Može li novi izborni spor oko Predsjedništva BiH dovesti do potpune blokade ključnih institucija u zemlji? Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović iznio je niz tvrdnji o predstojećim Općim izborima, odnosima Hrvata i Bošnjaka, Izbornom zakonu i formiranju vlasti, a posebno je upozorio na posljedice koje bi, prema njegovoj procjeni, nastale ukoliko bi ponovo došlo do preglasavanja Hrvata.
Poruka pred izbore
Čović je, govoreći o važnosti izlaska na izbore, izdvojio nekoliko pitanja koja smatra presudnim za buduće političke odnose u Bosni i Hercegovini. Kao jedan od prioriteta naveo je očuvanje zajedništva unutar hrvatskog biračkog tijela, uz stav da bi unutrašnje podjele mogle oslabiti političku poziciju Hrvata.
Drugo pitanje odnosi se na višegodišnje blokade institucija i probleme u usklađivanju vanjske politike, dok je kao treći važan faktor izdvojio globalni politički trenutak. Prema njegovom viđenju, Bosna i Hercegovina se nalazi u periodu u kojem će odluke donesene na unutrašnjem planu imati veliki značaj i za njeno međunarodno pozicioniranje.
Govoreći o kampanji HDZ-a BiH, Čović ju je opisao kao pozitivnu i usmjerenu prema budućnosti. Posebnu pažnju posvetio je Darijani Filipović, kandidatkinji HNS-a za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, koju je predstavio kao mladu osobu punu energije i uključenu u brojne projekte.
Čović je istakao njenu komunikaciju s Vladom Republike Hrvatske i institucijama Evropske unije. Također je iznio tvrdnju da Filipović, prema anketama za koje je rekao da su ih radile međunarodne institucije, ima tri i po puta veću podršku od prvog pratioca.
Kritike političkih rivala
Osvrćući se na poruke političkih konkurenata, Čović je kritikovao kampanju koja se, prema njegovoj ocjeni, zasniva na strahu, nacionalnim podjelama i ponovnom otvaranju priče o odnosu između HVO-a i Armije BiH.
Takvu retoriku smatra povratkom u prošlost, dok, prema njegovom mišljenju, mlađe generacije žele mir, sigurnost i razvoj. Upravo zbog toga smatra da bi politički fokus trebalo prebaciti na pitanja budućnosti i funkcionisanja države, umjesto na ponovno otvaranje starih sukoba.
Čović se dotakao i ličnih napada kojima je izložen tokom kampanje. Podsjetio je da je gotovo četiri decenije prisutan u javnom životu i da je navikao na različite političke optužbe, ali je posebno kritikovao uvlačenje članova porodice u političke obračune.
Govoreći o spominjanju svojih pokojnih roditelja, kazao je da su mu pojedinci savjetovali da odgovori istom mjerom. Ipak, odlučio je da ne ulazi u takvu vrstu sukoba, smatrajući da je šutnja snažniji odgovor.
– Zaboravljaju da će se sva ta prljavština poslije izbrojati pred njihova vrata. Ljudi iz tih struktura zovu, dobio sam stotine poruka onih koji se ispričavaju i ne mogu vjerovati da je netko takvo što izrekao – rekao je Čović.
Spor oko Predsjedništva
Jedno od centralnih pitanja o kojima je Čović govorio jeste izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i koncept legitimnog političkog predstavljanja. Izrazio je uvjerenje da će pitanje Izbornog zakona morati biti riješeno, jer smatra da postojeći sporovi godinama opterećuju odnose unutar Bosne i Hercegovine.
Čović tvrdi da je dosadašnja praksa preglasavanja Hrvata nanijela štetu ne samo hrvatskom narodu nego i državi i odnosima između konstitutivnih naroda. Prema njegovom tumačenju, takva praksa doprinosi blokadama institucija i usporava politički i evropski put Bosne i Hercegovine.
Na pitanje šta bi se dogodilo ukoliko bi bošnjačko biračko tijelo ponovo presudno uticalo na izbor hrvatskog člana Predsjedništva, Čović je kazao da ne vjeruje da će do toga doći. Naveo je da HDZ BiH razgovara s važnim bošnjačkim političkim strankama koje, prema njegovim riječima, pokazuju razumijevanje za ovaj problem.
