Pitanje izbora novih sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ponovo je u fokus stavilo raspravu o nacionalnoj zastupljenosti u državnim institucijama. Neposredno prije donošenja odluke zastupnicima Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH dostavljen je dokument u kojem se pozivaju da prilikom imenovanja dvoje sudija poštuju ustavni princip proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda.
Uz dopis je dostavljen i pregled imenovanja rukovodilaca državnih institucija, za koji se navodi da ukazuje na značajan disbalans u nacionalnoj zastupljenosti. Prema informacijama koje su dostupne, zastupnici do sada nisu bili upoznati sa sadržajem podataka koji su im dostavljeni.
Ustavni princip
Državni zastupnik Šemsudin Mehmedović u dopisu podsjeća na odredbe Ustava Bosne i Hercegovine prema kojima imenovani funkcioneri, u pravilu, trebaju odražavati nacionalni sastav stanovništva u Bosni i Hercegovini.
U dokumentu se također poziva na ranije odluke Ustavnog suda BiH za koje se navodi da potvrđuju princip proporcionalne zastupljenosti Bošnjaka, Srba i Hrvata u državnim institucijama.
Podaci o zastupljenosti
Prema navodima iz dopisa, Bošnjaci su nedovoljno zastupljeni na rukovodećim funkcijama u institucijama Bosne i Hercegovine.
Kao ilustracija navodi se da je od ukupno 33 rukovodeće pozicije u državnim institucijama imenovano šest Bošnjaka, 14 Srba i 13 Hrvata, dok autor dopisa smatra da bi, prema principu proporcionalne zastupljenosti, Bošnjacima trebalo pripasti 16 takvih funkcija.
Šira analiza
U dokumentu se iznose i tvrdnje koje se odnose na zastupljenost Bošnjaka u institucijama Republike Srpske, kao i primjeri iz pojedinih lokalnih zajednica i državnih organa za koje se navodi da ukazuju na neravnomjernu nacionalnu zastupljenost.
Također se tvrdi da je u institucijama Bosne i Hercegovine broj Bošnjaka na rukovodećim pozicijama znatno manji od udjela koji bi, prema tumačenju autora dopisa, proizlazio iz zakonskih i ustavnih principa.
Poziv zastupnicima
Mehmedović u dopisu naglašava da nijedan politički ili stranački dogovor ne može biti iznad ustavnih odredbi.
Zbog toga poziva zastupnike Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH da prilikom izbora novih sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine vode računa o principu proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda.
Pregled institucija
Uz dopis je priložen i pregled imenovanih direktora državnih institucija u aktuelnom i prethodnom mandatu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Dokument sadrži pregled institucija, imena imenovanih direktora, broj zaposlenih, budžete institucija te podatke o isteku njihovih mandata. Prema navedenim podacima, pregled obuhvata ukupno 33 rukovodeće pozicije, kao i dodatni spisak direktora koje nisu imenovali Vijeće ministara BiH, već drugi nadležni organi.
Fotografije dijela tog dokumenta i pregleda imenovanja mogu se pronaći na internetu, a u njima su prikazani podaci na koje se autor dopisa poziva u obrazloženju svojih tvrdnji.
Važan trenutak
Rasprava o izboru novih sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine dolazi u periodu kada pitanje nacionalne zastupljenosti u državnim institucijama ponovo zauzima važno mjesto u političkim pregovorima i raspodjeli vlasti.
Upravo zbog toga očekuje se da će sadržaj dostavljenog dopisa i podaci navedeni u njemu biti jedan od elemenata rasprave prilikom odlučivanja o imenovanju novih sudija najviše pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini.