Dokumentacija dostavljena američkom Ministarstvu pravde otkrila je nove detalje o lobističkoj mreži koju su vlasti Republike Srpske angažovale za ostvarivanje političkih ciljeva u Sjedinjenim Američkim Državama. Među osobama koje su primale novac nalazi se američko-izraelski pravnik Eugene Kontorovich, povezan s utjecajnim konzervativnim krugovima, dok izvještaji pokazuju da je lobistička kompanija učestvovala i u organizovanju posjete Milorada Dodika Izraelu.
Prema istraživanju Detektora, portala BIRN-a BiH, kompanija „Zell & Associates International Advocates“ prijavila je niz aktivnosti koje povezuju Republiku Srpsku sa američkim političkim i pravnim krugovima. Međutim, pitanja o ukupnim troškovima, konkretnim rezultatima lobiranja i korištenju budžetskih sredstava ostala su bez potpunih odgovora, jer Vlada RS tvrdi da su ugovori sa konsultantskim kompanijama označeni kao tajni.
Isplate američkom pravniku
U izvještaju koji je kompanija „Zell & Associates“ podnijela američkom Ministarstvu pravde 29. jula 2026. godine navedeno je da je Eugene Kontorovich tokom nekoliko mjeseci primao novac za konsultantske aktivnosti povezane s Republikom Srpskom. Od početka augusta do početka decembra 2025. godine evidentirano je pet uplata u ukupnom iznosu od 65.000 dolara.
Prema prijavljenim podacima, novac mu je isplaćivan za konsultantske poslove obavljane izvan teritorije Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, iz dostupne dokumentacije nije jasno koje je konkretne zadatke obavljao niti kakvi su rezultati njegovog angažmana.
Kontorovich je profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta George Mason, a ranije je bio viši istraživač Fondacije Heritage, jedne od najutjecajnijih američkih konzervativnih organizacija. Svoje komentare na stranici ove fondacije objavljivao je sve do maja 2026. godine, što dodatno privlači pažnju zbog političkih kontakata koje vlasti Republike Srpske nastoje uspostaviti u Washingtonu.
Podrška Miloradu Dodiku
Kontorovich je i prije evidentiranih isplata javno iznosio stavove koji su išli u prilog Miloradu Dodiku. U tekstu objavljenom 15. aprila 2025. godine u izraelskom listu The Jerusalem Post kritikovao je postupanje institucija Bosne i Hercegovine prema Dodiku, istovremeno dovodeći u pitanje ulogu visokog predstavnika.
Nekoliko mjeseci kasnije, 27. jula 2025. godine, na društvenoj mreži X zahvalio je Dodiku na podršci Izraelu. Republiku Srpsku predstavio je kao zajednicu koja održava mirne odnose sa svojim susjedima.
Ovakvi javni istupi pokazuju političku bliskost Kontorovichevih stavova s porukama koje dolaze iz rukovodstva Republike Srpske. Međutim, sama činjenica da je javno podržavao Dodika ne objašnjava za koje je konkretne konsultantske usluge primio 65.000 dolara.
Novinari Detektora pokušali su dobiti njegov komentar putem elektronske pošte i LinkedIna, ali odgovor nije stigao.
Veze sa konzervativcima
Posebnu pažnju izaziva Kontorovicheva povezanost s Fondacijom Heritage, organizacijom koja ima značajnu ulogu u oblikovanju konzervativnih političkih rasprava u Sjedinjenim Američkim Državama.
Fondacija je tokom 2026. godine u Zagrebu organizovala skupove na kojima se zagovaralo uspostavljanje trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini. Njeni predstavnici sastajali su se i s članovima Evropskog parlamenta, a među temama razgovora nalazila se i politička situacija u BiH.