Ipak, ukoliko bi se takav scenario ponovio, iznio je vrlo ozbiljno upozorenje o mogućim posljedicama po funkcionisanje države.
– To bi bio zastoj funkcioniranja BiH u svakom smislu riječi. Bojim se da se Vijeće ministara nikad ne bi uspostavilo, a Vlada Federacije bi potpuno stala – rekao je Čović.
Moguća blokada sistema
Čović je govorio i o ulozi Predsjedništva BiH, posebno komentarišući stavove prema kojima bi takozvane probosanske političke snage trebale imati odnos 2:1 u ovoj instituciji.
Podsjetio je na period kada je bio član Predsjedništva BiH, tvrdeći da nije dozvoljavao preglasavanje jednog člana. Prema njegovom mišljenju, konsenzus je neophodan kada se odlučuje o najvažnijim pitanjima, posebno vanjskoj, sigurnosnoj i monetarnoj politici.
Kao primjer problema naveo je sporazum koji se odnosi na izgradnju dionice autoceste od Bune prema sjeveru u Mostaru. Čović tvrdi da projekat stoji zbog pitanja manjeg dijela vojne imovine u blizini aerodroma koji nije proglašen neperspektivnim.
– Kada se ti ljudi petljaju u aktivnosti izvršne i zakonodavne vlasti, oni u biti sve blokiraju. To rade pilatovski u rukavicama, čiste su im ruke, a netko je drugi kriv – rekao je Čović.
Protiv dvije krajnosti
Govoreći o budućnosti Bosne i Hercegovine i spekulacijama o mogućem raspadu zemlje, Čović je odbacio takav scenario. Istovremeno je naglasio da se protivi i separatističkim i unitarističkim političkim konceptima.
Podsjetio je na raniju izjavu nekadašnjeg bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića da se Hrvatima ne smije „ograditi“ Bosna i Hercegovina. Čović smatra da bi se isti princip morao odnositi na sva tri konstitutivna naroda.
Na pitanje trebaju li Hrvati dokazivati svoju lojalnost Bosni i Hercegovini i pravdati političku formulaciju Mostara kao stolnog grada, poručio je da za takvim pravdanjem nema potrebe.
– Mi ćemo olakšati sebi da ne moramo se stalno negdje pravdati. Jedini koji vuku Bosnu i Hercegovinu naprijed su politički predstavnici hrvatskog naroda. Dao Bog da smo se očuvali kao politički predstavnici u Bosni i Hercegovini. Jer želja mnogih u zadnjih 25 godina je bila eliminirati taj konstitutivni narod – rekao je Čović.
Legitimno predstavljanje
Čović je posebno insistirao na pitanju legitimnog političkog predstavljanja, predstavljajući ga kao jednu od ključnih tačaka budućeg političkog uređenja zemlje.
Prema njegovom tumačenju, bez legitimnog predstavljanja nije moguće osigurati stabilno funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine. Smatra da svaki konstitutivni narod mora imati odlučujući uticaj na izbor vlastitih političkih predstavnika.
– Legitimno predstavljanje je natkrovljujuća kategorija, kako je to definirao i Ustavni sud BiH. Bez legitimnog predstavljanja nemate funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine. Da Bošnjak izabere i najboljeg Hrvata, on nije legitiman, jer to moraju učiniti Hrvati svojom većinom glasova – rekao je Čović.
Izmjene Izbornog zakona vidi kao način da se ovo pitanje riješi. Čović smatra da bez političkog legitimiteta nema ni pune konstitutivnosti naroda, a time ni stabilnog funkcionisanja Bosne i Hercegovine.
Zastupljenost Hrvata
Čović je odbacio i tvrdnje pojedinih bošnjačkih političara prema kojima su Hrvati prezastupljeni u institucijama Bosne i Hercegovine. Takve navode opisao je kao dio predizborne retorike, tvrdeći da podaci, prema njegovom viđenju, pokazuju drugačiju sliku.
