Zašto Hrvatska, uprkos brojnim političkim sporovima u Bosni i Hercegovini, ne insistira na sankcijama protiv Milorada Dodika? Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman objasnio je prioritete Zagreba prema BiH, ali je govorio i o Ratku Mladiću, Srbiji, Crnoj Gori, evropskim integracijama te odnosima Hrvatske i Mađarske.
Stabilnost Bosne i Hercegovine
Jedno od najzanimljivijih pitanja odnosilo se upravo na Milorada Dodika i Republiku Srpsku, odnosno na razloge zbog kojih Hrvatska ne traži sankcije.
Grlić Radman u odgovoru nije direktno zagovarao kažnjavanje Dodika. Umjesto toga, naglasio je da su prioriteti Hrvatske stabilnost Bosne i Hercegovine, njen teritorijalni integritet i položaj Hrvata.
– BiH je hrvatski susjed. Imamo odgovornost za političku stabilnost, za poštivanje teritorijalnog integriteta BiH. Hrvatska ulaže velike napore kako bi se uklonile diskriminacije u izbornom procesu koje idu na štetu Hrvata. Nama je u fokusu stabilnost BiH, zaštita Hrvata u BiH. Svim ostalim neka se bave drugi organi. Nama je u interesu prosperitet, sigurnost na granicama – rekao je Grlić Radman.
Njegov odgovor pokazuje da Zagreb pitanje eventualnih sankcija Dodiku ne postavlja među svoje glavne političke prioritete prema Bosni i Hercegovini.
Hrvatska se, prema riječima ministra, prvenstveno želi baviti pitanjima koja smatra važnim za stabilnost zemlje i položaj hrvatskog naroda, dok pitanje sankcija prepušta drugim institucijama i organima.
Zašto nema sankcija?
Takav stav ponovo otvara prostor za političko pitanje kakav odnos Zagreb zapravo želi imati prema Dodiku.
Hrvatska vlast godinama naglašava podršku teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, ali istovremeno održava političku komunikaciju s različitim akterima u zemlji.
Grlić Radman sada jasno stavlja do znanja da hrvatska diplomatija ne želi pitanje sankcija protiv Dodika postaviti u središte svog djelovanja.
Umjesto toga, Zagreb kao jedan od svojih najvažnijih ciljeva izdvaja izmjene izbornog sistema u Bosni i Hercegovini. Hrvatski zvaničnici duže vrijeme tvrde da postojeći model izbora proizvodi diskriminaciju na štetu Hrvata i insistiraju na njegovoj promjeni.
Upravo je zaštitu Hrvata Grlić Radman naveo kao jedan od glavnih interesa Hrvatske u susjednoj državi.
O Ratku Mladiću
Hrvatski ministar govorio je i o reakcijama koje su uslijedile nakon smrti Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske koji je pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
Posebno se osvrnuo na poruke koje su dolazile iz Crne Gore i upozorio da glorifikacija Mladića predstavlja uvredu za žrtve.
Govoreći u širem kontekstu evropskog puta Crne Gore, Grlić Radman povezao je odnos prema ratnoj prošlosti s vrijednostima koje države kandidati za članstvo u Evropskoj uniji trebaju prihvatiti.
– Ne znam o čemu je govorila komesarka Kos, ona je nadležna za ispunjavanje kriterija. Oni su bitni. Hrvatska jednako podržava Crnu Goru, Albaniju i sve druge zemlje Zapadnog Balkana koje su ispunile kriterije. Tu nema brzine, mjere se vlastita postignuća. Hrvatska se uzima kao model, kao uspješna priča. Radili smo težak posao, ali to se isplatilo. Proširenje je ulaganje u mir. Proširenje je, rekao bih, najjači i najjeftiniji proces. Ali to nije samo tehničko povećanje, još jedna ili dvije zemlje, one moraju pokazati da su zaista radile na ispunjavanju kriterija. Vidjeli ste da je Island, nažalost, glasao na referendumu protiv pristupanja. Nisu vidjeli prednost članstva u EU. Zemlje koje tu prednost vide, moraju raditi na ispunjavanju kriterija. Mi s Crnom Gorom imamo otvorena pitanja koja nisu samo bilateralne prirode. To se nastoji reducirati. Govorimo o vrijednosnim, civilizacijskim pitanjima. Hrvatska je bila žrtva agresije, želimo vidjeti odštetu logoraša, vidjeti odgovor za 14 nestalih, spremnost da se potpiše ugovor o kopnenoj granici koji nije diskutabilan. A glorificiranje Ratka Mladića i njegove uloge, to je uvreda, velika uvreda žrtvama ratnih zločina. Sjetite se Srebrenice. Nažalost, on u Hrvatskoj nije osuđen za sve one zločine koje je počinio. Njegov zlokobni duh tada se bio nadvio nad Hrvatskom. Svako veličanje ratnih zločinaca, pogotovo na primjeru Mladića, ne doprinosi pomirenju. To nisu evropske vrijednosti. To je pitanje i poštivanja suda. Očekivali smo da će se političari u Crnoj Gori suzdržati od toga. Neugodno smo iznenađeni – rekao je Grlić Radman.