Ekonomska ekspertica Svetlana Cenić smatra da angažovanje ljudi povezanih s takvim krugovima može imati širi politički cilj. Prema njenoj ocjeni, vlasti Republike Srpske nastoje svoje argumente predstaviti kao dio američkih rasprava o suverenitetu, međunarodnom pravu, ulozi međunarodnih institucija i Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Ipak, Cenić upozorava da pristup utjecajnim konzervativnim krugovima nije isto što i stvarna mogućnost utjecaja na odluke američke administracije. Politička poznanstva i javna podrška pojedinaca ne predstavljaju garanciju da će Washington prihvatiti zahtjeve koje iznose vlasti RS.
Ko je Marc Zell?
Osnivač kompanije „Zell & Associates“ američko-izraelski je advokat Marc Zell, koji je također javno podržavao pojedine političke poruke Milorada Dodika. Njegovi raniji istupi uključivali su pozive na promjenu američke politike prema Bosni i Hercegovini.
U objavi na društvenoj mreži X od 14. oktobra 2025. godine Zell je tvrdio da demokratija u Bosni i Hercegovini propada. Istovremeno je, bez predočenih dokaza, optužio navodnu „pro-Hamasovu muslimansku vladu“ da pokušava ugroziti Republiku Srpsku.
Zell je poručivao da Bosni i Hercegovini nisu potrebni grantovi za demokratiju, nego drugačiji pristup američke administracije. Ranije je dijelio i Dodikove poruke u kojima se Republika Srpska predstavlja kao saveznik Izraela.
Ni iz kompanije „Zell & Associates“ nije stigao odgovor na pitanja Detektora o angažmanu za Republiku Srpsku i finansijskim detaljima saradnje.
Ugovori ostaju tajni
Jedno od ključnih pitanja odnosi se na ukupan iznos novca koji je Republika Srpska izdvojila za usluge ove kompanije. Detektor je od Vlade RS tražio podatke o vrijednosti ugovora, troškovima posjete Izraelu i konkretnim poslovima koje je obavljao Kontorovich.
Iz Vlade su odgovorili da sarađuju s međunarodnim pravnim i ekspertskim timovima radi izrade pravne, ekonomske i diplomatske strategije prema drugim državama, uključujući SAD. Međutim, finansijske detalje nisu objavili, pozivajući se na tajnost ugovora.
– Ugovori sa konsultantskim kućama nose oznaku tajnosti u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti tajnih podataka – naveli su iz Vlade RS.
Svetlana Cenić upozorava da američki sistem registracije lobista omogućava određeni uvid u finansijske transakcije, ali da to ne može zamijeniti domaću kontrolu trošenja javnog novca.
– Istraživanja su pokazala da su u pojedinim dokumentima finansijski detalji zatamnjeni, dok ugovori često ne propisuju rokove u kojima politički ciljevi moraju biti ostvareni – istakla je.
Plaćena organizacija posjete
Dokumentacija otkriva i da je kompanija „Zell & Associates“ učestvovala u planiranju, organizovanju i koordinaciji posjete zvaničnika Republike Srpske Izraelu. Međutim, u prijavljenim podacima nisu precizirani svi troškovi niti obim pruženih usluga.
Milorad Dodik je krajem januara 2026. godine boravio u Jerusalemu, gdje se sastao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova tada je potvrdilo da je Dodik zatražio podršku Izraela za određene političke korake Republike Srpske.
U delegaciji su, osim Dodika, bili direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju RS Ana Trišić-Babić i generalni sekretar predsjednika RS Marko Romić.
Netanyahu je nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini javno čestitao SNSD-u i njegovim zvaničnicima.
– Želim čestitati svojim velikim prijateljima, predsjedniku Miloradu Dodiku, predsjednici Željki Cvijanović, predsjedniku Savi Miniću i SNSD-u na njihovoj uvjerljivoj pobjedi na izborima u Republici Srpskoj ove sedmice – napisao je Netanyahu na društvenoj mreži X.
Iako su politički kontakti sa izraelskim rukovodstvom javno predstavljeni, nije poznato koliko je njihovo organizovanje koštalo građane Republike Srpske.
