Gostovanje Harisa Zahiragića na Hrvatskoj radioteleviziji pretvorilo se u jednu od najburnijih političkih rasprava posljednjih dana. Razgovor o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, izboru članova Predsjedništva BiH i ideji posebne hrvatske izborne jedinice vrlo brzo prerastao je u otvoreni verbalni sukob među učesnicima emisije.
Potpredsjednik SDA i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Haris Zahiragić bio je gost emisije „Otvoreno“, gdje je oštro reagovao na prijedloge koji dolaze iz dijela hrvatske političke scene, a koji se odnose na moguće promjene izbornog sistema u Bosni i Hercegovini.
Oštra poruka
Zahiragić je tokom emisije poručio da ideja o obnovi Herceg-Bosne nema nikakvu budućnost i upozorio da takve poruke izazivaju dodatne tenzije u Bosni i Hercegovini.
– Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano ’90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem osobno – kazao je Zahiragić.
Njegova izjava izazvala je veliku pažnju u studiju, a rasprava je nakon toga postala još žešća.
Govoreći o odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Zahiragić je poručio da politički pritisci i prijetnje ne mogu biti način rješavanja otvorenih pitanja između dvije države.
– Osim toga, trebate znati da smo mi Bošnjaci dobronamjeran narod, dobar narod, ali smo isto tako ponosan i dostojanstven narod. I nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine – vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji – rekao je Zahiragić.
Odgovor na optužbe
Tokom emisije osvrnuo se i na tvrdnje koje se odnose na SDA i ranije političke procese vezane za izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
– Potpredsjednik sam stranke i u to ime i govorim, koja nikada nije kandidirala Hrvata za člana Predsjedništva BiH. Sa druge strane, predsjednika moje stranke spomenuli ste, da je rekao izjavu da je “vrtio”, ali nije to rekao. Možete li naći, ja ću se sa zadovoljstvom vama izviniti – rekao je Zahiragić.
Govoreći o Željku Komšiću, ponovio je stav da je njegov izbor u skladu sa postojećim ustavnim okvirom Bosne i Hercegovine.
– Sa druge strane, gospodin Željko Komšić, kojeg su ljevičari izabrali, legalan je i legitiman član Predsjedništva – rekao je Zahiragić.
Polemika o izborima
Jedan od centralnih dijelova rasprave odnosio se na prijedloge da se uvedu posebne izborne jedinice ili dodatni mehanizmi koji bi omogućili da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva BiH.
Zahiragić je upozorio da bi takva rješenja otvorila brojna pitanja o biračkim pravima drugih građana.
– Ustav BiH je propisao da se članovi Predsjedništva biraju – dva u Federaciji i jedan u entitetu Republika Srpska – Srbin u entitetu RS, Hrvat i Bošnjak u entitetu Federaciji. Što mislite za koga glasaju Hrvati i Bošnjaci u entitetu RS? Mogu li oni glasati za koga osim za Srbina? Ne mogu. Za koga glasaju Srbi u entitetu Federaciji? Ostali? Romi? Židovi? Vi predlažete dvije kutije i da mi 200-300.000 ljudi, koliko ih postoji u Federaciji BiH, a da se ne definiraju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati, nemaju pravo glasa? To vi nama predlažete? – upitao je Zahiragić.
Dodao je da evropski sudovi godinama insistiraju na širenju biračkih prava, a ne na dodatnim etničkim ograničenjima.
– U isto vrijeme, Europski sud za ljudska prava je nama rekao da ovo pasivno biračko pravo ne bi smjelo biti etničko. A vi od nas očekujete da aktivno biračko pravo bude etničko – kazao je.
Brojke o vlasti
U završnom dijelu rasprave Zahiragić je govorio o zastupljenosti Hrvata u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine i Federacije BiH.
Prema njegovim riječima, tvrdnje o političkoj marginalizaciji Hrvata ne odgovaraju u potpunosti stvarnom stanju u institucijama.
– U BiH imamo 10 članova Vijeća ministara. Premijerka je Hrvatica iz HDZ-a i tri ministra. A imaju svega četiri od 42 zastupnika u Predstavničkom domu. Dakle 10% participacije u zakonodavnoj vlasti daje im 40% participacije u izvršnoj. Predsjednica Federacije je Hrvatica. Predsjednici oba doma parlamenta Federacije i Doma naroda i Predstavničkog doma su trenutno iz HDZ-a, Hrvati, iako Bošnjaka živi 80%. Ustav propisuje proporcionalnu zastupljenost. Mi imamo 80% Bošnjaka u Federaciji i 55% Bošnjaka u BiH. U vlasti participiramo na nivou države svega 33% i na nivou Federacije 50% – izjavio je Zahiragić.
Njegove izjave izazvale su burne reakcije ostalih gostiju u studiju, među kojima je bio i Nino Raspudić, nakon čega se rasprava dodatno zaoštrila.