Kako se približavaju Opći izbori, politička scena u Bosni i Hercegovini postaje sve dinamičnija, a u javnost postepeno izlaze imena potencijalnih kandidata za sva tri člana Predsjedništva BiH. Posebno neizvjesna mogla bi biti utrka za bošnjačkog člana Predsjedništva, s obzirom na veliki broj najavljenih kandidatura i složene odnose među političkim akterima.
U jednom od priloga koji se bavi ovom temom navodi se da među hrvatskim političkim strankama vlada određena nervoza, jer se i dalje strahuje od scenarija u kojem bošnjačke stranke, koristeći brojčanu nadmoć, odlučuju o izboru hrvatskog člana Predsjedništva. Upravo ta tema godinama je u središtu političkih sukoba i optužbi o izbornom inženjeringu.
Gužva na bošnjačkoj sceni
Na bošnjačkoj političkoj sceni već je vidljivo da će izbora biti više nego ikada. Trojka bi ponovo mogla stati iza kandidature Denisa Bećirovića, dok je predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić već javno objavio da ulazi u utrku. Kao potencijalni kandidat spominje se i federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak, što dodatno komplikuje odnose i raspodjelu glasova.
Posebnu pažnju privlači činjenica da se još čeka odluka SDA o njihovom kandidatu. U političkim krugovima spekuliše se da bi kandidat mogao doći iz porodice Izetbegović, što bi dodatno zaoštrilo borbu unutar bošnjačkog biračkog tijela.
– Hoće li oni biti spremni podržati nekog drugog kandidata moguće je, ne bih isključio. Mada s obzirom da znam koliki su egoisti oboje i kakve su im ambicije, oni će se teško toga odreći. A mimo bračnog para ne bih mogao predvidjeti tko bi mogao treći kandidat biti. Stranka za BiH je u prethodnim ciklusima znala povlačiti svoje kandidate, tako da me ne bi čudilo da je ovo neka vrsta pokušaja pritiska na SDA i trgovine od strane Semira Efendića. Ali ipak mislim da će se ključna borba voditi između Denisa Bećirovića i kandidata SDA, za kojeg još trebamo vidjeti tko će biti – kazao je novinar Danijal Hadžović.
Hrvatska strana u iščekivanju
Za razliku od bošnjačke scene, na hrvatskoj strani još se čekaju zvanične potvrde kandidatura koje će podržati dva bloka hrvatskih stranaka. Upravo zbog iskustava iz prethodnih izbornih ciklusa, hrvatske stranke su oprezne i izbjegavaju prerano izlazak s imenima.
Istovremeno, Demokratska fronta ponovo je potvrdila da planira kandidaturu blisku Željku Komšiću, oslanjajući se na bošnjačke glasove. Ovaj put riječ je o Komšićevom savjetniku Slavenu Kovačeviću, što je već izazvalo negativne reakcije među hrvatskim političkim predstavnicima.
Kritike iz hrvatskog korpusa
Predsjednik Hrvatske kulturne zajednice „Troplet“ Miroslav Nikolić smatra da trenutni izborni sistem ozbiljno narušava osnovna demokratska načela i da izbori u BiH ne mogu biti smatrani istinski demokratskim.
– Rekao bih festival kršenja temeljnih načela, temeljnih postulata izbora, a to je da jedna zajednica, u ovom slučaju jedan narod ne bira predstavnike drugoj zajednici, drugom narodu što je temelj predstavničke demokracije koji se ovdje krši. To je izgleda postalo normalno svima, a čak se i potpomaže od nekih predstavnika međunarodne zajednice koji bi to trebali spriječavati i utjecati na to. Baš takve stvari nisu omogućile pluralizaciju hrvatskog političkog i izbornog tijela gdje bi mogli birati najboljeg – navodi Nikolić.
Prema njegovom mišljenju, ključni problem leži u nedostacima Izbornog zakona, koji godinama ostaje nepromijenjen uprkos brojnim upozorenjima i apelima.
Efekat više kandidata
Ipak, pojedini analitičari smatraju da bi veći broj bošnjačkih kandidata mogao oslabiti poziciju Demokratske fronte i njenog kandidata. Rasipanje glasova moglo bi smanjiti mogućnost da jedan kandidat, uz podršku bošnjačkih birača, presudno utiče na izbor hrvatskog člana Predsjedništva.
– Najbolja situacija bi bila da se nitko na hrvatskoj strani ne kandidira osim istinskih hrvatskih predstavnika. Tada bi u principu bilo svejedno koliko je kandidata na bošnjačkoj strani. Međutim, svakako bi u ovakvoj situaciji kakvoj jesmo bilo dobro da bude jaka konkurencija među bošnjačkim kandidatima za člana Predsjedništva. Time bi se smanjila mogućnost izbornog inženjeringa i prelijevanja bošnjačkih glasova za hrvatskog člana Predsjedništva – kaže Nikolić.
Kandidatura Slavena Kovačevića
Na kraju se rasprava ponovo vraća na Slavena Kovačevića i njegovu potencijalnu kandidaturu. Prema ocjeni dijela političkih analitičara, Kovačević ne može računati na podršku kakvu je ranije imao Željko Komšić.
– Što se tiče Slavena Kovačevića, mislim da on ne može računati ni na približnu podršku koju je imao Komšić, s obzirom da je njegova popularnost u društvu daleko manja. Mislim da ni velika većina glasača baš nije oduševljena činjenicom da je Kovačević osoba koja je mijenjala zbog nekog čistog interesa mijenjala svoju nacionalnu pripadnost – zaključio je Hadžović.
Predstojeći izbori, sudeći prema svemu, mogli bi donijeti jednu od najneizvjesnijih i najnapetijih političkih borbi u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, a odnosi među narodima i strankama ponovo će biti stavljeni na ozbiljan test.