Opći izbori u Bosni i Hercegovini donijeli su rezultate koji bi mogli značajno promijeniti dosadašnje političke odnose i način na koji će se formirati vlast u narednom periodu. Politički analitičar Davor Gjenero smatra da su izbori, uprkos zabrinjavajućim porukama Milorada Dodika iz Banje Luke, donijeli dva važna iskoraka – veće povjerenje u izborni proces i uklanjanje jednog od glavnih izvora dugogodišnjih političkih sukoba između Bošnjaka i Hrvata.
Prema njegovoj analizi, posebno je značajno uvođenje novih izbornih tehnologija, ali i rezultat utrke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Gjenero smatra da nakon ovakvog izbornog raspleta hrvatske političke stranke više nemaju opravdanje da političke blokade i saradnju sa SNSD-om predstavljaju kao odgovor na navodnu nemogućnost Hrvata da izaberu vlastitog člana Predsjedništva.
Rezultati brzo poznati
Gjenero upozorava da su iz Banje Luke već u izbornoj noći stigle poruke koje otvaraju pitanje nastavka dosadašnje politike blokada. Posebno se osvrnuo na Milorada Dodika i njegove najave o budućem funkcioniranju Bosne i Hercegovine.
– Iako se Milorad Dodik, privatna osoba koja prema zakonu nije ni smjela sudjelovati u izbornom procesu, pobrinuo da u izbornoj noći iz Banja Luke čujemo uglavnom zabrinjavajuće tonove o tome kako bi BiH trebala funkcionirati u narednom razdoblju, ipak ne bi bilo dobro da u javnosti prevlada osjećaj da su ovi izbori donijeli izbori rezultat nepovoljan za BiH, dapače – ocijenio je Gjenero.
Jednim od najvažnijih rezultata izbora smatra tehnološke promjene u izbornom procesu. Iako je bilo problema na pojedinim biračkim mjestima, izborni rezultati bili su poznati veoma brzo nakon zatvaranja birališta.
Gjenero smatra da je upravo povjerenje građana u izborni proces jedan od ključnih preduslova za funkcioniranje demokratskog sistema.
– Kao prvo, koliko god je u javnosti dominirala skepsa prema tehnološkom kvantnom skoku u provođenju izbora, a bilo je i problema s otvaranjem nekih birački mjesta, a navodno da su birači duhovito komentirali kako je „sve išlo brže dok su krali”, nego sada, kad to više ne mogu, činjenica da su sat i pol nakon zatvaranja biračkih mjesta izborni rezultati bili posve jasni, svjedoči da je BiH postala država koja u široj regiji najefikasnije i vrlo razvidno provodi izbore – naveo je Gjenero.
Građani sada imaju kontrolu
Prema njegovom mišljenju, povjerenje u rezultate daje dodatni demokratski legitimitet institucijama koje će biti formirane nakon izbora.
Stranke sada ulaze u proces pregovora i formiranja vlasti, a birači će moći procjenjivati koliko političke elite kojima su dali povjerenje zaista rade na stabilizaciji i razvoju države.
– Povjerenje u izborne rezultate silno je važno za demokratsku legitimaciju poretka. Sada je na redu proces u kome će stranke, sukladno izbornim rezultatima, u koje postoji puno povjerenje, „izgrađivati državu” „ugrađujući” svoje ljude u institucije političkog sistema – komentirao je Gjenero.
Ipak, još značajniju političku promjenu vidi u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Pobjeda Darijane Filipović
Uvjerljivu pobjedu HDZ-ove kandidatkinje Darijane Filipović u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Gjenero vidi kao trenutak nakon kojeg bi dugogodišnji spor između bošnjačke i hrvatske političke scene morao izgubiti veliki dio svog značaja.
Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva godinama je bilo jedan od glavnih argumenata HDZ-a BiH u zahtjevima za izmjene Izbornog zakona i koncept takozvanog legitimnog predstavljanja.
– Veliki povoljan iskorak dogodio se u Federaciji, i to prilikom izbora za člana predsjednštva iz reda hrvatskog naroda. Uvjerljiva pobjeda HDZ-ove kandidatkinje Darijane Filipović konačno je razgradila problem koji je u proteklih dvadeset godina (zapravo u prošlih dva mandata 2018-26. i prije toga 2006-14.) nepotrebno kontaminirao odnose Hrvata i Bošnjaka – smatra Gjenero.
Prema njegovoj analizi, izbori su pokazali da je pitanje političkog predstavljanja moguće riješiti političkom kulturom, bez dodatnog produbljivanja institucionalnih i etničkih podjela.