Kao primjere naveo je namjensku industriju i energetski sektor u Federaciji BiH, tvrdeći da je zastupljenost Hrvata u pojedinim dijelovima tih sistema izuzetno mala.
– Ako pogledate ogromni sektor namjenske industrije u Federaciji BiH, pitanje je hoćete li tamo naći i jedan promil Hrvata. Slično je i u energetskom sektoru, BH Gasu.. – rekao je Čović.
Govoreći o diplomatsko-konzularnoj mreži, Čović je iznio tvrdnju da su nakon 2018. godine smijenjeni legitimni predstavnici hrvatskog naroda u diplomatskim predstavništvima.
Prema njegovim očekivanjima, dolazak Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH promijenio bi takvo stanje. Nije isključio ni mogućnost da Hrvat, nakon gotovo 28 godina, ponovo preuzme funkciju ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Ko su neprijatelji BiH
Posebno oštru poruku Čović je uputio povodom najava dijela bošnjačkih stranaka da bi vlast mogla biti formirana bez političkih predstavnika koji imaju većinsku podršku među Hrvatima i Srbima.
Čović je takav politički pristup povezao s daljnjom destabilizacijom zemlje. Upravo u tom dijelu iznio je i najoštriju ocjenu, nazivajući zagovornike takvog modela „pravim neprijateljima Bosne i Hercegovine“.
– Pozivati na stvaranje vlasti bez legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda znači pozivati na daljnju destabilizaciju. Ti ljudi su pravi neprijatelji Bosne i Hercegovine i ne vole ovu zemlju. To je po zakonima i Ustavu nemoguće napraviti – rekao je Čović.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, najveći dio bošnjačkog političkog establišmenta protiv takve ideje.
Govoreći o postizbornom formiranju vlasti, Čović je rekao da je koaliciji okupljenoj oko HDZ-a BiH i HNS-a potrebna podrška između 75 i 80 posto hrvatskih birača. Takav rezultat smatra važnim kako bi se spriječili pokušaji izbornog inženjeringa i ponavljanje ranijih modela vlasti kroz takozvane alijanse i platforme.
Nakon izbora, prema njegovom viđenju, pobjednici unutar sva tri konstitutivna naroda trebali bi sjesti za pregovarački sto i odmah otvoriti najvažnija pitanja. Među njima posebno izdvaja reformu Izbornog zakona, pravosuđa i zakone povezane sa vanjskom politikom.
Odnosi s Bošnjacima
Čović je govorio i o potrebi popravljanja hrvatsko-bošnjačkih odnosa. Smatra da je za ponovno građenje povjerenja prije svega potrebno međusobno uvažavanje političkog legitimiteta.
Posebno je istakao ulogu Republike Hrvatske i Vlade premijera Andreja Plenkovića, tvrdeći da Hrvatska snažno podržava evropski put Bosne i Hercegovine i ulaže značajna sredstva u projekte širom zemlje.
– Bilo koji žitelj Bosne i Hercegovine nema većeg prijatelja od predstavnika institucija Republike Hrvatske. Vlada RH je investirala stotine milijuna eura u infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje i kulturu diljem BiH – rekao je Čović.
Euroatlantski put
Govoreći o budućem pravcu Bosne i Hercegovine, Čović je poručio da euroatlantske integracije, prema njegovom političkom stavu, nemaju alternativu.
Smatra da država mora ubrzati provođenje potrebnih reformi kako ne bi nastavila zaostajati za zemljama u okruženju. Ujedno je poručio da političko i geopolitičko okretanje prema istoku ne vidi kao alternativu evropskom putu Bosne i Hercegovine.
Njegove poruke tako su obuhvatile dva moguća pravca razvoja političkih odnosa: dogovor o predstavljanju i reformama ili nastavak sukoba koji bi, prema njegovom upozorenju, mogao dovesti do ozbiljnog zastoja institucija. Najtežu posljedicu mogućeg novog spora oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva opisao je kao situaciju u kojoj Vijeće ministara ne bi bilo formirano, dok bi Vlada Federacije BiH potpuno stala.
Pogledajte PRILOG!