Usvajanje rezolucije u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija kojom se osuđuju iranski napadi na države Perzijskog zaljeva i Jordan izazvalo je novu političku buru u Bosni i Hercegovini. Razlog nije samo sadržaj dokumenta, već i činjenica da je Bosna i Hercegovina među državama koje su podržale rezoluciju kao kosponzori, što je prema dostupnim informacijama učinjeno bez saglasnosti Predsjedništva BiH.
Rezolucija je usvojena u Vijeću sigurnosti sa 13 glasova za, dok su Rusija i Kina bile suzdržane. Dokument je predložio Bahrein, a podršku mu je pružio veliki broj država članica Ujedinjenih nacija.
Rezolucija protiv napada
Tekst rezolucije fokusira se na osudu napada koji su pogodili zemlje Vijeća za saradnju u Perzijskom zaljevu, kao i Jordan. U dokumentu se naglašava podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu tih država, uz ocjenu da su napadi predstavljali ozbiljno kršenje međunarodnog prava.
U rezoluciji se također navodi da su napadi izazvali štetu na civilnoj infrastrukturi i doveli do civilnih žrtava, što dodatno naglašava ozbiljnost situacije i potrebu za međunarodnom reakcijom.
Dokument je dobio široku podršku na međunarodnom nivou, jer ga je kao kosponzor podržalo čak 135 država članica Ujedinjenih nacija.
Podrška međunarodne zajednice
Predstavnici Bahreina pozdravili su usvajanje rezolucije, ocjenjujući je važnim korakom u očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti.
– To je dokazalo da je Vijeće predano održavanju međunarodnog mira i sigurnosti – rekao je Jamal Fares Alrowaiei.
On je naglasio i značaj široke međunarodne podrške koju je rezolucija dobila među državama članicama Ujedinjenih nacija.
– Izražavamo duboku zahvalnost svim državama članicama Ujedinjenih naroda koje su supokrovile ovu rezoluciju. Njihov broj iznosio je 135 zemalja. Ova ogromna podrška međunarodne zajednice odražava kolektivnu svijest o opasnosti od nepravednog iranskog napada na naše zemlje – rekao je Alrowaiei.
Uloga Bosne i Hercegovine
Među državama koje su podržale rezoluciju našla se i Bosna i Hercegovina. Međutim, upravo je ta odluka izazvala kontroverze u domaćoj političkoj javnosti.
Prema informacijama koje su se pojavile u javnosti, ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija odlučio je da BiH bude kosponzor rezolucije.
Problem je u tome što, prema tim navodima, takva odluka nije prethodno dobila saglasnost Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje je nadležno za vođenje vanjske politike države.
Političke reakcije
Ova situacija otvorila je pitanje da li je ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama imao mandat da donese takvu odluku bez formalnog stava Predsjedništva.
Istovremeno se podsjeća da je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ranije zatražila da Bosna i Hercegovina podrži rezoluciju i priključi se njenom kosponzorstvu.
Zahtjev za izjašnjenje o tom pitanju podnijela je nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati uputili poziv Bosni i Hercegovini da podrži rezoluciju kojom se osuđuju napadi na zemlje Perzijskog zaljeva.
Prema dostupnim informacijama, Lagumdžijina odluka da podrži rezoluciju u velikoj mjeri se poklapa sa inicijativom koju je ranije pokrenula Cvijanović.
Diplomatske posljedice
Pitanje kosponzorstva rezolucije moglo bi imati političke i diplomatske posljedice unutar Bosne i Hercegovine. Ustavni okvir države predviđa da ključne odluke u oblasti vanjske politike donosi Predsjedništvo BiH.
Zbog toga bi eventualni nesporazumi ili različita tumačenja nadležnosti mogli postati predmet političkih rasprava.
Analitičari smatraju da bi ova situacija mogla otvoriti širu diskusiju o načinu na koji Bosna i Hercegovina donosi odluke u međunarodnim institucijama i o ulozi diplomatskih predstavnika države.
U svakom slučaju, odluka o podršci rezoluciji već je izazvala značajnu pažnju javnosti i dodatno pokazala koliko međunarodna pitanja mogu imati snažan politički odjek i unutar same Bosne i Hercegovine.