Može li politička kriza nastati oko odluke koja je usvojena prije nekoliko mjeseci bez uloženog veta? Upravo to pitanje ponovo je u centru pažnje nakon spora oko Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i odluke članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović da tek sada pokrene mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa.
Učestvovala u odluci o vraćanju stranaca: Dokument koji potpuno razotkriva Željku Cvijanović
Politički spor koji dobija novu dimenziju: Željka Cvijanović učestvovala u odluci o vraćanju stranaca
Nova politička kriza
Rasprava o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine posljednjih dana izazvala je snažne političke reakcije, posebno u Republici Srpskoj.
Nakon što su predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Predsjedništva Željko Komšić izglasali odluku o imenovanju novih članova Komisije, među kojima su i međunarodni stručnjaci, članica Predsjedništva Željka Cvijanović proglasila je odluku destruktivnom po vitalni interes Republike Srpske i pokrenula proceduru entitetskog veta.
Ovaj potez izazvao je niz reakcija političkih predstavnika iz Republike Srpske, koji su tvrdili da se radi o vraćanju stranih članova u Komisiju i narušavanju dejtonskog uređenja Bosne i Hercegovine.
Radna grupa
Dokumenti koji se odnose na pripremu nove odluke pokazuju da je još tokom 2025. godine u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine formirana radna grupa zadužena za izradu nacrta nove odluke o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika.
U radu te grupe učestvovali su predstavnici sva tri kabineta članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Iz Kabineta Željke Cvijanović u radnu grupu prvobitno su imenovani Ognjen Tadić i Đorđe Šarčević, dok je kasnije Tadića zamijenio Marko Milisav.
Radna grupa održavala je sastanke tokom druge polovine 2025. godine, razmatrajući prijedloge i usaglašavajući tekst buduće odluke.
Komentari Kabineta
Prema dokumentaciji koja je dostupna javnosti, predstavnici Kabineta Željke Cvijanović dostavili su više komentara i prijedloga na tekst odluke.
Veći dio tih prijedloga prihvaćen je tokom rada radne grupe i ugrađen u novu verziju dokumenta.
Tek krajem procesa pojavile su se razlike u stavovima, kada je iz Kabineta Željke Cvijanović predložen dodatni amandman koji se odnosio na način donošenja odluka unutar Komisije.
Tražen novi model
Kabinet Željke Cvijanović predložio je da Komisija može donositi odluke samo ukoliko za njih glasa najmanje jedan član iz Federacije Bosne i Hercegovine i jedan član iz Republike Srpske.
Predstavnici kabineta Denisa Bećirovića i Željka Komšića odbili su taj prijedlog uz obrazloženje da nije u skladu s Aneksom VIII Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustavom Bosne i Hercegovine i dosadašnjom praksom rada Komisije.
Prema njihovom stavu, uvođenje takvog pravila značilo bi uspostavljanje entitetskog veta u instituciji koja, prema Dejtonskom sporazumu, odluke donosi na osnovu stručnih kriterija.
Odluka iz januara
Nakon završetka rada radne grupe prijedlog odluke upućen je Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Predsjedništvo je 12. januara 2026. godine usvojilo novu Odluku o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Tom odlukom potvrđena su nova pravila rada Komisije, uključujući način odlučivanja i ponovno učešće međunarodnih članova koje, prema Aneksu VIII Dejtonskog sporazuma, imenuje generalni direktor UNESCO-a.
Bez veta
Nakon donošenja odluke u januaru članovi Predsjedništva imali su mogućnost pokretanja mehanizma zaštite vitalnog entitetskog interesa u zakonom predviđenom roku.
Prema dostupnim informacijama, Željka Cvijanović tada nije iskoristila mogućnost ulaganja veta.
Zbog toga je odluka postala pravosnažna, a potom je objavljena u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.
Od tog trenutka nova pravila rada Komisije postala su sastavni dio pravnog sistema Bosne i Hercegovine.
Imenovanje članova
Kada je nekoliko mjeseci kasnije na dnevni red Predsjedništva Bosne i Hercegovine došlo imenovanje novih članova Komisije, otvorena je nova politička rasprava.
Prema informacijama koje su iznesene u javnosti, Kabinet Željke Cvijanović dao je saglasnost da se ova tačka uvrsti na dnevni red sjednice.
Tek nakon glasanja o imenima članova Komisije Cvijanović je odlučila pokrenuti proceduru zaštite vitalnog entitetskog interesa.
Time je politička rasprava prešla na pitanje samog imenovanja, iako su pravila rada Komisije već nekoliko mjeseci bila na snazi.
Aneks VIII
Jedna od glavnih tema spora odnosi se na pitanje međunarodnih članova Komisije.
Aneks VIII Dejtonskog mirovnog sporazuma predviđa da Komisiju čini pet članova, pri čemu međunarodne članove imenuje generalni direktor UNESCO-a.
Zagovornici nove odluke smatraju da se njome Komisija vraća u okvir koji je predviđen Dejtonskim sporazumom.
Sa druge strane, predstavnici vlasti u Republici Srpskoj tvrde da ponovno uključivanje stranih članova nije prihvatljivo i da predstavlja razlog za političku reakciju.
Političke posljedice
Najavljeno razmatranje veta u Narodnoj skupštini Republike Srpske otvorilo je novu političku raspravu o ulozi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Istovremeno se postavlja pitanje zbog čega mehanizam zaštite vitalnog interesa nije pokrenut u trenutku kada je usvojena sama odluka o pravilima rada Komisije, već tek prilikom imenovanja članova.
To pitanje postalo je jedno od ključnih u aktuelnim političkim polemikama.
Predizborna atmosfera
Cijeli slučaj dodatno je pojačao političke tenzije uoči Općih izbora.
Dok predstavnici SNSD-a i dio opozicije u Republici Srpskoj smatraju da je riječ o zaštiti interesa entiteta, drugi politički akteri tvrde da se tema koristi kao dio predizborne kampanje.
Rasprava o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika tako je prerasla okvire stručnog pitanja i postala jedna od centralnih političkih tema, čiji će se odjek vjerovatno osjećati i tokom narednih mjeseci.
Pogledajte foto:
