Veliki infrastrukturni projekat koji bi mogao promijeniti energetsku sliku zemlje dobio je novu potvrdu. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je važan korak ka realizaciji plinovoda „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“.
Na sjednici je utvrđen Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji ovog plinovoda. Za potpisnicu sporazuma ovlaštena je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
Važan korak
Odluka predstavlja jedan od ključnih pomaka u projektu o kojem se govori godinama. Riječ je o energetskoj vezi koja bi Bosni i Hercegovini mogla donijeti dodatnu sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom, ali i veću diverzifikaciju pravaca dopreme energenta.
Usvajanjem osnova za pregovore otvoren je put ka narednim institucionalnim procedurama, nakon kojih bi sporazum mogao biti i formalno zaključen.
Trasa plinovoda
Planirana ruta obuhvata pravac Zagvozd – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, uz poseban odvojak prema Mostaru.
Predviđen je i dodatni razvoj mreže kroz više gradova i općina, što pokazuje da projekat nije zamišljen samo kao jedna cijevna veza, već kao šira energetska mreža koja bi povezala više dijelova Bosne i Hercegovine.
Prema dostupnim informacijama, planirani su odvojci prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, kao i pravac prema Čapljini.
Osim toga, u planovima se spominje i dodatni pravac Kladanj – Tuzla unutar Bosne i Hercegovine, te plinovod Split – Zagvozd u Republici Hrvatskoj.
Šta znači projekat
Južna interkonekcija se godinama smatra jednim od strateških energetskih projekata za Bosnu i Hercegovinu. Njegov značaj ogleda se u mogućnosti da država dobije alternativni pravac snabdijevanja gasom, čime bi se smanjila zavisnost od postojećih ruta.
U vremenu kada energetska sigurnost postaje jedno od najvažnijih ekonomskih i političkih pitanja, ovakvi projekti dobijaju dodatnu težinu.
Pored sigurnijeg snabdijevanja, nova infrastruktura može otvoriti prostor i za razvoj privrede, lakše planiranje investicija, te širenje gasne mreže prema sredinama koje do sada nisu bile obuhvaćene ovim sistemom.
Pregovarački tim
Vijeće ministara BiH utvrdilo je i sastav delegacije koja će voditi pregovore o sporazumu sa Republikom Hrvatskom.
Na čelu izaslanstva bit će ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ili osoba koju on ovlasti. U timu će biti i ministar vanjskih poslova BiH, ministar finansija i trezora BiH, kao i predstavnici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Među članovima delegacije predviđeni su resorni ministri zaduženi za energiju, rudarstvo i industriju, okoliš i turizam, finansije te pravosuđe, odnosno osobe koje oni ovlaste.
Takav sastav pokazuje da je riječ o kompleksnom projektu koji zahtijeva saradnju više nivoa vlasti i različitih institucija.
Naredna procedura
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH dobilo je zadatak da Prijedlog osnova dostavi Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u daljnju zakonom predviđenu proceduru.
Uz to je predloženo da predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto bude određena za potpisnicu sporazuma.
To znači da odluka još prolazi naredne formalne korake, ali je politički signal već poslan – institucije žele da projekat ide naprijed.
Godine čekanja
Južna interkonekcija dugo je bila tema političkih rasprava, različitih stavova i brojnih zastoja. Zbog toga se svaka nova odluka u vezi s ovim projektom posmatra kao značajan pomak.
Podrška projektu dolazila je iz domaćih i međunarodnih krugova, posebno zbog činjenice da se energetska povezanost regiona smatra važnim dijelom stabilnosti i ekonomskog razvoja.
Ipak, prethodnih godina bilo je sporova o modelima upravljanja, nadležnostima i institucionalnim rješenjima, što je usporavalo cijeli proces.
Novi momentum
Najnovija odluka Vijeća ministara BiH mogla bi označiti početak konkretnije faze realizacije. Ako pregovori budu uspješni i procedure završene, slijedili bi tehnički i investicioni koraci potrebni za početak gradnje.
Za brojne lokalne zajednice kroz koje prolazi planirana trasa to bi značilo nove razvojne mogućnosti, infrastrukturna ulaganja i jače povezivanje sa regionalnim energetskim sistemom.
Istovremeno, za Bosnu i Hercegovinu projekat nosi širi značaj jer pokazuje spremnost na regionalnu saradnju u oblasti energetike.
Šta slijedi
U narednom periodu pažnja će biti usmjerena na odluke Predsjedništva BiH i tok pregovora sa Republikom Hrvatskom. Upravo od tih koraka zavisit će brzina daljnje realizacije projekta.
Nakon godina čekanja, Južna interkonekcija ponovo je u centru pažnje, a najnovija odluka Vijeća ministara BiH mnogi vide kao trenutak u kojem je projekat konačno dobio ozbiljan institucionalni zamah.