Cenić postavlja pitanje
Svetlana Cenić smatra da međunarodno lobiranje nije samo po sebi neuobičajeno, jer brojne vlade nastoje utjecati na političke odluke u Washingtonu. Problem, prema njenoj ocjeni, nastaje kada se novac iz javnih budžeta koristi za ciljeve koji nisu jasno razdvojeni od političkih interesa pojedinaca.
– Najskuplje lobiranje nije nužno ono koje mnogo košta, nego ono kod kojeg građani plaćaju račun, vlast proglašava pobjedu, a niko ne mora da dokaže šta je tačno kupljeno tim novcem. Nije sporno da Republika Srpska pokušava da utiče na američku politiku. Sporno je ako se politički uspjeh pojedinaca predstavlja kao uspjeh cijelog entiteta, a javni novac troši bez transparentnog odgovora na najjednostavnije pitanje: Šta su građani za njega dobili? Javni novac za privatne svrhe ili rušenje države – Ustavni sud je rekao svoje – istakla je Cenić.
Ona naglašava da izdvajanja za lobiranje nisu zanemariva za entitet koji ima brojne budžetske obaveze. Zato smatra opravdanim tražiti objašnjenje kakvu su konkretnu korist građani dobili osim fotografija s međunarodnim zvaničnicima i saopćenja o političkim kontaktima.
Odluka Ustavnog suda
Pitanje lobističkih aktivnosti Republike Srpske dobilo je i pravnu dimenziju nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o finansiranju ugovora s kompanijom „Dickens & Madson Canada Inc.“, koju vodi Ari Ben-Menashe.
Prema navodima iz izvještaja, Ustavni sud zabranio je isplate iz budžeta RS po ugovoru koji je s ovom kompanijom zaključio Mladen Filipović, direktor Predstavništva Republike Srpske u Beču. Zabrana se odnosi i na finansiranje drugih lobističkih aktivnosti čiji su ciljevi suprotni Ustavu BiH i odlukama nadležnih državnih institucija.
Ova odluka dodatno naglašava značaj kontrole javnih sredstava i pravnog osnova za međunarodne aktivnosti entitetskih institucija.
Politički kontakti u Washingtonu
Banjalučki komunikolog Mladen Bubonjić smatra da je Dodik kroz lobističke aktivnosti uspio ostvariti kontakte s određenim krugovima koji imaju pristup američkoj administraciji. Ipak, prema njegovoj procjeni, takvi kontakti nisu značili i direktan pristup samom vrhu američke vlasti.
Analitičarka Tanja Topić smatra da su određene veze sa Washingtonom uspostavljane preko Mađarske i Izraela, posebno zahvaljujući kontaktima sa političkim krugovima bliskim Donaldu Trumpu.
– Tako da to zapravo jeste jedna vrsta možda javne tajne koja nije javna tajna, već je potpuno vidljiva, da su mnoga vrata u SAD-u jedno vrijeme otvarana posredstvom [bivšeg mađarskog premijera Viktora] Orbana i Mađarske i dobrih veza koje Orban imao sa krugovima bliskim Trumpovoj administraciji i samom Trumpu, a naročito je taj uticaj izražen i sve jači upravo kroz ove veze sa izraelskim logističkim kućama – smatra Topić.
Dodatnu pažnju izazvali su i medijski izvještaji o angažovanju Katie Wiles, kćerke šefice kabineta Bijele kuće Susie Wiles, te republikanskih stratega Jamesa Blaira i Chrisa LaCivite.
Nakon objavljivanja informacija o njihovim poslovima, Trump je najavio da će ispitati angažman Blaira i LaCivite te prekinuti saradnju ukoliko se utvrdi sukob interesa.
Dokumenti iz američkih evidencija tako otkrivaju dio finansijskih i političkih veza uspostavljenih kroz lobiranje Republike Srpske, ali ne pružaju potpun odgovor na pitanje ukupnih troškova i ostvarenih rezultata. Upravo zato ostaje otvoreno pitanje koliko su takvi angažmani koristili institucijama i građanima, a koliko političkim interesima onih koji su ih ugovarali.