Jedan politički dokument izazvao je buru reakcija i otvorio nova pitanja o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posebnu pažnju izazvale su poruke o mogućem preuređenju političkog položaja Hrvata u BiH, ali i upozorenja da takve inicijative mogu dodatno produbiti postojeće podjele.
Domovinski pokret predstavio je deklaraciju o Bosni i Hercegovini bez prethodnih konsultacija sa koalicionim partnerima iz HDZ-a Hrvatske. Dokument, koji potpisuje predsjednik stranke Ivan Penava, poziva hrvatske vlasti na aktivnije uključivanje u pitanja položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, te predlaže pokretanje inicijative za formiranje hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH.
Nova inicijativa
Prema navodima iz deklaracije, predložena izborna jedinica ne bi morala biti teritorijalno povezana, a u Domovinskom pokretu smatraju da bi takvo rješenje moglo otkloniti dugogodišnje sporove oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
U dokumentu se navodi i da bi, ukoliko ne dođe do dogovora o novom modelu političkog predstavljanja Hrvata, trebalo razmotriti i druga rješenja. Među njima se spominje mogućnost vraćanja na stanje prije Vašingtonskog sporazuma, odnosno obnova Herceg-Bosne.
Takve poruke odmah su izazvale reakcije i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, posebno zbog osjetljivosti tema koje se odnose na teritorijalni ustroj i političko predstavljanje.
Odgovor HDZ-a
Nedugo nakon objavljivanja deklaracije uslijedila je reakcija iz HDZ-a Hrvatske.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman poručio je da bi bilo korisno da se Domovinski pokret suzdrži od ovakvih inicijativa u osjetljivom političkom trenutku.
– Imamo rezerve prema tome da se to iznosi van bez konzultacije s koalicijskim partnerom – kazao je Grlić Radman.
Njegova izjava pokazala je da prijedlog nije prethodno usaglašen unutar vladajuće koalicije, što je dodatno pojačalo političke rasprave.
O deklaraciji se oglasio i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je poručio da nije bio upoznat sa ovom inicijativom prije njenog predstavljanja.
– Što se tiče brige o Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnom narodu, mislim da nijedna hrvatska Vlada nije učinila koliko smo mi učinili u proteklih 10 godina. Ovo je očito jedan politički napor za vidljivost DP-a, pretpostavljam, o temi Bosne i Hercegovine i pravima Hrvata – kazao je Plenković.
Izborna pozadina
Dio analitičara smatra da je cijela priča povezana i sa predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini.
Historičar i kolumnista Dragan Markovina ocijenio je da je Domovinski pokret otvorio temu koja se već duže vrijeme pojavljuje u političkom prostoru Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom mišljenju, izborna godina dodatno utiče na intenziviranje ovakvih rasprava, ali i na pokušaje pojedinih političkih aktera da kroz nacionalne teme privuku pažnju birača.
Markovina smatra da se međunarodne okolnosti mijenjaju, te da se promjene u američkoj politici odražavaju i na političke procese u regionu.
– Očito je da je Milorad Dodik u dealu s Trumpovom administracijom, da to pogoduje uspostavi trećeg entiteta i jačanju ekstremno desne političke opcije i da su tu najveći gubitnici građanska ideja i Bošnjaci kao neka politička opcija koja gleda na BiH kao na jedinstven prostor i protivi se bilo kakvim podjelama. Domovinski pokret u suštini nije rekao ništa što HDZ BiH ne govori cijelo vrijeme, ali je to isto kao što Dodik govori o secesiji – naglašava Markovina.
Upozorenje na posljedice
Markovina upozorava da bi pokušaji realizacije ideja o secesiji ili stvaranju novih teritorijalnih jedinica mogli proizvesti ozbiljne političke posljedice.
Prema njegovoj ocjeni, takvi potezi bili bi suprotni postojećem ustavnom okviru Bosne i Hercegovine i teško bi mogli biti provedeni bez ozbiljnih političkih sukoba.
– Kao prvo, takve stvari su neustavne. U situaciji ako nešto jest neustavno, ma bez obzira koliko god imalo međunarodnu podršku, siguran sam da to Sarajevo neće pustiti da prođe bez sukoba i to je svima jasno – tvrdi.
Govoreći o pozivanju na Herceg-Bosnu, Markovina smatra da takve ideje nemaju realno političko uporište.
– Kad Penava i slični tvrde da se nešto vraća na status Herceg-Bosne, to jednostavno nije istina. Prijašnji legalni status je Republika Bosna i Hercegovina – podsjeća.
– Ne mislim da će se dogoditi ikakav treći entitet niti ikakva Herceg-Bosna – dodaje.
Položaj HDZ-a
Markovina smatra da je stvarna politička situacija na terenu mnogo složenija nego što se često predstavlja u javnosti.
Prema njegovim riječima, HDZ već ima veoma snažan politički uticaj u dijelovima Bosne i Hercegovine u kojima tradicionalno uživa najveću podršku birača.
– HDZ je u pravu oko toga da bošnjačko biračko tijelo glasa iz inata za Željka Komšića i uspijeva brojčano preglasati hrvatskog člana Predsjedništva. Međutim, HDZ neće reći da u Vladi Federacije BiH drže sva lukrativna ministarstva, od cesta do financija. Gdje god su pare, to drži HDZ. Hrvati u realnom životu nisu zakinuti, ali u suštini je na terenu situacija takva da gdje god je bio HVO, tamo HDZ ima neupitnu vlast. U konačnici, ništa se bez njih ne može dogovoriti – podcrtava Markovina.
Pitanje pozadine
Deklaraciju Domovinskog pokreta komentarisala je i bivša ministrica vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić.
Ona smatra da ova stranka pokušava privući pažnju birača kroz teme koje se odnose na ratnu prošlost i odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
– Djelomično pokušavaju loviti podršku među ekstremnom desnicom, a djelomično pokušavaju kreirati ekstremnu desnicu vraćajući se stalno na teme iz rata ili hrvatskog miješanja u pokušaje podjele BiH, kao što je ovdje slučaj – kazala je Pusić.
Govoreći o političkom značaju ovakvih inicijativa, smatra da njihov najveći efekat nije u samim prijedlozima, nego u pritisku koji vrše na HDZ kao koalicionog partnera.
Na kraju je otvorila i pitanje koje je izazvalo dodatnu pažnju javnosti.
– Mislim da bi bilo vrlo zanimljivo istražiti tko financijski pa i kreativno stoji iza DP – zaključuje Pusić.