Nova izjava Gordana Grlića Radmana ponovo je otvorila pitanje odnosa zvaničnog Zagreba prema unutrašnjim političkim procesima u Bosni i Hercegovini. Hrvatski ministar vanjskih poslova iskoristio je boravak u Jajcu da govori o predstojećim izborima u BiH, položaju Hrvata i očekivanjima da izborni proces donese ono što je nazvao ispravljanjem nepravde.
Poruka iz Jajca
Grlić Radman boravio je u Jajcu povodom obilježavanja 31. godišnjice oslobođenja grada, gdje je nastupio kao izaslanik hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Iako je povod njegovog dolaska bilo obilježavanje godišnjice, dio obraćanja posvetio je političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Posebno se osvrnuo na položaj hrvatskog naroda i predstojeće izbore, iznoseći očekivanje da bi upravo izbori mogli donijeti promjene koje smatra potrebnim.
– Mi govorimo o miru koji je konačno postignut Dejtonskim sporazumom, a koji je trebao donijeti ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda. Očekujemo da će ta nepravda, koja se događala u praksi, biti ispravljena. Nadamo se da će to biti upravo na ovim predstojećim izborima – rekao je Grlić Radman.
Ovakva poruka ponovo otvara politički osjetljivo pitanje koliko zvaničnici susjednih država treba da ulaze u rasprave o načinu na koji će građani Bosne i Hercegovine birati svoje predstavnike.
Pozivanje na Dejton
Grlić Radman svoju argumentaciju veže za Dejtonski mirovni sporazum i ravnopravnost tri konstitutivna naroda. Međutim, upravo je ustavno uređenje uspostavljeno Dejtonskim sporazumom osnova postojećeg sistema izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Ustav Bosne i Hercegovine, koji predstavlja Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, propisuje sastav Predsjedništva BiH i osnovni način izbora njegovih članova. Zbog toga se rasprava o eventualnim izmjenama izbornog sistema ne može svesti samo na političke poruke o ispravljanju nepravde.
Promjene izbornog zakonodavstva već godinama predstavljaju jedno od najspornijih političkih pitanja u BiH. Različite političke opcije imaju potpuno različite poglede na to šta bi predstavljalo ravnopravnost, a šta dodatnu etničku podjelu političkog sistema.
Zagreb ima stav
Hrvatski zvaničnici već duže insistiraju na pitanju političkog predstavljanja Hrvata u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu često se govori i o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kao i zahtjevima za izmjene Izbornog zakona.
Takvi stavovi nailaze na različite reakcije unutar Bosne i Hercegovine. Dok dio hrvatskih političkih predstavnika smatra da postojeći sistem ne omogućava odgovarajuće političko predstavljanje Hrvata, protivnici takvih promjena upozoravaju da bi dodatno insistiranje na etničkom principu moglo još više produbiti podjele.
Grlić Radman je svojim nastupom u Jajcu jasno pokazao na kojoj strani te političke rasprave stoji Hrvatska.
Podrška Filipović
Hrvatski ministar nije se zaustavio na opštim porukama o položaju Hrvata. Tokom boravka u Bosni i Hercegovini ponovio je i podršku Darijani Filipović.
Govoreći o njenoj kandidaturi, naglasio je da Hrvatska želi da vidi politički odgovorne osobe koje imaju iskustvo, znanje i kontinuitet.
Takva izjava dodatno privlači pažnju jer dolazi od ministra vanjskih poslova druge države u trenutku kada govori o konkretnim političkim akterima i izborima koji se održavaju u Bosni i Hercegovini.
Grlić Radman istovremeno je pozvao Hrvate da izađu na izbore.
– Nadam se uspjehu na izborima, ali jednako je tako bitno da svi građani, svi Hrvati, izađu na izbore – rekao je Grlić Radman.
Izbori u fokusu
Njegove riječi pokazuju da će položaj Hrvata i način izbora političkih predstavnika ostati važan dio politike Zagreba prema Bosni i Hercegovini.
Posebnu težinu ima činjenica da je poruka izrečena upravo u BiH. Umjesto da govori samo o bilateralnim odnosima dvije države, Grlić Radman direktno je komentarisao očekivani rezultat političkih procesa unutar Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, pitanje Izbornog zakona ne može se posmatrati izolovano od ukupnog ustavnog sistema zemlje. Svaka ozbiljna promjena mora uzeti u obzir postojeći ustavni okvir, prava konstitutivnih naroda, ali i prava građana koja su godinama predmet političkih i pravnih sporova.
Stara rasprava
Izbor članova Predsjedništva BiH već dugo izaziva sukob različitih političkih koncepcija. Hrvatska politika uglavnom insistira na tome da Hrvati moraju imati mogućnost da izaberu svog legitimnog političkog predstavnika, dok protivnici takvog pristupa upozoravaju da se time pokušava dodatno učvrstiti etnički model izbora.
Upravo zbog toga svaka izjava visokog hrvatskog zvaničnika o tome šta bi izbori u Bosni i Hercegovini trebalo da isprave dobija znatno širi politički značaj.
Grlić Radman ovog puta nije skrivao očekivanja. Govorio je o nepravdi prema Hrvatima, izrazio nadu da će ona biti ispravljena na predstojećim izborima i pružio podršku Darijani Filipović.
Politička poruka
Ostaje, međutim, činjenica da se izborna pravila Bosne i Hercegovine uređuju unutar njenog ustavnog i zakonodavnog sistema. Hrvatska kao susjedna država može iznositi svoje političke stavove i isticati interes za položaj Hrvata u BiH, ali odluke o izbornom zakonodavstvu predstavljaju jedno od ključnih unutrašnjih pitanja Bosne i Hercegovine.
Nastup Gordana Grlića Radmana u Jajcu zato će teško ostati samo protokolarna poruka sa obilježavanja godišnjice. Njegove riječi ponovo su otvorile staru političku raspravu o izborima, Dejtonskom sporazumu i granici između brige za položaj jednog konstitutivnog naroda i direktnog uključivanja susjedne države u unutrašnje političke procese BiH.