Zašto je skup održan u Zagrebu izazvao toliko burne reakcije u Bosni i Hercegovini? Odgovor se krije u porukama i prijedlozima koji su otvorili osjetljiva pitanja teritorijalnog uređenja države i ponovo probudili političke tenzije u regionu.
U glavnom gradu Hrvatske održan je dvodnevni skup pod nazivom “TradFest”, koji je izazvao snažne reakcije zbog tema posvećenih unutrašnjem uređenju Bosne i Hercegovine. Posebnu pažnju izazvali su prijedlozi teritorijalne reorganizacije BiH, uključujući i ideju trećeg entiteta.
Konferenciju su organizovala ultrakonzervativna udruženja Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, uz podršku američkog think tanka Heritage Foundation, koji se često dovodi u vezu s političkim krugovima bliskim predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu.
Sporni panel
Najviše pažnje privukao je panel pod nazivom “BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”. Već sam naziv izazvao je oštre kritike u Bosni i Hercegovini, gdje su brojni politički predstavnici i analitičari ocijenili neprihvatljivim da se u susjednoj državi raspravlja o unutrašnjem preustroju BiH.
Mnogi smatraju da je pitanje ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine isključivo stvar njenih institucija, građana i naroda, te da bilo kakvi vanjski politički projekti dodatno opterećuju odnose u regionu.
Upravo zato konferencija nije ostala samo akademska rasprava, nego je odmah dobila snažnu političku dimenziju.
Puljićeve poruke
Jedan od govornika bio je kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, koji je poručio da ne može pristati na nepravdu, ali da se mora tražiti “put mogućeg” zbog, kako je naveo, nefunkcionalnosti sistema i neravnopravnog položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Dodao je i da se pitanja političkog uređenja trebaju rješavati na političkom, a ne crkvenom nivou.
Njegovo prisustvo izazvalo je dodatnu pažnju, jer se svako uključivanje vjerskih autoriteta u osjetljive političke teme u Bosni i Hercegovini posmatra s posebnom pažnjom.
Nova karta BiH
Najviše polemika izazvalo je izlaganje Ivana Pepića sa Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, koji je predstavio model teritorijalne reorganizacije Bosne i Hercegovine.
Prema tom prijedlogu, država bi bila podijeljena na Republiku Srpsku, “hrvatsku republiku”, “bošnjačko-muslimansku republiku” i Brčko distrikt.
Na prikazanoj karti posebno je označena tzv. “Croat Republic”, koja bi obuhvatala zapadnu Hercegovinu i područje Mostara, uz odvojene teritorijalne cjeline u srednjoj Bosni i Posavini.
Autor prijedloga naveo je da bi takav model, po uzoru na Belgiju, mogao osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda. Međutim, kritičari smatraju da bi takve ideje dodatno produbile podjele i otvorile nove političke sukobe.
Reakcije iz Hrvatske
Na događaj su reagovali i pojedini politički predstavnici u Hrvatskoj.
Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić ocijenio je skup kao događaj političke margine i optužio učesnike za prenošenje narativa Milorada Dodika u Hrvatsku.
– Zamislimo da se u Njemačkoj organizira konferencija pod nazivom ‘Neuspjela Francuska i njena teritorijalna reorganizacija’. To bi bilo nezamislivo – rekao je Armin Hodžić.
Sa druge strane, saborski zastupnik Nino Raspudić poručio je da se ne radi o pokušaju razbijanja Bosne i Hercegovine, nego o raspravi o njenom opstanku uz osiguravanje ravnopravnosti naroda.
Prisustvo Domagoja Kneževića, posebnog savjetnika ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, dodatno je pojačalo reakcije, jer su pojedini komentatori to protumačili kao politički signal podrške skupu.
Oštar odgovor SDA
Na konferenciju je reagovala i Stranka demokratske akcije, koja je najoštrije osudila održavanje događaja i poručila da se pod plaštom rasprave o položaju Hrvata u BiH ponovo promovišu ideje etnoteritorijalnih podjela.
U saopćenju su upozorili da ovakvi prijedlozi podsjećaju na karte iz devedesetih godina, koje, kako navode, nisu bile bezazlene političke ideje, nego uvod u teške posljedice.
– Te karte nisu bile akademska vježba, niti bezazlena politička fantazija. One su bile uvod u politike čiji su nosioci pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđeni za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu. Zbog toga svako novo crtanje etničkih granica u Bosni i Hercegovini predstavlja opasnu političku poruku, direktan udar na suverenitet i teritorijalni integritet naše države, ali i grubo vrijeđanje žrtava politika koje su pokušale realizirati takve projekte – naveli su iz SDA.
U nastavku su poručili da Bosna i Hercegovina nije prostor za geopolitičke eksperimente niti komšijske projekte preuređenja.
– Njeno unutrašnje uređenje može biti predmet razgovora isključivo u institucijama Bosne i Hercegovine, u skladu sa Ustavom, zakonima i demokratskom voljom njenih građana i naroda – naveli su iz SDA.
Šutnja institucija
Posebno su kritikovali izostanak reakcije državnih vlasti Bosne i Hercegovine, navodeći da šutnja na ovakve provokacije predstavlja ozbiljan politički i diplomatski propust.
– Državna vlast koja šuti dok se u susjedstvu crtaju nove karte podjela u Bosni i Hercegovini treba da ode jer nije spremna dosljedno štititi interese države – poručili su iz SDA.
Ova poruka dodatno je pojačala političke tenzije, jer se otvorilo pitanje da li institucije BiH dovoljno brzo i dovoljno odlučno odgovaraju na poteze iz susjedstva.
Otvorena pitanja
Skup u Zagrebu još jednom je pokazao koliko su teme unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine osjetljive i koliko brzo mogu izazvati regionalne političke reakcije.
Dok jedni tvrde da je riječ o slobodi političke rasprave, drugi upozoravaju da ovakve ideje bude sjećanja na najteže periode moderne historije BiH.
Jedno je sigurno, rasprava pokrenuta u Zagrebu neće se tako brzo završiti.