Nakon poteza koji je izazvao ozbiljne reakcije u javnosti, otvoreno je pitanje odgovornosti ambasadora Bosne i Hercegovine u Austriji Siniše Bencuna. Povod za novu diplomatsku buru je prijem ministrice privrede Unsko-sanskog kantona Samre Mehić u prostorijama Ambasade BiH u Beču, ali i način na koji je taj susret obilježen.
Na fotografijama koje su se pojavile u javnosti vidi se da su u uredu ambasadora, pored državne zastave Bosne i Hercegovine, istaknuta i obilježja entiteta Republika Srpska. Iako se radi o legalnoj zastavi jednog entiteta, pravila diplomatske službe su jasna, prostorije koje predstavljaju državu Bosnu i Hercegovinu u inostranstvu mogu isticati isključivo državne simbole.
Kršenje diplomatskih pravila
Ovakav postupak smatra se neprimjerenim jer ambasada u stranoj zemlji ne predstavlja entitet, već isključivo državu Bosnu i Hercegovinu. Upravo zbog toga, isticanje entitetskih obilježja u diplomatskim prostorijama ocjenjuje se kao kršenje važećih propisa i ustaljene diplomatske prakse.
Prema Odluci o načinu postupanja zaposlenih u Ministarstvu vanjskih poslova BiH i diplomatsko konzularnim predstavništvima, donesene u februaru 2022. godine, ambasadorima se izričito nalaže korištenje isključivo državnih simbola Bosne i Hercegovine. Ovu odluku potpisala je tadašnja ministrica vanjskih poslova BiH, a ona važi za sva diplomatska predstavništva bez izuzetka.
Kontinuitet spornih poteza
Ovo nije prvi put da se ime Siniše Bencuna povezuje s postupcima koji izazivaju kontroverze. On je među prvim ambasadorima koji su, prema navodima iz diplomatskih krugova, postupili po instrukcijama koje su ocijenjene kao nezakonite, a koje su proslijeđene određenim ambasadorima bez saglasnosti cijelog Predsjedništva BiH.
U martu prošle godine Bencun je, bez saglasnosti druga dva člana Predsjedništva BiH, objavio autorski tekst u jednom bečkom mediju, u kojem je političku krizu u Bosni i Hercegovini tumačio na način identičan narativu vladajuće strukture iz entiteta Republika Srpska. U tom tekstu odgovornost za krizu je prebačena na visokog predstavnika i izmjene Krivičnog zakona BiH, uz retoriku koja se u domaćoj javnosti već duže povezuje sa pokušajima podrivanja ustavnog poretka.
Reakcija iz Austrije
Iako se očekivalo da će takav nastup imati određeni politički efekat, desilo se suprotno. Samo dan nakon objave spornog teksta, austrijska ministrica za evropske i međunarodne poslove javno je pozvala na sankcionisanje Milorada Dodika, jasno označivši njegove poteze kao prijetnju stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
Ova reakcija iz Austrije u diplomatskim krugovima protumačena je kao jasan signal da pokušaji lobiranja kroz jednostrane i pristrasne poruke ne daju rezultate, već dodatno štete ugledu države Bosne i Hercegovine.
Bečka konvencija i diplomatska odgovornost
Bencunov potez s isticanjem entitetskih obilježja dovodi se u vezu i s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima. U članu 20. ove konvencije jasno se navodi da diplomatska misija i njen šef imaju pravo isticati zastavu i grb države koju predstavljaju, što dodatno potvrđuje da entitetski simboli nemaju mjesto u ambasadama BiH.
Iako zakoni u Bosni i Hercegovini regulišu prvenstveno vanjski izgled zgrada diplomatskih predstavništava, duh zakona i diplomatske prakse nalaže da se i unutrašnjost ambasada uređuje na način koji nedvosmisleno predstavlja državu, a ne njene administrativne jedinice.
Pitanje odgovornosti
Siniša Bencun je na funkciju ambasadora Bosne i Hercegovine u Austriji imenovan uz saglasnost Predsjedništva BiH, nakon prijedloga člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda. Time je preuzeo obavezu da poštuje zakone i propise države koju predstavlja, a ne interese pojedinih političkih struktura.
Nakon ovog poteza, u diplomatskim i političkim krugovima sve češće se postavlja pitanje hoće li nadležne institucije reagovati i da li će ambasador snositi bilo kakve posljedice zbog postupaka koji se ocjenjuju kao ozbiljan diplomatski propust. Ovaj slučaj ponovo je otvorio širu raspravu o radu diplomatsko-konzularne mreže BiH i potrebi strožijeg nadzora nad poštivanjem državnih propisa u inostranstvu.