Poruka Crnoj Gori
Iz njegovih riječi proizlazi da Hrvatska evropske integracije država Zapadnog Balkana ne posmatra samo kroz tehničko ispunjavanje uslova.
Odnos prema ratnim zločinima, žrtvama i pravosnažnim sudskim presudama Zagreb smatra i vrijednosnim pitanjem.
Grlić Radman naglasio je da Hrvatska podržava Crnu Goru, Albaniju i druge države Zapadnog Balkana koje ispunjavaju kriterije za članstvo, ali je istovremeno podsjetio na otvorena pitanja između Zagreba i Podgorice.
Među njima je naveo pitanje odštete logorašima, nestalih osoba i kopnene granice.
Moguća sahrana u Srbiji
Još jedno osjetljivo pitanje odnosilo se na mogućnost da Ratko Mladić u Srbiji bude sahranjen uz najviše državne počasti.
Za razliku od veoma oštre reakcije na veličanje Mladića, Grlić Radman nije želio unaprijed govoriti o tome kako bi Hrvatska reagovala ako vlasti u Beogradu zaista donesu takvu odluku.
– Ne mogu o tome špekulisati. Idemo vidjeti šta će se dogoditi – rekao je Grlić Radman.
Time je izbjegao procjenjivati potez koji još nije realizovan, ostavljajući mogućnost da se Zagreb o eventualnoj odluci Srbije izjasni tek nakon što bude poznato kako će sahrana biti organizovana.
Odnosi sa Srbijom
Razgovor se dotakao i izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nakon koncerta Marka Perkovića Thompsona.
Grlić Radman poručio je da Hrvatska ne želi ulaziti u nove verbalne sukobe niti odgovarati na ono što smatra provokacijama.
– Ne damo se isprovocirati. Thompson je pjevao domoljubne pjesme, koje su nastale u Domovinskom ratu. Prihvaćene su. Imao je koncerte širom Hrvatske, a imat će ih i van RH – rekao je Grlić Radman.
Ovakav odgovor pokazuje da Zagreb u ovom slučaju pokušava izbjeći dodatno zaoštravanje odnosa s Beogradom, barem na nivou javnih izjava.
Razgovori sa Mađarskom
Grlić Radman govorio je i o odnosima Hrvatske i Mađarske, posebno o otvorenim pitanjima vezanim za INA-u i MOL.
Nakon sastanka s mađarskom ministricom vanjskih poslova Anitom Orbán najavio je nastavak razgovora dvije države.
– Razgovarali smo o svim otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije susjedne zemlje. Nastavit ćemo u duhu dobrosusjedskih odnosa. Uskoro ćemo imati i bilateralni, službeni sastanak i sva pitanja će biti na stolu. U interesu obje strane je da imamo riješena pitanja – rekao je Grlić Radman.
Nije želio ulaziti u pitanje mogućeg izručenja Zsolta Hernádija Hrvatskoj, naglašavajući da je riječ o pravosudnoj stvari.
– To je ipak pravosudno pitanje. Ne mogu u to ulaziti, nismo o tome razgovarali – rekao je Grlić Radman.
Najavio je novi bilateralni sastanak, ali još nije određeno hoće li biti održan u Zagrebu ili Budimpešti.
– Slijedi prvi sastanak. Da li će biti u Zagrebu ili Budimpešti, to ćemo se dogovoriti. Sastaju se i ministri privrede – rekao je Grlić Radman.
Prioriteti Zagreba
Ipak, za Bosnu i Hercegovinu najvažniji dio njegovog nastupa ostaje odgovor o Miloradu Dodiku.
Grlić Radman nije najavio da će Hrvatska tražiti sankcije protiv njega, već je jasno izdvojio pitanja kojima se Zagreb namjerava baviti: političku stabilnost Bosne i Hercegovine, teritorijalni integritet zemlje, sigurnost hrvatske granice i položaj Hrvata u BiH.
Takav pristup ne znači sam po sebi da Zagreb politički štiti Dodika, ali pokazuje da sankcije protiv njega u ovom trenutku nisu predstavljene kao prioritet hrvatske vanjske politike.
Istovremeno, veoma oštre riječi o veličanju Ratka Mladića pokazuju da hrvatska diplomatija želi napraviti jasnu razliku između pitanja odnosa prema pravosnažno osuđenim ratnim zločincima i konkretne politike prema Dodiku.
Upravo će taj odnos i dalje izazivati pažnju, posebno zbog političke situacije u Bosni i Hercegovini i činjenice da Zagreb istovremeno insistira na stabilnosti zemlje i izmjenama izbornog sistema koje smatra ključnim za položaj Hrvata.