Može li odluka o imenovanju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini postati tema ozbiljne međunarodne pravne provjere? Sve glasnije se govori o mogućnosti da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija otvori pitanje koje je godinama bilo predmet političkih sporova.
Prema informacijama iz diplomatskih krugova, postoji realna mogućnost da se na predstojećoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a prvi put razmotri legalitet imenovanja aktuelnog visokog predstavnika Christiana Schmidta. Takav potez imao bi značajne političke posljedice, posebno jer Rusija od samog početka osporava njegov mandat.
Spor oko imenovanja
Imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika već duže vrijeme izaziva podijeljene reakcije na međunarodnoj sceni. Rusija tvrdi da je njegov izbor proveden mimo standardne procedure, bez potvrde Vijeća sigurnosti UN-a, što smatra ključnim nedostatkom legitimiteta.
Ovakav stav Moskva nije mijenjala od trenutka kada je Schmidt preuzeo funkciju, a u više navrata je insistirala na tome da se njegova pozicija preispita. U tom kontekstu, svako pokretanje rasprave unutar Vijeća sigurnosti dodatno bi osnažilo rusku poziciju.
Sa druge strane, zapadne zemlje uglavnom podržavaju postojeći model imenovanja i rad visokog predstavnika, smatrajući da je njegova uloga i dalje ključna za očuvanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Predstojeća sjednica
Polugodišnja debata o Bosni i Hercegovini u okviru Vijeća sigurnosti UN-a zakazana je za sredinu mjeseca, a upravo bi ta sjednica mogla donijeti novu dinamiku u raspravi o ulozi visokog predstavnika.
Diplomatski izvori ukazuju na to da bi se po prvi put moglo otvoriti pitanje formalnog preispitivanja procedure imenovanja. Time bi se tema, koja je do sada bila politička, mogla prebaciti i na pravni teren.
Takav razvoj događaja značio bi dodatno usložnjavanje odnosa među velikim silama, ali i potencijalno redefinisanje uloge međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Uloga Kine i Rusije
Rusija nije jedina država koja dovodi u pitanje legitimitet Christiana Schmidta. Sličan stav ima i Kina, koja se također zalaže za zatvaranje Ureda visokog predstavnika.
Obje zemlje već duže vrijeme ističu da je postojanje OHR-a nespojivo sa punim suverenitetom Bosne i Hercegovine. U svojim nastupima u Vijeću sigurnosti naglašavaju da bi domaće institucije trebale preuzeti punu odgovornost za političke procese.
– Nespojiv sa suverenitetom BiH – rekao je predstavnik Rusije.
Kina je u istom kontekstu upozorila da produženo djelovanje OHR-a i korištenje bonskih ovlasti može dodatno produbiti političke podjele unutar zemlje.
Zapadni odgovor
Za razliku od Rusije i Kine, zapadne članice Vijeća sigurnosti, uključujući Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju i Francusku, tradicionalno podržavaju rad OHR-a.
Ove zemlje smatraju da još uvijek nisu ispunjeni uslovi za njegovo zatvaranje, te da međunarodno prisustvo ostaje važan faktor stabilnosti. Ipak, određene promjene u retorici su primjetne, posebno kada je riječ o pristupu rješavanju unutrašnjih pitanja u Bosni i Hercegovini.
– Izgradnji države niti snažnim međunarodnim intervencijama – rekao je predstavnik SAD.
Ovakav stav ukazuje na postepeni zaokret ka većem oslanjanju na domaće političke aktere, što bi u budućnosti moglo promijeniti dosadašnji model djelovanja međunarodne zajednice.
Mogući pravni korak
Jedna od opcija koja se razmatra jeste traženje pravnog mišljenja o proceduri imenovanja visokog predstavnika. Takav zahtjev mogao bi biti upućen pravnim savjetnicima Ujedinjenih nacija.
Konkretno, razmatralo bi se da li je odluka Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira o imenovanju Schmidta bila u skladu sa odredbama Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ovaj potez bi mogao otvoriti vrata detaljnoj analizi dosadašnje prakse imenovanja visokih predstavnika, čime bi se stvorila pravna osnova za buduće odluke i eventualne promjene.
Ruski stavovi
Zvaničnici Rusije u više navrata su kritikovali rad visokog predstavnika, navodeći da njegova uloga prelazi okvire predviđene Dejtonskim sporazumom.
– Koje krše prava Srba, entiteta, Republike Srpske i vode ka prisilnoj unitarizaciji – rekao je Aleksandar Gruško.
U tom kontekstu, Rusija insistira na ukidanju OHR-a i prenošenju svih nadležnosti na domaće institucije, što je stav koji se već duže vrijeme ponavlja u međunarodnim forumima.
Neizvjesna budućnost
Pitanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ponovo dolazi u fokus međunarodne politike. Mogućnost da se njegov mandat pravno preispita predstavlja značajan presedan koji bi mogao imati dugoročne posljedice.
Istovremeno, sve češće se govori i o personalnim promjenama, s obzirom na to da se spominje mogućnost odlaska Christiana Schmidta sa funkcije u narednom periodu.
Ukoliko dođe do formalnog razmatranja njegovog imenovanja, Bosna i Hercegovina bi se mogla naći u novoj fazi političke neizvjesnosti, u kojoj bi ključnu ulogu imali odnosi velikih sila i njihovi interesi.
Kako će se situacija razvijati zavisit će od ishoda sjednice Vijeća sigurnosti, ali i spremnosti međunarodnih i domaćih aktera da pronađu rješenja koja će osigurati stabilnost i nastavak političkog procesa u zemlji.