Šta se krije iza pojačanih međunarodnih aktivnosti Milorada Dodika i kakve bi posljedice njegovi potezi mogli imati po Bosnu i Hercegovinu? Dok predsjednik SNSD-a razvija kontakte s Izraelom i najavljuje odlazak u Rusiju, iz Washingtona stižu upozorenja o njegovom političkom djelovanju, lobiranju i mogućim promjenama odnosa međunarodne zajednice prema BiH.
Dodikove diplomatske aktivnosti privukle su posebnu pažnju nakon njegove posjete Izraelu, gdje se sastao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Istovremeno, u Sjedinjenim Američkim Državama vode se rasprave o američkoj politici prema Bosni i Hercegovini, uključujući odluku o ukidanju sankcija Dodiku i njegovim saradnicima.
Dodik u Izraelu
Tokom boravka u Jerusalemu Dodik je govorio o budućoj saradnji Republike Srpske i Izraela, posebno u oblastima ekonomije, sigurnosti, novih tehnologija i vještačke inteligencije.
Najavio je finalizaciju sporazuma čiju je potencijalnu vrijednost procijenio na dvije milijarde dolara. Riječ je o njegovoj najavi budućih poslova, a ne o već realizovanim projektima u toj vrijednosti.
Dodik je tokom boravka u Izraelu govorio i o sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Između ostalog, poručio je da ne vjeruje u sigurnost BiH, dok je istovremeno iznosio tvrdnje o saradnji Sarajeva s Turskom i drugim zemljama s muslimanskom većinom.
Njegov boravak u Izraelu dolazi u periodu kada se u Washingtonu ponovo intenzivno govori o politici Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini, ali i o Dodikovom djelovanju i lobističkim aktivnostima njegovih saradnika.
Podjele u Washingtonu
Jedna od tema političkih rasprava u Sjedinjenim Američkim Državama jeste odluka Trumpove administracije o ukidanju sankcija Dodiku i osobama povezanim s njim.
Dio američkih zakonodavaca kritikuje takav pristup i traži drugačiju politiku prema Dodiku, dok predstavnici administracije brane vlastiti pristup situaciji u Bosni i Hercegovini.
Posebnu pažnju izazvao je izvještaj demokratskih članova Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma u kojem su otvorena pitanja lobiranja, energetskih projekata i američke politike prema BiH.
U raspravu se uključila i demokratska senatorica Jeanne Shaheen, dugogodišnja članica Senata koja se bavi vanjskopolitičkim pitanjima. Ona je izvještaj o lobiranju uvrstila u službeni zapisnik Senata i uputila poruku Trumpovoj administraciji.
– Suverenitet Bosne i Hercegovine mora se poštovati. Sjedinjene Američke Države moraju se usprotiviti naporima da se region destabilizuje i da se potkopaju njegove demokratske institucije – poručila je Shaheen.
Njena poruka pokazuje da unutar američkog političkog sistema postoji dio zakonodavaca koji insistira na snažnijem angažmanu Washingtona u zaštiti suvereniteta i stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Upozorenje Ivane Stradner
Na rasprave u Washingtonu reagovala je i geopolitička analitičarka Ivana Stradner iz Fondacije za odbranu demokratija u Washingtonu.
Stradner je pažnju usmjerila upravo na Dodikove aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i na njegov najavljeni odlazak u Moskvu. Posebno je izdvojila budućnost Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
– Da, i sve je to zato što Dodik zna kako manipulisati i kupiti Washington. Sve je stvar biznisa. Također, Dodik uskoro ide u Moskvu. Obratite pažnju na OHR jer će Evropa uskoro biti ponižena, nažalost – upozorila je Stradner.
Tvrdnja da Dodik zna kako “kupiti Washington” predstavlja ocjenu Ivane Stradner o njegovom političkom i lobističkom djelovanju, a ne utvrđenu činjenicu da je Dodik doslovno kupio političku podršku američkih institucija.
