Rasprava o političkom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini pretvorila se u jedan od najžešćih televizijskih okršaja posljednjih mjeseci. Gosti emisije nisu štedjeli riječi, a posebno burna polemika razvila se nakon poruka o Herceg-Bosni, trećem entitetu i budućem uređenju Bosne i Hercegovine.
Povod za raspravu bila je inicijativa Domovinskog pokreta, koji je zatražio pokretanje procesa za uspostavljanje posebne hrvatske izborne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine. O toj temi u emisiji „Otvoreno“ Hrvatske radiotelevizije govorili su Frano Matušić, Mladen Barać, Haris Zahiragić i Nino Raspudić.
Nova inicijativa
Domovinski pokret smatra da bi hrvatska izborna jedinica predstavljala način da Hrvati u Bosni i Hercegovini sami biraju svog člana Predsjedništva BiH.
Glavni sekretar Domovinskog pokreta Mladen Barać poručio je da je cilj njihove inicijative spriječiti mogućnost preglasavanja Hrvata prilikom izbora člana Predsjedništva.
– Tražimo da se spriječi bilo kakva mogućnost preglasavanja hrvatskog naroda, ne samo na izborima u listopadu 2026., nego i u budućnosti. Želimo da se to ne dogodi već po peti put – kazao je Barać.
On je naveo da njegova stranka smatra kako prijedlog nije ništa neuobičajeno, te da slični modeli već postoje u izbornim sistemima drugih država.
– Otvaranje ove teme ne bi trebalo biti nikakav bauk. Pogledajmo izborne jedinice u RH. Imamo izborne liste za dijasporu, za nacionalne manjine. Ovo što bi mi željeli vidjeti u BiH da se odrazi na terenu je da isti ljudi koji su prijavljeni na istim boravišnim mjestima, po istim boravišnim listama, glasaju isto tako, ali da imaju dvije glasačke kutije – rekao je Barać.
Dodao je da je upravo izazivanje javne rasprave bio jedan od ciljeva objavljivanja dokumenta.
– Mi smo u ponedjeljak, kad smo objavili taj dokument, htjeli postići efekt. Efekt je taj da mi večeras sjedimo u studiju Otvorenoga i raspravljamo na ovu temu – rekao je.
Razlike unutar Hrvatske
Tokom emisije postalo je jasno da ni unutar hrvatske političke scene ne postoji jedinstven stav o prijedlogu Domovinskog pokreta.
Frano Matušić iz HDZ-a poručio je da još uvijek nije jasno kako bi konkretno izgledao model koji predlaže Domovinski pokret.
– Ono što sasvim sigurno znamo je da Hrvatska ima jasnu poziciju prema izborima u BiH, da ima jasnu poziciju prema zaštiti prava i interesa hrvatskog naroda u BiH – rekao je Matušić.
Govoreći o izboru Željka Komšića u Predsjedništvo BiH, ponovio je stav HDZ-a da je riječ o problemu koji treba riješiti političkim dogovorom između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH.
– To je na neki način zloupotreba tog mehanizma glasovanja za člana Predsjedništva BiH jer Hrvati nisu glasovali za Komšića u četiri navrata i sasvim sigurno je da to treba ispraviti – kazao je Matušić.
Pitanje Herceg-Bosne
Jedan od najnapetijih trenutaka emisije uslijedio je kada se razgovaralo o mogućnosti vraćanja na modele političke organizacije koji podsjećaju na nekadašnju Herceg-Bosnu.
Na pitanje šta znači najava da bi se mogla otvoriti tema Herceg-Bosne ukoliko prijedlog Domovinskog pokreta ne bude prihvaćen, Barać je odgovorio da bi eventualni teritorijalni model bio stvar dogovora naroda u Bosni i Hercegovini.
– Što se tiče Herceg-Bosne ili bilo kojeg drugog teritorijalnog oblika koji bi dobili pravo Hrvati pored druga ostala dva konstitutivna naroda, to je stvar dogovora naroda u BiH, ali tek onda kada te politike budu zagovarali autentični predstavnici hrvatske politike – kazao je Barać.
On smatra da bi međunarodne okolnosti mogle otvoriti prostor za ponovno pokretanje ovakvih tema.
– Mi smatramo da geopolitički trenutak, pogotovo novi američki pristup prema ovome dijelu svijeta, može otvoriti neke nove kanale za aktualizaciju ove teme – rekao je.
Žestoka reakcija
Najburnija rasprava uslijedila je nakon odgovora Harisa Zahiragića, zastupnika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i potpredsjednika SDA.
Zahiragić je poručio da ideja Herceg-Bosne nema budućnost i da takve poruke izazivaju dodatne tenzije u Bosni i Hercegovini.
– Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano ’90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH – kazao je Zahiragić.
U nastavku je naglasio da politički pritisci i prijetnje ne mogu doprinijeti poboljšanju odnosa između dvije države.
– Osim toga, trebate znati da smo mi Bošnjaci dobronamjeran narod, dobar narod, ali smo isto tako ponosan i dostojanstven narod. I nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine – vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji – kazao je Zahiragić.
Nastavak rasprave
Tokom emisije otvorena su i pitanja izmjena Izbornog zakona, odnosa Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, kao i mogućnosti postizanja šireg političkog dogovora između predstavnika konstitutivnih naroda.
Iako su učesnici iznosili potpuno različite stavove, bilo je jasno da će tema političkog predstavljanja Hrvata u Bosni i Hercegovini ostati jedno od ključnih pitanja u narednom periodu.
Posebno nakon što je inicijativa Domovinskog pokreta izazvala reakcije ne samo u Bosni i Hercegovini nego i među partnerima unutar hrvatske vladajuće koalicije.
Pogledajte PRILOG!