Mogu li evropske integracije i dalje biti cilj koji okuplja građane Republike Srpske? Sudeći prema izjavama predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, odgovor na to pitanje postaje sve neizvjesniji, jer smatra da među Srbima u Republici Srpskoj postoji sve veća rezervisanost prema evropskom putu Bosne i Hercegovine.
U intervjuu za rusku agenciju Tass, Dodik je iznio niz kritika na račun Evropske unije, tvrdeći da je politika Brisela prema Bosni i Hercegovini godinama bila nepravedna prema Republici Srpskoj. Prema njegovom mišljenju, takav odnos doveo je do gubitka povjerenja među velikim dijelom stanovništva koje više ne vjeruje da evropske integracije mogu donijeti očekivane koristi.
Kritike Briselu
Govoreći o odnosima Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, Dodik je ocijenio da institucije EU, kako tvrdi, nisu pokazivale dovoljno objektivnosti kada je riječ o unutrašnjim političkim pitanjima u zemlji.
Prema njegovim riječima, politika Brisela bila je usmjerena prema podršci određenim političkim opcijama, što je, kako smatra, dodatno produbilo nepovjerenje prema evropskim institucijama među građanima Republike Srpske.
– To, naravno, iritira Brisel, ali to je rezultat njihove neuspjele politike, usmjerene prvenstveno na podršku bošnjačkim muslimanima u Bosni i Hercegovini, a ne na objektivnost, jer žele da se Republika Srpska ukine i raspusti – rekao je Dodik.
Osvrt na političke procese
Dodik se tokom razgovora osvrnuo i na sudske procese koji se vode protiv njega, navodeći da ih smatra politički motivisanim. Ponovio je svoje ranije stavove da se određene odluke donose mimo zakonskih procedura i da su, prema njegovom mišljenju, rezultat međunarodnih pritisaka.
– To je pravni postupak koji zaobilazi zakon, što je suština Brisela, a onda nam govore o vladavini prava i lažu. Evropa laže i ne bi trebalo da vjerujemo u to. Ne razumijem kako Jermenija, Moldavija i drugi mogu da im vjeruju, ali mislim da je to odluka koju su donijele elite, a ne narod – kazao je Dodik.
Budućnost Evropske unije
Lider SNSD-a je u intervjuu iznio i kritike na račun aktuelnog političkog stanja u Evropskoj uniji, ocjenjujući da se evropski blok suočava sa ozbiljnim izazovima koji će, prema njegovom mišljenju, uticati na njegovu budućnost.
Govoreći o političkom liderstvu unutar EU, Dodik je naveo da građani sve češće pokazuju nezadovoljstvo postojećim politikama, te da će evropske zemlje u narednom periodu morati pronaći odgovore na brojna društvena i politička pitanja.
– Šta im, tačno, može dati integracija u EU. Danas nemaju vođu. Samo je pitanje vremena kada će narod početi da svrgava francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Fridriha Merca, a EU je preplavljena sa 40 miliona migranata. Mislim da je najvažnije očuvanje integriteta našeg društva, da ono ostane hrišćansko i da pravoslavna Republika Srpska postoji – rekao je Dodik.
Vrijednosti i identitet
Poseban dio njegovog obraćanja odnosio se na pitanja identiteta, tradicije i društvenih vrijednosti. Dodik smatra da se od zemalja koje teže članstvu u Evropskoj uniji često traži prilagođavanje određenim društvenim standardima koje dio stanovništva Republike Srpske ne prihvata.
Prema njegovim riječima, očuvanje tradicionalnih vrijednosti ostaje jedan od prioriteta politike koju zastupa, zbog čega smatra da je neophodno pažljivo razmotriti sve posljedice eventualnog pristupanja evropskim integracijama.
– Na to ne možemo pristati, zašto od nas zahtijevati nemoguće? Društvo u Republici Srpskoj trenutno nije spremno za evropske integracije zbog politike briselske administracije, koja je godinama bila negativna i nudila nam samo loša rješenja – kazao je Dodik.
Podijeljena mišljenja
Pitanje evropskih integracija već godinama izaziva različite reakcije među političkim partijama i građanima Bosne i Hercegovine. Dok jedni smatraju da članstvo u Evropskoj uniji predstavlja najbolju šansu za ekonomski razvoj i političku stabilnost, drugi upozoravaju da bi pojedini zahtjevi mogli dovesti do promjena koje ne odgovaraju svim dijelovima društva.
Dodikove izjave ponovo su otvorile raspravu o tome kakav odnos Bosna i Hercegovina treba graditi prema Evropskoj uniji i koliko su građani spremni podržati reformske procese koji se traže na evropskom putu.
Bez obzira na različite stavove, jasno je da će tema evropskih integracija ostati jedno od ključnih političkih pitanja u narednim godinama. Upravo zbog toga očekuje se nastavak polemika između zagovornika bržeg približavanja Evropskoj uniji i onih koji smatraju da je potrebno sačuvati veću političku samostalnost i vlastiti društveni identitet.