Ipak, njena poruka posebno je zanimljiva zbog spominjanja OHR-a i tvrdnje da bi Evropu moglo čekati poniženje.
OHR ponovo u fokusu
Budućnost Ureda visokog predstavnika već duže vrijeme predstavlja jedno od ključnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.
Dodik godinama traži zatvaranje OHR-a i osporava ovlasti visokog predstavnika, dok dio međunarodne zajednice smatra da uslovi za završetak međunarodne supervizije još nisu ispunjeni.
Zbog toga upozorenje Ivane Stradner da treba obratiti pažnju upravo na OHR dobija dodatnu političku težinu, posebno u trenutku kada se razgovara o budućem odnosu Washingtona i evropskih partnera prema Bosni i Hercegovini.
Stradner nije detaljno obrazložila na koji način bi, prema njenom mišljenju, Evropa mogla biti “ponižena”, pa njenu izjavu nije moguće tumačiti kao potvrdu konkretnog već dogovorenog scenarija.
Rusija sljedeća stanica
Dodatnu pažnju izaziva Dodikova najava odlaska u Moskvu.
Njegovi odnosi s Rusijom i ruskim političkim vrhom godinama su predmet interesa zapadnih država. Dodik je u više navrata održavao kontakte s ruskim zvaničnicima, dok je istovremeno kritikovao politiku Evropske unije prema Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.
Najavljeni put u Rusiju dolazi neposredno nakon njegovih aktivnosti u Izraelu, što pokazuje da Dodik pokušava održavati intenzivne kontakte s različitim međunarodnim partnerima.
U Washingtonu se, međutim, istovremeno vodi rasprava o tome kakav bi američki odgovor trebalo da bude na njegove političke poteze.
Sankcije ponovo tema
Pitanje sankcija zbog toga ponovo dobija značajno mjesto u američkim političkim raspravama.
Dio kongresmena traži ponovno uvođenje mjera prema Dodiku i osobama povezanim s njim, dok se istovremeno otvaraju pitanja poslovnih, energetskih i lobističkih aranžmana povezanih s Bosnom i Hercegovinom.
To, međutim, ne znači da postoji jedinstvena odluka američkog Kongresa ili administracije o ponovnom uvođenju sankcija. Riječ je o političkom sukobu različitih pristupa američkoj politici prema BiH i Zapadnom Balkanu.
Poruka senatorice Shaheen pokazuje da pitanje suvereniteta Bosne i Hercegovine ostaje prisutno u američkom Senatu.
Sa druge strane, upozorenje Ivane Stradner ide korak dalje i sugeriše da bi Dodikove lobističke aktivnosti, odnosi s Washingtonom, Moskva i budućnost OHR-a mogli biti dijelovi šire političke slike.
BiH između interesa
Bosna i Hercegovina tako se ponovo nalazi u središtu različitih međunarodnih interesa i pristupa.
Dok Dodik pokušava proširiti saradnju Republike Srpske s Izraelom i istovremeno održavati odnose s Rusijom, dio američkih političara traži snažnije insistiranje na suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
U isto vrijeme u Washingtonu ne postoji potpuna saglasnost o tome kojim putem treba ići.
Upravo zbog toga poruke koje dolaze iz američkih političkih i analitičkih krugova privlače posebnu pažnju. Shaheen insistira na poštovanju suvereniteta BiH i suprotstavljanju destabilizaciji, dok Stradner upozorava na Dodikovu sposobnost da kroz političke i poslovne veze utiče na raspoloženje u Washingtonu.
Najveća nepoznanica ostaje šta se krije iza njenog upozorenja da treba pratiti OHR i da Evropu čeka “poniženje”.
Za sada je jasno da se pitanje Bosne i Hercegovine ponovo intenzivnije otvara u Washingtonu, dok Dodik paralelno razvija međunarodne kontakte od Izraela do Rusije. Da li će takve aktivnosti dovesti do promjene američke politike, novih sankcija ili drugačijeg pristupa OHR-u, ostaje predmet političkih rasprava, a ne već donesena odluka.