Može li jedna granica postati simbol političkih tenzija i ličnog dostojanstva? Upravo takvu poruku poslao je gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković nakon što je pušten iz pritvora u Hrvatskoj i odlučio da još jednom pokuša preći granicu.
Njegovo obraćanje medijima bilo je emotivno i direktno, uz niz optužbi i pitanja koja su dodatno podigla pažnju javnosti. Stanivuković je otvoreno govorio o iskustvu koje je, kako tvrdi, trajalo sedmicama i koje je kulminiralo njegovim privođenjem.
Poruke na početku
Na samom početku obraćanja naglasio je kako smatra da je situacija jasna i da je, prema njegovom viđenju, riječ o selektivnom odnosu prema određenim ljudima.
– Jasno je i Hrvatima što se ovo radi. Draško Stanivuković je kriv što je Srbin i pravoslavac. Nisam ni slutio da će ovo ovako biti. Ja želim da živim sa komšijama, volim život i radujem se ljudima. Kad sam posjetio Liku i Dalmaciju, tamo sam poslao samo lijepe poruke – rekao je.
Ovim riječima pokušao je naglasiti da njegov pristup odnosima u regionu nije konfliktan, već da zagovara saradnju i međusobno poštovanje.
Početak problema
Stanivuković je podsjetio da, prema njegovim tvrdnjama, problemi na granici traju već duže vrijeme i da imaju konkretan povod. Naveo je da je sve počelo nakon jedne njegove izjave koja je, kako kaže, drugačije protumačena.
– Oni su rekli da je to po njihovom zakonu govor mržnje i ja sam platio kaznu koja je bila 700 eura. I tu je stavljena tačka na tu priču. Sve poslije toga je tortura i maltretiranje. Dopis koji sam dobio od Generalnog konzula Hrvatske je folerski. Oni kažu da se pretresi dešavaju jer se oni boje migranata i obavlja se dugotrajna kontrola itd. – rekao je.
Njegova tvrdnja da je time slučaj trebao biti zaključen dodatno otvara pitanje zbog čega su kontrole nastavljene i zašto su, prema njegovim riječima, postale učestalije.
Stav o odnosima
I pored svega, istakao je da ne želi pogoršavati odnose i da i dalje ima određeni nivo poštovanja prema Hrvatskoj, ali uz jasnu poruku da očekuje promjene.
– Čak ovaj odgovor smatram bezobraznim i skrivanjem od prave istine. Pozivam zbog naših odnosa da se stane s ovim. 14 puta sam pretresan i zadržavan. Ja nisam ni glumac ni žrtva – rekao je.
Time je pokušao naglasiti da njegov istup nije motivisan željom za političkom koristi, već ličnim iskustvom koje smatra neprihvatljivim.
Iskustvo na granici
Poseban dio obraćanja posvetio je detaljnom opisu procedura kroz koje, kako tvrdi, prolazi svaki put kada dođe na granicu. Njegove riječi izazvale su veliku pažnju jer prikazuju konkretan tok događaja.
– Odete tamo, stave vas na granicu. Kad predam moj pasoš ili neko od mojih saradnika, izađe moja slika na monitoru. Onda se policajci izgube i odu u onu kućicu. Njih petero se okupi i ode u tu kućicu i onda ide telefoniranje, Bože sačuvaj. Samo se na to izgubi 15 minuta. Onda vas pošalju da sjedite u autu. Pola sata sjedite u autu i niko vam ne prilazi. Onda kad to završe, traže džukeletinu. Kad ga nađu, onda on dođe i njuška. A, meni kažu da ja ne smetam psu – rekao je.
Ovakav opis dao je dodatnu dimenziju njegovim tvrdnjama, jer je pokušao približiti javnosti kako izgleda sam proces kontrole.
Pitanja za vlasti
U svom obraćanju postavio je i direktna pitanja prema hrvatskim vlastima, posebno premijeru Andreju Plenkoviću, dovodeći u pitanje smisao i način provođenja ovakvih procedura.
– Da li je 21. vijek njuškanja između Srba i Hrvata? Ako jeste, onda smo nazadovali. I dalje ćemo biti pristojni, ali pod uslovom da ovo stane. Ovdje smo svi poraženi. Cijeli Balkan je poražen ako je ovo tema. Je li mi smrdimo ovdje u Bosni i Hercegovini pa nas njuškate? – upitao je Stanivuković.
Njegove riječi ukazuju na širu dimenziju problema, koja prevazilazi lični slučaj i dotiče odnose među državama i narodima.
Odluka i poruka
Objasnio je i zbog čega je posljednji put kažnjen, naglašavajući da je odlučio da više ne pristaje na iste procedure.
– Zašto sam kažnjen? Zato što sam 14. put rekao ‘ne dam kofer’. Na 14. putu sam rekao ‘kraj’ i ‘dosta je’. Rekli su mi kazna je 6.000 eura. Rekao sam može 66. Zatvor? Mogu tri zatvora. Ali, ne dam dostojanstvo – rekao je.
Ova izjava jasno pokazuje njegov stav da je riječ o pitanju ličnog principa, a ne samo administrativne procedure.
Šta dalje
Na kraju obraćanja poručio je da će još jednom pokušati ući u Hrvatsku, ali da neće beskonačno ponavljati isti proces ukoliko se situacija ne promijeni.
– Kad ću ići opet u Hrvatsku, ne znam. Ali, neću beskonačno pokušavati, probat ću još jednom. Kad bude posjeta, bliže mi je preko Hrvatske, i probat ću još jednom. Ako bude isto, onda ću shvatiti da sam nepoželjan i neću više ići. Onda ćemo početi i mi njuškati – kazao je.
Otkrio je i da su ga povodom ovog slučaja kontaktirali međunarodni i domaći zvaničnici, što pokazuje da je cijeli događaj dobio i širu političku dimenziju.
Na kraju, osvrnuo se i na boravak u pritvoru, navodeći da uslovi nisu bili laki, ali da se ne žali jer su, kako kaže, takva pravila. Ipak, poruke koje je poslao jasno pokazuju da ovaj slučaj ne smatra završenim, već tek otvorenim pitanjem koje će imati nastavak.