi mogao biti nastavljen, ali bi tada uslijedila borba oko zahtjeva američke administracije za odbacivanje tužbe.
Ukoliko odgovor izostane, pozicija Dodika i ostalih tužitelja postaje znatno teža.
Ipak, konačnu odluku mora donijeti sud.
Zbog toga nije moguće unaprijed tvrditi da tužba automatski pada samo zato što je prvobitni rok propušten.
Sudija je upravo ostavljanjem dodatnog roka omogućio Dodikovoj strani da objasni šta se dogodilo prije nego što bude donesena naredna odluka.
Ključna pravna bitka
Čak i ako Dodikov tim uspije prevazići problem s rokom, prava borba tek slijedi.
Američka administracija insistira na tome da je predmet bespredmetan jer sankcije više nisu aktivne.
Dodikova strana mora uvjeriti sud da i nakon njihovog ukidanja postoji konkretna pravna šteta zbog koje postupak treba nastaviti.
To je pitanje koje bi moglo odlučiti konačnu sudbinu cijelog slučaja.
Ukoliko sud prihvati stav američkih vlasti, Dodikov pokušaj da pravnim putem ospori posljedice ranijih sankcija mogao bi završiti odbacivanjem tužbe.
Ako sud dozvoli nastavak, slijedi dalja pravna borba u kojoj će tužitelji morati dokazivati svoje tvrdnje.
Za sada je sigurno da je propušteni rok njihov položaj dodatno zakomplikovao.
Pred Dodikovim skupim američkim pravnim timom tako se našao ozbiljan zadatak: prvo mora objasniti vlastitu šutnju pred sudom, a zatim, ukoliko dobije priliku, pokušati dokazati da tužba protiv američkih institucija uopće ima dovoljno pravnog osnova da nastavi svoj put kroz američko pravosuđe.