Najave novih političkih odluka u entitetskim institucijama često pokrenu raspravu o tome kakve bi posljedice te odluke mogle imati na tumačenje historije, političke odnose i javni prostor. Posebno kada se govori o temama koje se tiču fašizma, antifašizma i ratnih ideologija, postavlja se pitanje da li takve inicijative predstavljaju pokušaj suočavanja s prošlošću ili otvaraju novu političku polemiku.
Upravo takva rasprava otvorena je nakon što je Kolegij Narodne skupštine Republike Srpske zakazao posebnu i redovnu sjednicu parlamenta za 17. mart. Na posebnoj sjednici trebalo bi da se razmatra dokument rezolucije o osudi veličanja fašističkih i nacističkih simbola.
Zakazana posebna sjednica
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić objasnio je da su za posebnu sjednicu dostavljena tri prijedloga rezolucije.
Prema njegovim riječima, jedan prijedlog stigao je od zastupnika Srpske demokratske stranke, drugi od zastupnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, dok je treći prijedlog pripremljen u kabinetu predsjednika Narodne skupštine.
– Dogovorili smo da do 16. marta usaglasimo sadržaj i naziv rezolucije o kojoj ćemo raspravljati na posebnoj sjednici i usvojiti je – naveo je Stevandić.
Ova inicijativa pojavila se u javnosti nakon događaja na koncertu u Širokom Brijegu, gdje je tokom nastupa izvođača publika uzvikivala pozdrav „Za dom spremni“, koji se povezuje s ideologijom ustaškog pokreta i Nezavisne Države Hrvatske.
U tom kontekstu, dio političkih aktera smatra da bi rezolucija trebala predstavljati jasan politički stav protiv veličanja fašističkih i nacističkih simbola.
Politički prijedlozi i neslaganja
Rezoluciju je prvo predložio Klub zastupnika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Nakon toga su se u javnosti pojavile informacije da vlasti pripremaju i vlastiti tekst dokumenta.
Šef kluba zastupnika SNSD-a Srđan Mazalica naveo je da je tekst koji je predložio SDS nepotpun i da je potrebno pripremiti drugačiju formulaciju.
Sa druge strane, predstavnici SDS-a tvrde da vlast pokušava izmijeniti sadržaj dokumenta iz političkih razloga.
Takve razlike u stavovima pokazale su da se oko sadržaja rezolucije vodi politička rasprava unutar entitetskog parlamenta, ali i šire na političkoj sceni.
Uloga rezolucija u parlamentima
Rezolucije koje usvajaju parlamenti najčešće nemaju direktan pravni efekat, ali imaju politički značaj jer izražavaju stav određene institucije o važnim društvenim ili istorijskim pitanjima.
U mnogim državama rezolucije o osudi fašizma ili nacizma imaju simboličku vrijednost i predstavljaju političku poruku o odnosu institucija prema tim ideologijama.
U Bosni i Hercegovini takve teme često izazivaju dodatne rasprave zbog različitih interpretacija istorijskih događaja i političkih narativa o prošlosti.
Zbog toga sadržaj rezolucije, kao i način na koji će biti formulisana, može imati značajan politički odjek u javnosti.
Komentar Dragana Bursaća
Banjalučki književnik i kolumnista Dragan Bursać komentarisao je inicijativu o donošenju rezolucije i izrazio kritički stav prema načinu na koji je dokument predstavljen.
– Ovo je potpuno jedna šarada. Dakle, oni predlažu rezoluciju kojom se osuđuje prvo NDH, onda se osuđuju drugi ustaški, onda nacistički i fašistički simboli. Dakle, više manje se osuđuje NDH. Ako vidite dalje, u rezoluciji se čak pominje, i neki od predlagača su spomenuli – „drugi antifašistički pokret“, dakle četnički pokret – rekao je Bursać.
Prema njegovom mišljenju, formulacije koje se pojavljuju u prijedlogu rezolucije mogu dovesti do različitih tumačenja njenog stvarnog političkog cilja.
– Ovo je jedina rezolucija na planeti Zemlji, gdje se osuđuje fašistički pokret tako što se rehabilituje jedan fašistički pokret – rekao je Bursać.
On smatra da bi cijela inicijativa mogla imati i širi politički kontekst koji prevazilazi samu raspravu o istorijskim simbolima.
– Blago rečeno apsurd, a konkretno rečeno – skandal. Ja mislim da je to čisto dnevno -političko, mada za nju čak i u rezoluciji govore da je ovo daleko od dnevne politike. Dakle, a ovo je klasično dnevno političko-populističko blato – rekao je Bursać.
Širi politički kontekst
Bursać smatra da bi inicijativa o rezoluciji mogla biti povezana i sa širim političkim procesima u regionu.
– Tako je. Dakle, ova rezolucija ima dvije stvari. S jedne strane je tuk na utuk malo i HDZ-u i, da kažem, onom njihovom predlogu, ona njihova rezolucija koja je više -manje pokušaj rehabilitacije proustaštva. Ova rezolucija je otvoren uvod u ono što će vrlo, vjerovatno uslijediti u 2026. i 2027. godini – rekao je Bursać.
On tvrdi da bi takav proces mogao dovesti do novih rasprava o istorijskim pokretima i njihovom tumačenju u političkom prostoru.
– To je zvanična rehabilitacija četničkog pokreta na teritoriji RS-a koji je 49 % teritorije BiH – rekao je Bursać.
Prema njegovom tumačenju, dio političkih inicijativa u Republici Srpskoj povezan je sa širim regionalnim političkim idejama.
– Dakle, imate kopiranje Republike Srbije, gdje je četnički pokret u potpunosti rehabilitovan, gdje postoje već sada naznake da će Nedići i nedićevci biti prevedeni sa one strane u pozitivne likove istorije. I RS, slijedeći one upute „srpskog sveta“ i deklaracije Svesrpskog sabora, zapravo samo copy-paste radi i klonira ono što je Skupština Srbije usvojila poodavno – rekao je Bursać.
Na kraju je dodao da smatra kako se iza predložene rezolucije krije šira politička priprema za buduće odluke.
– Tako da možemo očekivati zapravo da ova rezolucija nije nikakva rezolucija kojom će se osuđivati fašistički pokret, nešto što se već zna, nego rezolucija gdje će se suptilno podvući, kako oni to kažu, „drugi antifašistički pokret“. Dakle, rezolucija koja je priprema za rehabilitaciju četnika – rekao je Bursać.