Hoće li Bosna i Hercegovina nastaviti evropski i evroatlantski put ili će politički sukobi oko uloge visokog predstavnika dodatno produbiti podjele u zemlji? Novo političko prepucavanje između Denisa Zvizdića i Milorada Dodika pokazuje da su stavovi o budućnosti države i dalje potpuno suprotstavljeni.
Povod za razmjenu poruka bile su rasprave o budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR), imenovanju novog visokog predstavnika i nastavku procesa evropskih i evroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine.
Memorandum parlamentarne većine
Denis Zvizdić podsjetio je da su krajem maja predsjednici pet poslaničkih klubova, koji predstavljaju sedam stranaka u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, potpisali Memorandum o zaštiti i jačanju ustavnog poretka, državnosti i nastavku euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine.
Memorandum su potpisali predstavnici SDA, SDP-a, Naroda i pravde, Naše stranke, BHIKF-a te koalicije NES/Naprijed.
Kako je naveo, riječ je o političkim subjektima koji su na općim izborima 2022. godine osvojili više od 600.000 glasova i zajedno imaju 22 od ukupno 42 zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Uloga OHR-a
Govoreći o sadržaju Memoranduma, Zvizdić je naglasio da potpisnici smatraju kako je Ured visokog predstavnika sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno njegove implementacije kroz Aneks 10.
Istakao je da je potrebno što prije imenovati novog visokog predstavnika koji bi raspolagao svim ovlaštenjima, uključujući i Bonske ovlasti.
Prema njegovim riječima, visoki predstavnik treba ostati u Bosni i Hercegovini sve dok ne budu ispunjeni uslovi iz programa “5+2” i dok država ne uspostavi mehanizme koji će omogućiti nesmetano funkcionisanje institucija bez međunarodne supervizije.
– Očekujemo da će oni koji će u konačnici izabrati novog VP imati u vidu navedene odredbe Memoranduma, kao i izborni kapacitet stranaka potpisnica Memoranduma, i da će, u cilju očuvanja mira, stabilnosti i integracijske perspektive BiH, odbaciti antidejtonske i antidržavne želje Dodika i Čovića o zatvaranju OHR-a. Dakle, OHR i VP trebaju biti prisutni u BiH sa punim Bonskim ovlastima sve dok na političkoj sceni djeluju politički dužnosnici koji aktivno rade na rušenju ustavnog poretka, secesiji ili novim etnoteritorijalnim podjelama – rekao je Zvizdić.
Euroatlantski put
Zvizdić je poručio da, bez obzira na političke stavove pojedinih aktera, Bosna i Hercegovina neće odustati od evropskih i evroatlantskih integracija.
Njegova izjava predstavlja direktan odgovor na političke poruke koje posljednjih mjeseci dolaze iz Republike Srpske, gdje se sve češće zagovara drugačiji geopolitički pristup i kritikuje uloga zapadnih institucija.
– Bez obzira na želje proruskih političara Bosna i Hercegovina nikada neće skrenuti sa euroatlantskog kursa niti biti usmjerena prema Moskvi.
Time je jasno poručio da smatra kako strateški pravac Bosne i Hercegovine ostaje vezan za Evropsku uniju i NATO savez.
Dodikov odgovor
Na Zvizdićeve stavove reagovao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je ponovio svoje protivljenje djelovanju visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
U objavi na društvenim mrežama naveo je da je na sastanku održanom u Mostaru zaključeno kako bi sve odluke visokih predstavnika trebalo odbaciti i proglasiti ništavnim.
Prema njegovom mišljenju, Bonske ovlasti nisu dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i zbog toga ih ne smatra legitimnim.
– Visoki predstavnici ne mogu da nameću zakone, smjenjuju izabrane predstavnike i upravljaju mimo Ustava – naveo je Dodik.
Sukob oko Bonskih ovlasti
Pitanje Bonskih ovlasti godinama predstavlja jedno od najspornijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.
Predstavnici Republike Srpske smatraju da visoki predstavnik nema pravo nametati zakone niti donositi odluke kojima mijenja domaće zakonodavstvo ili smjenjuje izabrane zvaničnike.
Sa druge strane, dio političkih stranaka na državnom nivou smatra da su Bonske ovlasti i dalje neophodne kako bi se zaštitio ustavni poredak i spriječili pokušaji blokade ili podrivanja državnih institucija.
Upravo zbog toga imenovanje novog visokog predstavnika moglo bi postati jedno od ključnih političkih pitanja u narednom periodu.
Suprotne vizije države
Razmjena poruka između Zvizdića i Dodika još jednom pokazuje koliko su različiti pogledi na budućnost Bosne i Hercegovine.
Dok jedni smatraju da je nastavak evropskih i evroatlantskih integracija jedini mogući put za razvoj države, drugi insistiraju na smanjenju ili potpunom ukidanju međunarodnog nadzora i drugačijem političkom pristupu.
Istovremeno ostaje otvoreno pitanje kada će biti imenovan novi visoki predstavnik i da li će međunarodna zajednica zadržati dosadašnji model djelovanja ili će pokušati pronaći drugačiji okvir za funkcionisanje OHR-a.
Do tada će rasprave o Bonskim ovlastima, ulozi visokog predstavnika i vanjskopolitičkom pravcu Bosne i Hercegovine vjerovatno ostati među najvažnijim temama domaće političke scene.