Nestao interes za prebacivanje glasova
Gjenero smatra da je jedan od razloga ovakvog ishoda činjenica da je utrka za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bila dovoljno konkurentna da velike političke stranke nisu imale interes usmjeravati dio svojih birača prema izboru hrvatskog člana Predsjedništva.
– Iako se u vremenu kad su Hrvati u BiH bili uvjereni da su diskriminirani, zato što (unatoč generalnoj političkoj zaštićenosti) nisu mogli izabrati „svog” člana Predsjedništva BiH lansirane ideje o tome kako bi „legitimnu reprezentaciju” trebalo zaštititi posebnim mjerama u izbornom zakonodavstvu, pokazalo se da pitanje koje je vezano uz političku kulturu (pravo svake zajednice da samostalno bira svoju elitu u složenom konsocijacijskom društvu) može biti riješeno samo političkom kulturom – naveo je Gjenero.
Rezultat kandidata koji je pokušao privući glasove izvan hrvatskog biračkog tijela, prema njegovom tumačenju, dodatno pokazuje da nije došlo do značajnijeg preusmjeravanja birača.
– Problem takozvanog „legitimnog predstavljanja” riješeno je time što su izbori za bošnjačkog člana Predsjedništva postali kompetitivni, pa je samim time nestao interes relevantnih političkih stranaka da dio svog biračkog tijela „potiskuju” u izbore za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda – istakao je.
Gjenero posebno ukazuje na ponašanje SDA i SDP-a, smatrajući da dvije velike stranke bošnjačkog političkog spektra nisu pokušale organizirano preusmjeravati birače prema utrci za hrvatskog člana Predsjedništva.
Vrijeme za politički kompromis
Nakon izbora, smatra Gjenero, odgovornost prelazi na političke elite.
Birači su izabrali svoje predstavnike, a političke stranke sada bi morale tražiti kompromise i zajedničke interese umjesto ponovnog ulaska u višegodišnje institucionalne blokade.
Građani, s druge strane, imaju mogućnost da na narednim izborima kazne one koji ne budu ispunjavali očekivanja.
Prema njegovom mišljenju, izbori su građanima dali dva važna instrumenta – veće povjerenje da će njihov glas zaista biti pravilno evidentiran i iskustvo izbora u kojem dugogodišnji spor oko hrvatskog člana Predsjedništva nije ponovo proizveo političku krizu.
Upozorenje iz Banje Luke
Upravo zbog takvog razvoja situacije Gjenero zabrinjavajućim smatra poruke koje je Milorad Dodik slao već tokom izborne noći.
Dok bi izborni rezultat mogao otvoriti prostor za stabilnije političke odnose, Dodikova retorika, prema njegovom mišljenju, ukazuje na mogućnost nastavka pokušaja nametanja političke volje, institucionalnih blokada i slabljenja jedinstva Bosne i Hercegovine.
Time se ponovo otvara pitanje odnosa hrvatskih političkih stranaka prema SNSD-u.
Godinama je jedan od glavnih argumenata za približavanje HDZ-a BiH i SNSD-a bio sukob hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka oko izbora člana Predsjedništva BiH i takozvanog legitimnog predstavljanja.
Gjenero smatra da je nakon ovih izbora takav argument praktično nestao.
Nema više opravdanja
Ako je kandidatkinja koju podržava HDZ BiH uspjela uvjerljivo pobijediti i ako nije došlo do masovnog preusmjeravanja bošnjačkih glasova prema izboru hrvatskog člana Predsjedništva, onda hrvatska politička elita, prema Gjenerovom zaključku, više nema isti argument za stvaranje političkog savezništva sa SNSD-om protiv bošnjačkih stranaka.
– Ipak, korak naprijed je napravljen, jer nakon ovih izbora ne može biti opravdanja da bilo tko iz hrvatske političke elite nastavi tip političkog blokiranja institucija, odnosno stvaranja koalicije s SNSD, a protiv bošnjačkih političkih elita – zaključio je Gjenero.
Time se nakon izbora otvara potpuno novo pitanje: hoće li političke stranke izborni rezultat iskoristiti za smirivanje odnosa i stvaranje funkcionalnijih institucija ili će se nastaviti stari model savezništava, blokada i međusobnih optužbi.
Ukoliko se nastavi dosadašnja praksa, Gjenerova analiza sugerira da će biti znatno teže opravdavati je starim argumentima o izboru hrvatskog člana Predsjedništva.
Izbori su tako, osim novog rasporeda političke moći, donijeli i test za domaće političke elite. Nakon što je uklonjen jedan od najčešće korištenih razloga za dugogodišnje hrvatsko-bošnjačke političke sukobe, odgovornost za eventualni nastavak blokada mnogo će teže biti prebacivati na birače ili izborni sistem.