Dvije odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izazvale su oštru reakciju Draška Stanivukovića, koji je posebno kritikovao ukidanje zakonske zabrane isticanja simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj. Stanivuković je na društvenoj mreži X poručio da takve odluke smatra neprihvatljivim, optužujući Ustavni sud za zanemarivanje osjećanja srpskog naroda i ugrožavanje interesa Republike Srpske.
Dvije važne odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučivao je o dva pitanja koja su izazvala značajnu pažnju javnosti. Jedno se odnosi na imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, dok se drugo tiče odredbe Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je bila propisana zabrana određenih simbola Armije RBiH.
U prvom predmetu Sud je stavio van snage veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, kao i odluku Narodne skupštine Republike Srpske kojom je taj veto potvrđen. Time je okončan ustavnopravni spor koji je pokrenuo član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Odluka Predsjedništva BiH od 29. juna 2026. godine, kojom su imenovana četiri člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, ostaje na pravnoj snazi. Time je otklonjena prepreka koja je nastala nakon osporavanja imenovanja putem mehanizma zaštite vitalnog interesa.
Zabrana proglašena neustavnom
Druga odluka odnosi se na član 359b. Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim je kriminalizirano javno isticanje, prikazivanje i korištenje zastava, simbola, oznaka i pozdrava kojima se promovira ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud BiH utvrdio je da ova zakonska odredba nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Upravo je takva odluka izazvala posebno nezadovoljstvo Stanivukovića, koji smatra da se na ovaj način različito pristupa simbolima povezanim s ratnim periodom.
Njegova reakcija uslijedila je nakon objavljivanja odluka, a u središtu kritika našlo se pitanje isticanja zastave Armije RBiH na teritoriji Republike Srpske. Stanivuković je pritom napravio poređenje s upotrebom srpskih nacionalnih obilježja.
Oštra reakcija Stanivukovića
Stanivuković je svoju objavu započeo tvrdnjom da se zbog podizanja tri prsta može dobiti zatvorska kazna, dok se istovremeno omogućava javno isticanje zastave Armije RBiH. Takvo poređenje iskoristio je kako bi izrazio nezadovoljstvo odlukom Ustavnog suda.
– Ko podigne tri prsta, može dobiti tri godine zatvora, a zastavu Armije RBiH, po tumačenju Ustavnog suda BiH, možete slobodno isticati na svadbama, nositi ulicama, stavljati na haube automobila i prozore, pa i u svakom dijelu Republike Srpske. I to bi, izgleda, trebalo biti put u budućnost, ako se pita Ustavni sud BiH – poručio je Stanivuković.
Njegova izjava predstavlja političko tumačenje posljedica odluke Ustavnog suda. Međutim, u dostavljenim informacijama nije navedeno da je Sud odlučivao o kažnjavanju zbog podizanja tri prsta, pa se ta tvrdnja ne može predstavljati kao sadržaj donesene odluke.
Sud je odlučivao o ustavnosti konkretne odredbe Krivičnog zakonika Republike Srpske. Stanivuković je tu odluku povezao sa širim pitanjem položaja nacionalnih simbola i njihovog javnog korištenja.
Spor oko obilježja
U nastavku objave Stanivuković je podsjetio na ranije sporove koji su se odnosili na grb, himnu i zastavu Republike Srpske. Smatra da postoji nesrazmjer između odnosa prema srpskim obilježjima i odluke kojom je osporena zabrana simbola Armije RBiH.
– U zemlji u kojoj su srpskom narodu osporavani grb, himna i zastava, istovremeno se donose odluke kojima se omogućava isticanje ratnih simbola Armije RBiH. Posebna je provokacija što se ovakva odluka donosi uoči godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji bi trebao biti temelj mira, ravnopravnosti i ustavnog položaja – naveo je Stanivuković.
Posebno je naglasio vrijeme donošenja odluke, povezujući ga s godišnjicom Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prema njegovom mišljenju, takva okolnost dodatno povećava političku osjetljivost pitanja koje je razmatrao Ustavni sud.
Ipak, iz dostupnih informacija ne proizlazi da je datum odlučivanja odabran zbog godišnjice Dejtonskog sporazuma. Riječ je o Stanivukovićevom tumačenju političkog značaja trenutka u kojem su odluke donesene.
Optužbe protiv Suda
Stanivuković je u svojoj reakciji iznio i ozbiljne kritike na račun Ustavnog suda BiH, tvrdeći da njegove odluke ne doprinose pomirenju. Posebno je istakao ratna iskustva srpskog stanovništva, povezujući ih s protivljenjem javnom isticanju simbola Armije RBiH.
– Ovakve odluke Ustavnog suda BiH su neprihvatljive i predstavljaju grubo zanemarivanje osjećanja srpskog naroda, koji je od te iste armije preživio neke od najtežih ratnih strahota. Umjesto da doprinosi pomirenju, ovaj sud svojim odlukama ponovo otvara rane i vraća nas u vremena koja niko razuman ne želi ponoviti – naveo je Stanivuković.
Ovom izjavom Stanivuković je pravno pitanje ustavnosti zakonske zabrane povezao s historijskim iskustvima i međunacionalnim odnosima. Njegove ocjene predstavljaju politički stav, dok se predmet ustavnosudskog odlučivanja odnosio na usklađenost konkretne zakonske odredbe s Ustavom BiH.
Različita tumačenja historijskih simbola i njihovog značenja ostaju predmet političkih rasprava. Međutim, sama odluka o neustavnosti zabrane ne predstavlja sudsku ocjenu svih historijskih događaja s kojima se ti simboli povezuju.
Kritika sudske prakse
Stanivuković nije kritikovao samo posljednje odluke, nego je iznio i širu ocjenu djelovanja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Prema njegovom mišljenju, riječ je o nastavku prakse koju smatra štetnom za Republiku Srpsku.
– Djelovanje ovog suda decenijama je na štetu Republike Srpske, a današnja odluka samo je još jedna potvrda takve prakse – poručio je Stanivuković.
Ovakva tvrdnja predstavlja njegovu političku ocjenu rada Ustavnog suda. U dostavljenom materijalu nisu navedene konkretne ranije odluke koje bi omogućile detaljniju provjeru takvog zaključka.
Ustavni sud BiH nadležan je za odlučivanje o ustavnim pitanjima u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Njegove odluke mogu izazivati politička neslaganja, ali njihov pravni učinak proizlazi iz ustavnih odredbi i sadržaja donesenih odluka.
Poruka političke organizacije
Na kraju objave Stanivuković je iznio stav političke organizacije PSS, naglašavajući da će nastaviti zastupati interese Republike Srpske. Njegova završna poruka odnosila se na očuvanje ustavne pozicije entiteta i prava srpskog naroda.
– Stav PSS-a je jasan i neupitan. Uvijek ćemo biti čvrsta linija odbrane ustavne pozicije Republike Srpske, njenih prava i interesa srpskog naroda – poručio je Stanivuković.
Iz njegove objave nije poznato hoće li uslijediti konkretni institucionalni ili pravni koraci povodom odluka Ustavnog suda. Stanivuković nije najavio određeni postupak, nego je iznio politički stav i protivljenje donesenim odlukama.
Istovremeno, odluke Ustavnog suda odnose se na dva jasno određena pitanja: veto Željke Cvijanović na imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i ustavnost člana 359b. Krivičnog zakonika RS-a.
Dok Stanivuković upozorava na njihove političke posljedice, nadležne institucije imaju obavezu postupati u skladu s pravnim učinkom odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

